Čaplinova priča

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Čaplinova priča

Roman “Svet pozornice” i studija o nastanku čuvenog filma “Čaplinova priča” prvi put je objavljen posle više od šezdeset godina od kada je napisan

1_zps90d1fc4b.jpg


VELIKE i bogate zavese varijetea Empajer su se podigle - a orkestar je započeo živahni uvod u komičnu pesmu. Dok su svirali, Kalvero je stajao među kulisama pod punom komičkom šminkom, spreman za nastup. Na licu je imao brčiće poput četkice za zube, na glavi veliki derbi šešir i bio je obučen u uski frak, vrećaste pantalone i ogromne stare cipele. Njegova pojava izazvala je salve smeha i aplauza. Kada je stupio na centar scene, smeh se nastavio, iako još nije izgovorio ni reč. Što ih je više posmatrao, to su se više smejali...

Ovo je odlomak iz kratkog romana Čarlija Čaplina “Svet pozornice”, po kome je 1952. nastao film “Svetlosti pozornice”, nagrađen Oskarom za najbolju muziku. Sada je, prvi put, posle više od šezdeset godina od kada je napisan, objavljen u knjizi “Svet pozornice” uz obiman tekst britanskog filmskog kritičara i istoričara Dejvida Robinsona, a ovo delo objavila je “Geopoetika” u prevodu Uroša Tomića.

Uvodni Robinsonov tekst prati dug, ali logičan razvitak sižea, počev od nesvakidašnjeg zametka priče u Čaplinovom susretu s Nižinskim 1916. godine. Diskusija posle osnovnog teksta romana govori o snimanju filma, a omogućuje i uvid u stvarne ličnosti i mesta koji su poslužili kao uzor Čaplinu, a žive u njegovim sećanjima: tu su ljudi i pozorišta londonske četvrti Soho, kao i jedinstvena baletska tradicija dva velika pozorišta na Lester skveru, pozorišta Empajer i Alhambra, kojima je u filmu “Svetlosti pozornice” prvi i jedini put odata počast.

2_zpsc4dedd17.jpg


Robinson kaže da su Čaplinova lična životna priča i prinudna izolovanost od javnosti u periodu Hladnog rata u Americi, zajedno s radošću zbog zasnivanja stabilnog porodičnog života, doprinele da tri godine tokom kojih je pripremao ovaj film, budu i godine dubokog samoispitivanja. Vratio se omiljenim mislima i idejama koje je čitavu deceniju izbegavao baveći se važnijim pitanjima u filmovima “Veliki diktator” i “Gospodin Verdu”. Radnju filma smestio je u London i varijetetska pozorišta svog ranog profesionalnog života, čarobni period tokom koga se oslobodio nemaštine u kojoj je proveo detinjstvo i otkrio, korak po korak, svoje jedinstvene talente zabavljača.

3_zps1eb8bc06.jpg


Knjigu ilustruju do sada neobjavljivani dokumenti i fotografije iz Čaplinovih arhiva, kao i istorijske fotografije iz sveta teatra kakav je bio u Čaplinovoj mladosti. Veliki umetnik je brižljivo zapisivao sveje ideje, iako je ponekada kasnije imao poteškoća da ih pročita. Jedan od njegovih saradnika rekao je da je njegov um poput nekakvog tavana - sve je u njega pohranjeno za slučaj da mu zatreba. Kada bi započeo projekat, diktirao je svoje ideje, iz dana u dan, izdržljivim sekretaricama koje su morale da nauče da idu u korak sa stalnim ispravkama, brisanjima, dodavanjima.

PREMIJERA

ČAPLINA su u Britaniji dočekali ushićena publika i novinari. Premijera filma “ Svetlosti pozornice” u bioskopu Odeon na Lester skveru, kojoj je prisustvovala i princeza Margaret, bila je prva premijera britanskog filma koju je prenosila televizija - piše Robinson.

Izvor: Večernje novosti
 
Natrag
Top