Beogradske priče

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Beogradske priče: Sećanje na početke Novog Beograda

Zamisao podizanja novog, modernog dela grada rođena još pre rata, ali su je komunisti potpuno prisvojili

pocetnici-6_620x048932470f7ec375d.jpg


Grad na levoj obali Save prvi put je pominjan između dva svetska rata. Oni, optimistični urbanisti onog doba otvoreno su počeli da sanjaju prelazak na sremsku stranu. Tada je Beograd imao samo jedan most, a i on je bio železnički, dakle nije koristio ni jednoj drugoj vrsti saobraćaja.

Potom ga pominje veliki arhitekta Dragiša Brašovan u vreme neposredno pred Drugi svetski rat. On se obratio novinarima lista "Vreme" kada je u februaru te, ratne, 1941. godine odao plan za grad od pola miliona ljudi na prostoru koji je počinjao na levoj obali Save. Na žalost, ta ideja izrečena je samo dva meseca pre početka najvećeg svetskog planetarnog sukoba.

Posleratni graditelji osmislili su današnji Novi Beograd, ali mnogi promišljeni stručnjaci će reći da se Nikola Dobrović, idejni tvorac, oslonio o ideje Brašovana koji je bio u nemilosti poslretanih vlasti.
Bilo kako bilo, komunistički režim na čelu sa Josipom Brozom nije prezao od toga da prisvoji ideje o podizanju novog dela grada, pa su sačuvane fotografije dokaz da je Tito držao govore pre početka omladinskih radnih akcija u posleratnoj Jugoslaviji.
Binom je dominirala parola u Titovu slavu, a on je bio "inicijator izgradnje Novog Beograda". Najzad, osim značajnih delova današnjih Paviljona, omladinci nisu bili u stanju da podignu ozbiljne građevine, jer će za taj posao biti neophodna moderna tehnologija i znanje, a ne puka fizička snaga i mladalački entuzijazam.

pocetnici-134b777a831f73d0c.jpg


To nikako ne znači da su omladinci nisu učinili sve što je bilo u njihovoj moći. Udarnici su dobijali značke kao vrstu ordena kojim su dokazali svoje požrtvovanje i zalaganje. Nekada legendarni sportski novinar Dragan Nikitović bio je jedan od udarnika, ali i velikih pregalaca na početku radova.
Par pogleda sa Brankovog mosta podsećaju na pusto polje koje će potom postati park između savske obale i zgrade Saveznog izvršnog veća, koja će danas biti poznata kao Palata "Srbija". Tu oblast danas pokriva veliki park koji okružuje celu oblast od Brankovog mosta do Hotela "Jugoslavija".

pocetnici-5595e1bece14b0766.jpg


pocetnici-43bc2c4815fcf657c.jpg


pocetnici-2a6e16cc22870f449.jpg


pocetnici-3ba4bc932d8b5aeb1.jpg


BRANKOV MOST
Današnji izgled Brankov most dobio je 1979. godine, kada mu je dodata druga traka. Do tada je ovde postojala samo polovina danas poznate konstrucije. Taj deo bio je podignut 1956. godine, na temeljima Mosta kralja Aleksandra koji je do Drugog sveskog rata bio na ovom mestu.

(Novosti)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Beogradske priče: Teške poplave u Karađorđevoj

Nekada se Sava neumoljivo izlivala praveći veliku štetu

bg-polave1_620x01334268ce073eb80.jpg


STANOVNICI predratne prestonice imali su ogroman strah od Save, Dunava i njihovog izlivanja kada nadođu prolećne bujice, a porastu vodostaji dve velike reke.

Baš tako je bilo i četrdesetih godina prošlog veka, neposredno pre izbijanja Drugog svetskog rata kada su pomahnitale vode nagoveštavale još veće zlo u koje je Beograd uskoro uleteo.

Stari fotografi zabeležili su mnogo kadrova iz okoline Železničke stanice, Vilzonovog trga (kako se nekada zvao Savski trg), kao i Karađorđeve ulice, koja je i tada bila važna trgovačka i saobraćajna žila kucavica Beograda.
Tada se Sava u ovoj oblasti nemilosrdno izlila, a stanovnici prestonog grada bili su potpuno u njenoj nemilosti. Oni koji nisu bili malodušni sedali bi u čamce i kako-tako pokušavali da završe započete poslove, dok su se trgovci držali za glave, što zbog gubitka mušterija, što zbog vode koja je plavila njihove radnje i dućane.

