- Učlanjen(a)
- 04.10.2009
- Poruka
- 5.207
Biogeni kemijski elementi
-Biogeni kemijski elementi(izgrađuju ljudsko tijelo)- O-60%,C-20%, H-10%, N-4%, ostali-
6%( Ca, Na, Cl, Mg, Fe) | kisika ima najviše-jer je potreban za oksidoredukcijske procese
jer je u sastavu organskih spojeva, jer je u sastavu vode koja je najzastupljenija u tijelu
-svi elementi su u obliku spojeva-anorganski spojevi(voda, mineralne soli) i organski
(aminokiseline, ugljikohidrati, lipidi ,proteini ,fosfolipidi ,steroidi)
voda-je otapalo većini organskih i anorganskih spojeva u tijelu, te čini mikrookolinu
svake stamice, osigurava medij u kojemu teku svi kem. procesi, transport dišnih plinova i
hranidbenih tvari | u tijelu je potrebna stalna količina vodem ; postotni dio vode se mijenja u
odnosu na životnu dob i težinu | najviše vode je u zametku-90%
-kemijski sastav tijela čovjeka:voda-57%, bjelančevine-20%, lipidi(masti)-16%, mineralne
soli-6%, ugljikohidrati-1% | u sastavu tijela su otopine :ionske, koloidne, suspenzije
vrste otopina- izotonične- jednaki osmotski tlak kao stanična tekućina-krvna plazma ,
hipotonične-koloidno osmotski tlak je manji, ima više otapala-razrijeđenije, prevelik unos
vode u organizam ili premalo gubljenje , hipertonične-koloidno-osmotski tlak je veći, nema
dovoljno vode za otapanje, povećana koncentracija otopljenih tvari,dolazi do stanja dehidrac.
-INFUZIJA-nadoknađivanje vode u organizmu, daje se fiziološka otopina – otopina NaCl-
-promet vode kroz tijelo – primanje vode-tekuća hrana i tekućine(1500ml), tvrda i polutvrda
hrana(700ml), metabolična voda(300ml)-voda koja se stvara u toku metabolične razgradnje
ugljikohidrata, masti i bjelančevina iz hrane | gubitak vode-mokraćom(1000-1500ml),
fekalijama(150-200ml), isparavanjem iz pluća(500ml), isparavanje kroz kožu(400ml)
raspodjela tjelesnih tekućina : 40 litara – 25l u stanicama –STANIČNA TEKUĆINA i
15l izvan stanica-IZVANSTANIČNA TEKUĆINA – međustanična tekučina(oko stanica),
krvna plazma, limfa(nastaje sakupljanjem vode iz međustaničnih prostora), likvor(tekućina
koja zaštičuje leđnu moždinu i mozak) i ostale tjelesne tekućine u tjelesnim prostorima (oko
srca, pluća, u zglobnim čašicama, očna vodica)
-neke stanice su specijalizirane za provodljivost iona – živ. stan. i mišične stanice
-ionski sastav tjel. tekuć. – stanična tekućina: Kalij-140mmol/L(kation) i HPO4 i H2PO4,
a glavni anioni su HCO3 i SO4 ; izvanstanična tekućina : natrij(142-kation) i klor(28-anion)
KRV – tjelesna tekućina, atipični oblik vezivnog tkiva, protječe kroz srčano-žilni sustav
-krv omogučava funkcionalno jedinstvo organizma ali u suradnji sa živ. sust. i endokrinim žlij
-sastoji se od tekućeg dijela(krvne plazme), krvnih stanica i krvnih pločica(trombociti)
-uloga krvi: prijenos respiracijskih plinova(kisik i ugljični dioksid), prijenos hranjivih tvari,
ekskretarna uloga-izlučivanje štetnih tvari (suradnja s bubrezima), regulativna uloga(regulira
količinu vode, sastav iona, Ph tjelesnih tek., održavanje topline), prijenos(hormona, enzima)
-volumen kkrvi: 5l – 3l krvne plazme i 2l stanične tekućine | sastav krvi – stanična tekućina i
međustanična tek. | svojstva krvi-suspenzija različitih skupina stan., viskozna tek. crvene boje
-SEDIMENTACIJA-uzorak krvi se ostavi stajati, dolazi do taloženja krvnih tjelešca (jer
imaju veću specifičnu težinu nego plazma) | HEMATOKRIT-volumni odnos krvnih tjelešca
i plazme, zdrava osoba ima hematokrit 0.45 - 45%
KRVNA PLAZMA-otopina žučkaste boje, otapalo-voda 91%, otopljena tvar-anorganski
spojevi 1%(ionske otop.) i organskesp.8%(koloidne otoop.) = 9%
-više je organskih spojeva-odudara od ostalih izvanstaničnih tekućina
-anorganski spojevi . Na, Cl, Mg, K, HCO3, SO4, HPO4 ; organski spojevi: glukoze, amino-
kiseline, masne kiseline, organske kiseline, urea (nastaje u metabolizmu, krv ju otprema),
urati (soli mokračne kiseline), PROTEINI: ALBUMINI-količinski najzastupljeniji, najviše ih
se sintetizira u jetri, sudjeluju u održavanju koloidno-osmotskog tlaka, sprećavaju cjeđenje
vode kroz stijenku, trnsportna uloga ( hormoni…) ; FIBRINOGEN-jedan od brojnih čimben.
