Bitka za tetreba

TMF
Član
Učlanjen(a)
09.07.2011
Poruka
1.433
Bitka za tetreba

Veliki tetreb je naša najveća šumska koka i jedna od najlepših ptica na evropskom kontinentu. Naseljava velike, guste, stare i malo osvetljene četinarske i mešovite šume, koje se nalaze iznad 1.000 metara nadmorske visine. Tu mu je obezbeđen prekopotreban mir i dovoljna količina hrane, pre svega razne vrste jagodičastog voća. Danas se nalazi na CITES listi, kao izuzetno ugrožena vrsta. U Srbiji ga ima na svega nekoliko lokaliteta i njegova brojnost je u stalnom opadanju. Opstanak tetreba je ugrožen do te mere da pripada vrstama koje će bez posebne zaštite ubrzo iščeznuti, zbog čega je proglašen prirodnom retkošću i zaštićen trajnom zabranom lova (Uredba o zaštiti prirodnih retkosti – Službeni glasnik RS, br. 50/93). Na osnovu pomenute uredbe, velikog tetreba je zabranjeno hvatati, zarobljavati, ubijati ili ozleđivati, zatim sakupljati njegova jaja ili ih uništavati, uništavati i ugrožavati njegova staništa, gnezda i legla, i uznemiravati ih bukom ili na drugi način, posebno u periodu gnežđenja i odgajanja mladih.

52.jpg

Tetreb

Imajući to u vidu, Zavod za zaštitu prirode Srbije u spisak vrsta od posebnog interesa za očuvanje i unapređenje biodiverziteta u Srbiji, u svoj akcioni plan uvrstio je i velikog tetreba. U okviru programa razvoja lovstva u Srbiji od 2001. do 2010, predložen je niz mera za zaštitu velikog tetreba, koje obuhvataju: očuvanje starih četinarskih i lišćarsko-četinarskih šuma, sprečavanje krivolova i smanjenje uznemiravanja, smanjenje korišćenja biocida i đubriva u šumarstvu i na planinskim livadama, zatim ponovno naseljavanje u nekadašnja staništa (Kopaonik, Tara, Zlatibor, Zlatar i Golija).

Jake eksploatacije šuma i intenzivno gazdovanje, velikom tetrebu su poremetili neophodni mir. Veliki tetreb se zadržava oko najviših glavica u gori koje bi, u većini slučajeva, trebalo izdvojiti iz šumskog gazdovanja. U ovakvim predelima, morala bi se obustaviti ne samo eksploatacija šuma, već i ispaša stoke i skupljanje sekundarnih šumskih proizvoda. Ovako oprezno gazdovanje sačuvalo bi šumu na krševitom i plitkom staništu, a osiguralo bi neophodan mir tetrebu u njegovom održanju. Ukoliko bi se povelo računa o načinima šumskog gazdovanja, a u isto vreme sprovele i akcije na smanjenju populacije predatora na podnošljivu meru, brojnost tetreba znatno bi se povećala. U tom slučaju, ova raskošna ptica vratlia bi se i u revire koje je napustila iz straha od pastira i goroseča – ističe lovni stručnjak, prof. dr Zoran A. Ristić.

U Srbiji su staništa velikog tetreba veoma ugrožena. Jedan od retkih lokaliteta, gde se može sresti ova fascinantna ptica je planina Mokra gora, koja se nalazi na jugozapadu Srbije, tačnije samoj administrativnoj granici Srbije i pokrajine Kosova i Metohije.

- Na određenim nepristupačnim lokalitetima Mokre gore, gde civilizacija još nije prodrla, mogu se sresti manje reproduktivne grupe (desetak jedinki) velikog tetreba, čija je brojnost na granici biološkog minimuma – ističe Ilija Elezović, predsednik Lovačkog saveza Kosova i Metohije.

- Posle ratnih dešavanja i potpisivanja Vojno–tehničkog sporazuma u Kumanovu, juna 1999. godine, kojim je predviđeno povlačenje Vojske Jugoslavije i MUP-a Republike Srbije, uz istovremeni dolazak snaga KFOR na Kosovo i Metohiju, usledio je progon srpskog i nealbanskog stanovništva iz južne srpske pokrajine sa vekovnih ognjišta, što se u znatnoj meri negativno odrazilo i na lovstvo. Tom prilikom, izgubili smo sedište Saveza, koje se nalazilo u Prištini, i ogromne lovne površine. Danas na njima lovokradice nesmetano uništavaju fondove svih vrsta divljači, a neplanskom i nelegalnom sečom viševekovnih šumskih kompleksa ugrožavaju i njena staništa što predstavlja izuzetnu devastaciju prirode.

Zbog nehumanog odnosa prema velikom tetrebu, simbolu kosovskih lovišta, postoji realna opasnost da ova vrsta potpuno nestane sa ovih prostora.

Ozbiljno narušavanje prirodnih staništa i očigledni negativni trendovi brojnosti nagoveštavaju nepovoljne perspektive opstanka i preživljavanja tetreba kao vrste, kao i mogućnost njenog potpunog izumiranja u Srbiji. U budućem akcionom planu, koji će biti posvećen zaštiti ove vrste, biće predviđena i reintrodukcija, kao i niz drugih aktivnosti u vezi sa reprodukcijom, naseljavanjem i očuvanjem ove vrste.


Nacionalni park

Lovački savez KiM, u cilju intenziviranja zaštite velikog tetreba uveliko radi na izradi projekta koji obuhvata predlog da se Mokra gora proglasi Nacionalnim parkom. Tamo bi bili formirani posebni rezervati pod stalnim nadzorom stručnjaka. Zbog specifične lepote Mokre gore, koju je svojevremeno opisao i Jovan Cvijić, kao i izuzetnog bogatstva flore i faune, ova planinska lepotica to svakako i zaslužuje.

Nova staništa

Veliki tetreb mora da postane stalni i brojni stanovnik Kopaonika, Tare, Zlatibora, Zlatara, Golije, Stare planine, Kukavice, Mokre gore, Šare i Prokletija, a eventualno i drugih planina gde postoje odgovarajući životni uslovi. Etički i civilizacijski dug čoveka prema prirodi i ovoj vrsti je da je ponovo vrati na njena staništa.

Zov
 
Natrag
Top