BOLESTI VOĆA

[Nostradamus]

Bakterijska palež jabuke i kruške (Erwinia amylovora)

Bakterijska palež jabuke opasna je bakterijska bolest ne samo jabuka i krušaka već i mnogih drugih vrsta obzirom da napada oko 160 biljnih vrsta iz 30 rodova. Osim jabuka i krušaka bolest napada dunju, glog, oskorušu, mušmulu te još neke koštičave i ukrasne vrste. Zbog zastupljenosti u našoj proizvodnji, bakterijska palež može nanijeti velike gospodarske štete. Raširena je u gotovo svim europskim zemljama.

 

[Nostradamus]

Bakterijska palež spada u novije bolesti jabuka. Donesena je iz Amerike u Europu 1957. godine. Prvi puta je ustanovljena u Engleskoj. U Hrvatskoj je zapažena 1995. godine u Nuštru i okolici Osijeka, a zatim po čitavoj istočnoj Slavoniji. Nakon pojave poduzete su sve mjere propisane za karantenske bolesti. Zaražena stabla su krčena i spaljivana no bolest nije iskorijenjena unatoč uloženim naporima. Prema HZPSS-u u Republici Hrvatskoj proširena je u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Virovitičko-podravskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Varaždinskoj županiji s tendencijom daljnjeg širenja zaraze. Stoga je neophodno u praksi provoditi prognozu pojave bakterijske paleži kako bi se obavilo pravovremeno preventivno suzbijanje i usporilo njeno širenje izvan karantenskog područja te smanjile štete u voćnjacima.

Uz krastavost najvažnija je bolest jabuke u svijetu.

 

[Nostradamus]

Bolest napada
Lišće, cvjetovi, mladice, grane, deblo.



Uzročnik bolesti
Bakterija Erwinia amylovora.



Simptomi bolesti
Ova bolest se na engleskom kaže fireblight, odn. palež jer zaraženi dijelovi voćke podsjećaju kao da su spaljena vatrom ili plamenom.

Oboljelo stablo prepoznaje se po suhom lišću, suhim izbojima i plodovima. Bakterija je uzročnik i ona prodire u voćku kroz cvijet. Na cvjetovima su znakovi zaraze prepoznatljivi, a opažaju se po promjeni boje cvijeta od smeđe do crne. Na kraju se cvjetovi osuše. Nažalost, često su upravo vektori te bolesti pčele koje su nužne za oprašivanje. Bakterija se dalje širi iz cvijeta preko cvjetne stapke do listova i izbojaka. Zaraženi izbojci posmeđe, dok se na listu kao početni simptomi uočavaju promjena boje peteljke i srednje žile u smeđu ili crnu. Kod jabuka se boja listova i izbojaka mijenja u tamnosmeđu. Lišće na kraju nekrotizira i osuši se, ali ostanu visjeti na granama do dugo u zimu. Mladi plodovi na zaraženom stablu se smežuraju, osuše, pocrne i mumificiraju te također ostaju visjeti na granama kao i osušeni listovi. Tipičan je i izgled napadnutih jednogodišnjih izboja koji potamne, a vršni dio im se objesi i svine pa podsjeća na dršku kišobrana. Bakterija se dalje širi tkivom i pri tom zarazi sve ostale organe tako da znakove zaraze možemo naći i na debljim granama te deblu. Napadnuto drvo se prepoznaje po crvenosmeđoj boji kore na kojoj nastaju rak-rane koje pucaju pa se kora ljušti. U povoljnim uvjetima, na tim mjestima i plodovima nastaju tipične kapljice bjelkaste izlučevine tzv. eksudat koje kasnije posmeđe. Eksudat je sluzava masa u kojoj je bakterija.

Ova bolest se često puta zna zamijeniti sa štetnikom, kruškinom osom srčikaricom (Janus compressus) koja napada kruške i jabuke, ali za razliku od bakterijske paleži, izboj dalje nastavlja svoj rast i osušeni dio mladog izboja otpada.

 

[Nostradamus]