u zgrušavanju krvii (kada je tkivo oštečeno); krvni serum (gotova antitjela)-sadržava proteine
koji djeluju kao serum protiv tetanusa, zmijskog otrova ; GLOBULINI- alfa i beta imaju
sličnu ulogu kao i albumini, većina globulina su protutjela koja štite tijelo od zaraze
-krvna tjelešca-zajednički naziv za krvne stanice(eritrociti-crvene krvne stan.i leukociti-bijele
krvne stanice) i krvne pločice ( trombociti)
ERITROCITI (nastaju u koštanoj srži i slezeni), crvene krvne stanice, najbrojnije krvne stan
4.5-5.5*10[SUP]12 [/SUP]u litri krvi, promjer oko 8 mikrometara-jedni od najmanjih stanica , jezgru imaju
samo u vrijeme razvoja, a poslije je nemaju, crvene su jer imaju hemoglobin- složenu molek
veže kisik i prelazi u oksihemoglobin, može vezati i CO2 – karbaaminohemoglobin, bitna je
količina hemoglobina 16g Hb / 100 ml kisika, 1g Hb veže 1.33 mll O2 ; sastavljen je od
4 proteinska lanca(2L, 2ß)-globulin i 4 molekula HEMA
-SINTEZA HEMA- početak:dvje kiseline(octena kiselina i aminokiselina-GLICIN) i nastaje
PIROL,4 pirola se spajaju u PROTOPORFIRIN + Fe daju HEM,4 hema + globin(2L, 2ß)-Hb
-u fetalno doba sintezira se fetalni hemoglobin (ima veću sposobnost vezivanja kisika kod
nižih koncen kisika) koji se nakon rođenja zamjeni adultnim hemoglobinom
-kisik se u hemoglobinu veže za željezo koje je u sastavu hema | razgradnja hemoglobina
počinje u slezeni a konačna kemijska u slezeni 8 HEM – mijenja se u bilirubin)
-BILIRUBIN-ulazi u sastav žući koja se žučnim kanalićima izlučuje u žučni mjehur
-ANEMIJA(slabokrvnost)-ako nema dovoljno eritrocita(a u njima Hb)kisik se ne može prenos
-eritrociti nastaju u vrijeme embrionalnog i fetalnog razvoja, nastaju u žumanjčanoj vreči, kad
vreća propada nastaje u jetri, slezeni i u koštanoj srži (poslije rođenja)
LEUKOCITI- obrambene stanice, nemaju boje-bezbojni , ističe se jedino jezgra, broj
leukocita: 3.8-8*10[SUP]9 [/SUP] u litri krvi ; svojstva: ameboidno gibanje-omogućava im prolazak kroz
kapilaru; prolazak kroz pore kapilara; kemotaksija-približavanje stranoj čestici i pomoću
antitjela uništavati ih; fagocitoza-proždiranje i razaranje mikroorganizma-obrana od infekcije
-razlikujemo : a)oblik jezgre - segmentirani (polimorfonuklearne) i nesegmetirani
b) zrnca ili granule – granulirani, negranulirani
-GRANULOCITI - a) neutrofili - 62%, b) euzinofili – 2%, c) bazofili – 1% | negranulociti –
a) limfociti - 30% (obrambena ulloga), b) monociti – 5%
-leukociti nastaju u koštanoj srži, limfnim čvorovima, slezeni
TROMBOCITI- krvne pločice, citoplazmatski dijelovi velikih stanica megakariocita iz
kojih se oslobađaju raspadanjem, 100-350*10[SUP]9[/SUP] u 1l krvi, sudjeluju u procesima zgrušavanja
krvi nakon ranjavanja (trombociti se lijepe za ozlijeđeno mijesto žile i zajedno s fibrinskim
nitima iz plazme i krvnim stan začepljuju otvor)
AGLUTINACIJA- reakcija sljepljivanja eritrocita u nesrodnom serumu – stvaraju se
aglutinate- u njima se eritrociti raspadaju (hemoliza) i mogu uzrokovati začepljenje krvnih
kapilara (u mozgu, srcu ili bubrezima) | membrane ljudskih eritrocita sadržavaju specifične
bjelančevine – antigene – aglutinogen A i aglutinogen B ; osnovni tipovi krvnih skupina :
A, B, AB, O ( pripadnici krvne skupine A nose na membrani svojih eritrocita aglutinogen A,
skupine B nose aglutinogen B, pripadnici skupine Ab nose aglutinogen A i B, a pripadnici
skupine 0 - nemaju te aglutinogene) | pripadnici pojedine krvne skupine imaju u svojoj krvnoj