Ono što se ne vidi na fotografijama jeste još jedna velika trgovačka muka. Bila je to činjenica da su sve trgovine u ovom delu grada imale duboke podrume koji su bili neumoljivo potopljeni. Budući da su se ovde često nalazile gvožđare, kao i trgovine koje su se bavile veleprometom, njima su bili potrebni veliki prostori u kojima bi čuvali robu kojom trguju. Zato je njihova muka bila velika, jer je ogromna količina materijala ostajala pod vodom.
Dakle, u to doba ništa nije išlo na ruku onima koji su bili nastanjeni u ovom delu grada.

bg-polave2352a74bb82726536.jpg


Pa ipak, posle svake muke pretekne i po neko lepo sećanje, pa je pesnik nakon jedne ovakve poplave ostavio i legendarnu pesmu "Beogradski Mali pijac potopila Sava", koliko da nas podseti da se ti događaji nisu događali baš retko.
Tako su beogradske reke bile neumoljive, a potonji visoki nasipi i obaloutvrde počeli su bolje da štite grad od ovih pošasti.
Srećom, dugo nismo videli ovakav ambijent u Karađorđevoj ulici.

bg-polave3ee0077c162595fe2.jpg


VELIKI I MALI PIJAC

MALI pijac bio je deo u blizini današnjeg Hotela "Bristol" i parka uz koji su donedavno pristajali autobusi na dolaznom peronu Autobuske stanice. Taj pijac je nosio ovakvo ime jer je "Veliki" bio na prostoru sadašnjeg Studentskog trga.

(Novosti)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Stogodišnji pogled na Ušće

Na Velikom ratnom ostrvu stari žitelji Zemuna gajili povrće za svoju pijacu...

1ff21915c22b5a850.jpg

Vrbak više ne postoji, ostalo je Konjsko ostrvo i dabome, Veliko ratno ostrvo

Decenije brzo prolaze. Začas prerastu u vekove i pogled na istu tačku brzo postaje sasvim drugačiji. Dve fotografije pogleda ka Ušću iz prve polovine 20. veka pokazuju da je baš tako.

Na jednoj je parobrod jedina ozbiljna lađa na reci, a preko puta se vide obrisi stare kuće koja je srušena krajem tridesetih godina prošlog veka. To zdanje bila je poslednja austrougarska karaula okrenuta ka Beogradu, gledajući ga sa (današnje) novobeogradske strane. Stara karaula "Crno-žute monarhije" prestala je da ima bilo kakvu ulogu posle Prvog svetskog rata, kada je granica i konačno povučena značajno ka severu, a Ušće je prestalo da bude pogranično područje.
Na fotografiji gde se vidi parobrod uočljiva su dva mala ostrva, dok Veliko ratno ostrvo nije u kadru. Danas je ostalo Malo ratno ostrvo, ili "Konjsko", dok je Vrbak, ostrvce uz obalu kasnije "propojeno" desnoj dunavskoj obali. Tokom nasipanja ove oblasti krajem tridesetih godina prošlog veka ono je prestalo da bude ada, i danas je to oblast gde se nalazi šetalište koje se prostire od Hotela "Jugoslavija" do Ušća.

Druga fotografija pokazuje nešto kasniju situaciju. Pre Drugog svetskog rata Vrbak više ne postoji, ostalo je Konjsko ostrvo i dabome, Veliko ratno ostrvo. Ovog puta je posebno interesantno da na njima nema rastinja nalik ovom, današnjem. Naprotiv, stari Zemunci su se prvom polovinom 20. veka često hvalili kako na ostrvu gaje povrće za Zemunsku pijacu.
Krajem tridesetih polako je nicala Beton hala, uz nju se vidi stari kran, postavljen je "Pobednik", a pored njega bile su dve Đeneralštabne zgrade.

Parobrod i dva mala ostrva

2d57e999ea0010936.jpg


Danas je ostala samo jedna, i to je zdanje Zavoda za zaštitu spomenika, dok druga nije "pregurala" silna bombardovanja koja je Beograd od tada preživeo.

Zdanje Vojnogeografskog instituta sada je stanovnicima glavnog grada poznato kao Vojni muzej, a obrisi nekadašnje prestonice samo su siluete sa fotografija koje će savremenim posmatračima postati strane i neprepoznatljive, u surovom naletu novih vremena.

OBRISI ZEMUNA

Negde u daljini samo se naziru obrisi Zemuna, kao i hangari Starog aerodroma, odakle su počev od 1927. godine počeli da lete avioni.
Oblast današnjeg centralnog dela Novog Beograda pokrivala je travnata pista odakle su leteli tadašnji avioni.
Negde prema Zemunu ostala je fabrika aviona "Ikarus".

(Novosti)
 
Natrag
Top