Biologija bolesti

Bakterija, uzročnik bakterijske paleži, prezimljava u rubnim tkivima rak-rana formiranim infekcijama prethodne godine. Isto tako može prezimiti u pupovima kao skrivena zaraza. Bolest započinje s razvojem u proljeće uz povišenu vlažnost zraka, kišu ili jaku rosu i temperaturama većim od 18 °C. Nakon 5 do 30 dana, ovisno o temperature, vide se prvi simptomi. Bakterija se može širiti iz rak rana vjetrom i kišom sa zaraženih stabala na nova nezaražena stabla. Na rubovima rak-rana u vrijeme cvatnje voćaka pojavljuju se kapljice bakterijske sluzi. Kiša, a osobito pčele, mravi i voćne muhe šire primarnu zarazu s rak-rana na otvorene cvatove. Infekcija se tada naknadno širi s cvata na cvat kišom ili kukcima oprašivačima koje privlače kapljice eskudata. Optimalne temperature razvoja bakterijske paleži osjetljivih biljnih organa su 18 do 30 °C. Tijekom ljetnih mjeseci ova bolest se vrlo često sekundarno širi sa zaraženih stabala u blizini. Infekcija je moguća putem prirodnih otvora, ali i putem rana nastalih od štetnika, jačeg vjetra ili tuče. I u ovom slučaju prenosioci su najčešće insekti koji sišu sokove ( lisne uši, muhe, cikade), ali i kiša, vjetar, alat za rezidbu i cijepljenje. Sekundarne zaraze mogu rezultirati propadanjem cijele biljke.

 

[Nostradamus]

Zaštita od bakterijske paleži

Potrebno je pratiti i pregledavati voćnjak, a posebno ako je zaraza uočena prethodne godine.

Na zaraženim stablima lišće često ostaje na stablu sve do proljeća. Grane na kojima je ostalo to lišće treba energično stresti tako da padne, pokupiti te odnijeti iz voćnjaka. Ukoliko ima zaraženih plodova njih također treba odnijeti iz voćnjaka i spaliti. Posebno treba obratiti pozornost na promjene na granama i deblu. Također se može primijetiti jantarnožuti ili smeđi iscjedak – eksudat.

U zelenoj rezidbi, sve grane na kojima se primijeti zaraza treba orezati ispod prijelaza iz bolesnog u zdravi dio tkiva jabuke barem 30 cm ispod prijelaza. Mjesto reza potrebno je premazati 3%-nom otopinom bakrenog pripravka. Zaražene grane, plodove, a tamo gdje je moguće i lišće treba sakupiti u vreće i spaliti. Prilikom svakog zahvata reza potrebno je dezinficirati alat (škare ili pilu) 70%-nim alkoholom, formaldehidom ili varikinom. Sve orezane biljne dijelove ne bacati na tlo već stavljati u najlonske vreće ili traktorske prikolice pokrivene folijom. Sav orezani materijal zajedno s folijom potrebno je spaliti.

 

[Nostradamus]

U slučaju da je zaraženo deblo, preporučuje se izvaditi cijelu voćku.

Kemijske mjere zaštite provode se preventivno u početku vegetacije fungicidima na osnovi bakra (kao i za suzbijanje krastavosti jabuke) te u cvatnji primjenom fosetila. Primjena bakrenih fungicida preporučuje se i u jesen, odmah nakon opadanja lišća.

Između sorata jabuka postoji razlika u otpornosti na bakterijsku palež. Kao jako osjetljive podloge autori navode podloge M9, M26, O3. Od sorata jako osjetljive su Braeburn, Fuji, Pink Lady, Gala, Jonathan, Yellow transparent, relativno osjetljive su Red Delicious, Liberty, Prima, Redfree, Priscilla, a osjetljive su Granny Smith, Golden Delicious, Jonagold, Sharon i dr.

 

[Nostradamus]

Bakterijska palež je relativno nova bolest u voćarstvu,pronađena u Hrvatskoj 1995.godine.Uzročnik je bakterija Erwinia amylovora,koja je raširena po skoro svim europskim zemljama.Ovo je vrlo opasna bolest,koja,koja može dovesti do propadanja cijelog nasada.Ime je dobila upravo zbog svog specifičnog izgleda oboljelih voćaka:list,mladice i plodovi izgledaju kao da su ofureni vatrom.
Razvoj bolesti započinje u proljeće uz povišenu vlažnost.U vrijeme cvatnje voćaka na rubovima rak rana pojavljuju se kapljice bakterijske sluzi.Kiša,a osobito pčele,mravi i vočne muhe šire daljnju zarazu na cvat,Zaražena stabla izgledaju kao da su opaljena vatrom,cvjetovi venu,postaju smežurani,a boja im je smeđa do crna.

 

[Nostradamus]

Zaraženo lišće izgleda kao da je sprženo plamenom,smeđe boje na jabuci,crne na kruški.Promjena boje širi se od rubnog djela plemke prema glavnoj žili ili obratno,ovisno o mjestu zaraze.Zaraženi,tek zametnuti plodići pocrnu i smežuraju se,ali ostaju na granama.Jednogodišnji izboj potamni,lišće na njemu vene,vršni dio se objesi i podsječa na dršku kišobrana.Širenju bakterije pogoduju visoka relativna vlaga zraka i temperature iznad 18 stupnjeva,dok je optimalna temperatura za razvoj bakteije 25-30 stupnjeva. Čestim pregledom nasada tokom vegetacije omogućuje se pravovremeno uočavanje zaraze.Zelenom rezidbom treba odstranjivati sve zaražene dijelove biljke te ih obavezno spaljivati.Rez se vrši na 20 cm od mjesta zaraze,prema zdravom tkivu,a alat za rezidbu treba svakako dezinficirati nakon svakog odrezivanja zaraženog tkiva.Što se tiče kemijskih mjera suzbijanja ove bolesti,one se provode preventivno uz upotrebu fungicida na bazi bakra ili fosetila.
Preporučena sredstva na bazi bakra:NORDOX 75 WG-u koncentraciji od 0,2% do cvatnjeCHAMPION WG -u koncentraciji od 0,25% do cvatnje