plazmi i specifična protutijela (antitjela) – AGLUTININI – odgovorni za reakciju aglutinacije
aglutinini su bjelančevine u krvnoj plazmi ; pripadnik krvne skupine A ima anti B aglutinine
(protutijela koja neće reagirati protiv vlastitih eritrocita, već protiv eritrocita koji nose na
membrani aglutinogen B), pripadnici krvne skup. B ima anti A aglutinine, pripadnici skupine
AB nema aglutinina, a pripadnici skupine 0 ima anti A i anti B aglutinine
-Rh-faktor – proteini na membrani eritrocita, imaju drugačiji sastav od aglutina, neki ga ljudi
imaju a neki ga nemaju, Rh+ 85%, Rh- 15% ; u krvnoj plazmi Rh(+) osoba i Rh(-) osoba
nema prirođenih protutijela ; do sinteze stečenih Rh-aglutinina dolazi u imunološkom sustavu
samo imunizacijom Rh(-) osobe eritrocitima Rh(+) osobe – to je moguće samo u dva slučaja :
-nakon pogrešne transfuzije krvi Rh(+) osobe u Rh(-) osobe
-u tijeku trudnoće Rh(-) majke, koja nosi Rh(+) dijete
-FETALNA ERITROBLASTOZA ili hemolitička bolest – može nastati ako Rh(-) majka nosi
u sebi Rh(-) dijete ; manje količine fetalne krvi dosijevaju u krvni optok majke, pa se u nekih
majka stvaraju protutijela anti Rh aglutinini koji prelaze iz majčina krvotoka u krvotok ploda
gdje razaraju eritrocite – izazivaju anemiju ; koštana moždina tada otpušta u krv nezrele
eritroblaste s jezgrom, hemoglobin oslobođen iz raspalih eritrocita pretvara se u bilirubin -
oštečuje stanice ; novorođenče s jače izraženom hemol. bolesti liječi se infuzijama s fiziološ.
otopinom ili transfuzijom krvi kojom se djetetova krv zamjenjuje s Rh(-) krvlju.
HEMATOPOEZA - razvoj (stvaranje) krvnih stanica ; krvotvorna tkiva i organi jesu:
koštana moždina, prsna žlijezda (timus)., slezena, limfni čvorovi
-krvotvorni (hematopoetski) organi : 1)koštana srž – razlikujemo crvenu, žutu i želatinastu
moždinu ; samo je crvena moždina krvotvorno tkivo ; nastaju : eritrociti, magakariociti
(trombociti) i granulociti (leukociti- enzinfili, neutrofili, bazofili) ; stvaraju se još i nediferen-
cirane stanice – prethodnice limfocita | 2) timus (prsna žlijezda) – limfoepitelni organ (iznad
dušnika i srca) , u embrionalnom i fetalnom razvoju sve do puberteta to je najveći limfotični
organ i najveći proizvođač limfocita( T-limfociti) ; stvaraju se timusni hormoni važni za
sazrijevanje T-limfocita ; podijeljen je na dva režnja | 3) slezena -smještena ispod lijevog
svoda ošita, ovalnog oblika, izvana glatka, na prijesjeku crveno-ljubičaste boje, nije uključen
u limfni optok nego samo u krvni ; pulpa-specifično meko tkivo slezene (ima crvenu i bijelu
pulpu ; u crvenoj pulpi nastaju : eritrociti, granulociti, monociti, plazma stanice ; bijela pulpa-
nakupina manjih limfnih čvorića u čijim se sredinama nalazi središnja arterija kroz koju ulaze
u optok nastali limfociti | 4)limfni čvorovi- nakupine limfnog tkiva, svuda su u tijelu- najviše
na mjestima s mogučim prodorom klica – pluća, crijeva, ispod površine kože ; limfni čvor
sastoji se od kore i srži a u čvoru je više limfatičkih čvorića (folikula) u čijim se središtima
nalaze matične stan za stvaranje limfocita ; limfni čvorovi imaju važnu ulogu u zaštiti od
prodora mikroorganizama u unutrašnjost tijela
SRCE I KRVOŽILNI SUSTAV – grč. kardia-srce, lat. vas, vascum-posudica, žile ;
-srce je šuplji mišični organ težak oko 300g, smješten je u prsnoj šupljini između dva plućna
krila, a unutar opne- osrčja (štiti srce od neposrednog pritiska na srce ili od trenja plučnih
krila pri disanju) ispunjeno tekućinom ; lat. naziv pericardium
-frekfencija srca (puls, bilo) 70 pulsa u minuti (70 puta se kontrahira i relaksira u min)
-udarni volumen - u jednoj minuti 70 ml krvi ; 70 puta * 70 ml – 4700 ml krvi - minutni
volumen srca – volumen krvi koje srce utisne u krvotok u minuti
-građa srca : po dužini srce je podijeljeno na lijevo (arterijsko) i desno (vensko), svaki taj dio
podijeljen je poprečno pa srce ima dvije pretklijekte i dvije klijetke ; između lijeve i desne
strane srca nema neposredne povezanosti pa se arterijska i venska krv ne miješaju ; između
svake pretklijetke i klijetke nalazi se otvor sa srčanim zaliscima – oni osiguravaju jednosmjer
ni protok krvi iz pretklijetke u klijetku bez mogučnosti povratka
-u desnu klijetku ulaze gornja i donja šuplja vena(oni nose vensku krv), iz desne klijetke
izlazi plučna arterija – venska krv odlazi u pluća ; u lijevu pretklijetku ulaze tri do pet, naj-
češće četiri plučnih vena (dopremaju arterijsku krv u srce), iz lijeve klijetke izlazi aorta
-MIOKARDA-stijenka srčanog mišića jest debeli mišić koji također treba neprestano
opskrbljivati kisikom i hranidbenim tvarima – zato postoi poseban hranidbeni krvotok
srčanog mišića koji se sastoji od dvije male srčane arterije i dvje vene – dovode srcu svježu
krv obogačenu kisikom (oksigenirana krv)
-KONTRAKCIJA-stezanje mišića predklijetke, veći je krvni tlak-možemo osjetiti kao puls –
posljedica pritiska krvi na stijenku ; RELAKSACIJA-otpuštanje mišića – pune se krvlju
-pri stezanju i otpuštanju mišića prolazi el. potencijal ; srce ima svoje vlastita središta automa
tizacije neovisno o živ. organizmu ; pretklijekte se stežu, klijetke se opuštaju, a kad se klijetk
kontrahiraju pretklijetke su opuštene (pune se novom krvlju) – svaka klijetka ima svoju žilu u
koju izbacuju krv stiskanjem ; u vrijeme kontrakcije je i veći krvni tlak-sistolički tlak (je
maksimalni tlak krvi na stijenke arterija u trenutku kada stezanjem srčanog mišiča lijeve
klijetke uđe u aortu nov udarni volumen) ; za vrijeme relaksacije – vrijeme kad se pretklijetke
pune krvlju – vrijeme diastole – diastolički tlak (minimalni tlak koji preostaje nakon prolask
sistoličkog tlaka kroz arterijski dio žila)
-KRVNI TLAK-pritisak krvi na stijenke krvnih žila, najveći je u arterijama koje su bliže
srcu, tlak krvi je u arterijama promjenjiv
-središta automacije srca – nastaje električni potencijal :
1)S-A-čvor (sinus-atrijski čvor) - primarno središte automacije srca ; predvodnik je rada
srca ; radi se o specijaliziranim stanicama miokarda koje imaju stanične membrane
propusnije za ione natrija (prodiru iz izvanstan tekućine) - na taj način stan S-A čvora
postaju pozitivno nabijene - sad se uključuje natrij-kalij crpka koja će is stan s-a čvora
izbacivati višak pridošlih natrijevih iona - tako će se ponovno repolarizirati (opet će
postati negativno nabijene) – to se ponavlja oko 70 puta u min ; bez el. impulsa koji se
spontano pojavljuju u S-A čvoru srce ne može raditi
2)AV-čvor (sekudarno središte autom. srca) atrio-ventrikularni čvor – smješten na granici
između pretklijetki i klijetki ; električni impuls koji je stigao do A-V čvora prenosi se
kroz čvor koji se sada također depolarizira i prenosi kroz Hissov snop i Purkinjeova
vlakna u mišičje lijeve i desne klijetke, dio srčanog mišića koji je depolariziran steže se
(kontrahira), u vrijeme repolarizacije mišić srca je relaksiran ; 70 ml
-ELEKTRO-KARDIOGRAM – bilježenje električnih potencijala koji nastaju u srcu ; el. se