Preporučena sredstva na bazi fosetila(upotrebljavaju se u vrijeme cvatnje i poslije cvatnje):ALIETTE FLASH WG-u koncentraciji od 0,25%AVI WG-u koncentraciji od 0,25%TOPIC WP-u koncentraciji od 0,25%
U vrijeme cvatnje moguće su i slijedeće kombinacije:CUPRABLAU Z u koncentraciji od 0,03% + sredstvo na bazi fosetila u koncentraciji od 0,2%NORDOX WG u koncentraciji od 0,01% +sredstvo na bazi fosetila u koncentraciji od 0,2%CHAMPION WG u koncentraciji od 0,07% + sredstvo na bazi fosetila u koncentraciji od 0,2%

Intervali između prskanja trebali bi iznositi 6-8 dana.
Jesensko tretiranje sredstvima na bazi fosetila pojačava otpornost biljke,tako da su proljetna tretiranja ovim fungicidima puno učinkovitija

 

[Nostradamus]

Krastavost lista i ploda jabuke

Venturia inaequalis


Krastavost ili fuzikladij jabuke (Venturia inaequalis) kako u svijetu tako i kod nas je najvažnija i najštetnija bolest jabuke. Pojava ove bolesti smanjuje količinu i kvalitetu uroda. Kako je u Hrvatskoj jabuka najvažnija voćna vrsta po intenzivnosti uzgoja, zaštita od bolesti i štetnika godišnje stoji od 8 do 10 tisuća kuna, što čini četvrtinu ukupnih troškova. Polovica iznosa troškova suzbijanja otpada samo na fuzikladij. Zapravo, gotovo cijeli program zaštite jabuke prilagođen je suzbijanju fuzikladija. Prosječan broj tretiranja u nas je oko 15 do 20 puta.

 

[Nostradamus]

Bolest napada
Lišće i plod, rjeđe mladice i cvjetove.



Uzročnik bolesti
Gljiva Venturia inaequalis.



Simptomi bolesti
Krastavost se može javiti na lišću u obliku hrđavocrnih okruglih pjega s nejasnim rubovima koje se nerijetko znaju spojiti u veće pjege koje prekrivaju lišće koji pod utjecajem ove bolesti kržljavi i opada. Na plodovima bolest se očituje također u obliku pjega , koje oplutave i raspucaju se.



Biologija krastavosti
Prezimljuje gljiva na dva načina. Na jako zaraženim stablima gljiva prezimljuje kao micelij ili konidija na kori, između ljuski pupa ili u udubljenjima na kori grančica. U slučaju blagih zima iz micelija se već u veljači mogu razviti konidije koje uzrokuju zarazu mladih listića uz pomoć kiše i vjetra i to već u fazi mišjih ušiju. Optimalna temperatura za klijanje konidija je oko 16 °C uz relativnu vlagu zraka od 90%.

Drugi način je kad s jesenskim opadanjem lišća, gljiva prelazi u zimski stadij peritecija (plodno tijelo) s askusima u kojima se nalazi 8 askospora. Periteciji dozrijevaju u proljeće (ožujak, travanj, svibanj) ovisno o klimatskim uvjetima. Ne dozrijevaju svi periteciji istovremeno već kroz jedan duži period. Potrebno je znati da se dozrijevanje peritecija poklapa s fenofazama bubrenja i otvaranja pupova. Za stvaranje askusa najpovoljnija je temperatura od 4 °C. Da bi dozreli peritecij izbacio askospore na list ili pup te izvršio infekciju potrebna je pojava kiše. U slučaju da ne padne dovoljno kiše, periteciji neće izbaciti askospore što znači da se u voćnjaku mogu nalaziti zrele askospore, ali neće doći do zaraze sve dok ne padne kiša. Obilnija kiša uzrokuje bubrenje peritecija, askusi zbog stvorenog tlaka na opni počinju pucati i aktivno počinju izbacivati askospore u zrak 1 do 2 cm, a onda ih i lagani povjetarac lako odnese na veće udaljenosti vršeći pri tom primarnu zarazu.