potencijali osim oko srca mjere i bilježe i s ruku i s jedne noge (lijeve)
-normalan EKG sastoji se od P-vala (rezultat mjerenja depolarizacije pretklijetki) QRS-
kompleksa (pokazuje mjerenje depolarizacije klijetki i repolarizacije klijetki) te T-vala
(pokazuje rezultat mjerenja klijetki za vrijeme njihove repolarizacije)
-visina stupca pokazuje voltažu valova depolarizacije odnosno repolarizacije, a dužina vala
pokazuje vrijeme tijeka tog procesa-na temelju EKG može se dijagnosticirati pojedine srč.bol
-srce može ubrzati svoj rad ali i snagu mišične kontrakcije – to se postiže dopunskom stimu-
lacijom S-A čvora živcima autonomnog živčanog sustava – simpatikusa i parasimpatikusa
-stimulacija srca simpatikusom može povečati frekfenciju srca i do 250 puta u minuti,a snagu
kontrakcije podvostručiti ; kad srce, zbog povećane aktivnosti tijela treba više kisika i hrani-
dbenih tvari srce se prilagođuje svojim bržim i snažnijim radom simpatičkom stimul.-zasniva
se na izlučenom neurohormonu noradrenalinu koji se oslobađa na živčanim završecima
simpatičkih živčanih vlakana
-parasimpatički živac može smanjiti rad srca na 20 do 40 otkucaja ; kada spavamo tijelu je
potrebno manje kisika i hranidb. tvari – srce će sada stimulirati parasimpatički živac –vagus-
on luči na živčanim okončinama neuhormonom acetilkolin
-postoje dva odvojena dijela optoka krvi:
1)mali ili plučni optok – deoksigirana krv se iz srca sistolom desne klijetke utiskuje u plučnu
arteriju odnosno u pluča, tu će se hemoglobin iz krvi osloboditi viška CO2 i obogatiti kisiko
iz pluča se oksigenirana krv vrača u lijevu pretklijetku kroz dvije plučne vene, krv se tijeko
m sistole lijeve pretklijetke potiskuje u lijevu klijetku , a odatle snažnom sistolom u aortu
2)veliki ili sistemski optok – započinje s aortom-najvećom arterijom,krv se potiskuje dalje
velikim a potom malim arterijama au arteriole,te dalje u arterijski i u venski kraj
kapilara.Promjer kapilara je tako malen da se kroz njih jedva potiskuju krvne stanice.U
području kapilara izmjenjuju se plinovi.Oksigenirana (arterijska) krv,tj. oksihemoglobin
predaje stanicama kisik,a od stanica preuzima,u metaboličnim reakcijama nastali i
oslobođeni ugljikov dioksid.Oksigenirana krv se otpuštanjem kisika u tkiva deoksigenira
odnosno postaje tzv. venskom krvlju.Mnoštvo kapilara koje ulaze u sve unutarnje
organe,mišiće,kosti i kožu usporava protok krvi,pa time omogućuje izmjenu ne samo
respiracijskih pkinova nego i hranidbenih tvari i vode.
-ARTERIJE (žile odvodnice) – su smještene u dubini organizma, između skupina mišiča,
u tjelesnim šupljinama, uz pregibnu stranu zglobova a opskrbljuju krvlju i kožu;arterije su
povezane ograncima autonomnog živčanog sustava koji mogu podraživati glatke mišiče u
stijenci arterija , podraživanje arterija autonomnim živčanim sustavom ima važnu ulogu u
regulaciji protoka krvi kroz pojedine dijelove tijela i u regulaciji krvnog tlaka ; elastične
stijenke arterija šire se i stežu ovisno o protoku krvi kroz taj dio žile, stoga arterije pulsiraju
-VENE- su manje elastičnije od arterija jer imaju relativno tanak mišični sloj, ili ga uopće
nemaju ; u unutrašnjosti vena strše venski zalisci koji priječe vraćanje krvi u suprot. smjeru –
u venama nije uvijek dovoljno jak krvni tlak te bi se krv mogla skupljati u najnižim dijelovim
tijela ; najveće vene a to su gornja i donja šuplja vena -nemaju venskih zalistaka (šuplje vene)