Beogradska jezera

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Jezero Pariguz

pariguz.jpg


U Rakovici, u naselju Resnik, nalazi se Pariguz, beogradsko jezero najbliže centru grada, ako izostavimo Adu Ciganliju. Jezero je nastalo izgradnjom brane krajem 80-ih godina 20. veka kako bi se lakše kontrolisale prolećne poplave.

Pariguz je udaljen 17 km od centra grada, 6 km od autoputa E-70, i samo 1 km od buduće obilaznice oko Beograda, koja se eto godinama završava. Do jezera se može doći i od Bubanj potoka, starim kružnim putem, ali i od centra grada, pored manastira Rakovica. Bitno je skrenuti uzbrdo, ka Resniku. A onda se za Pariguz pitaju meštani. Ni jedna oznaka ili putokaz ka jezeru ne postoje.

Ime Pariguz vezuje se za dve lokalne legende. Po prvom predanju, ime je dobilo po blatu koje se nalazilo na mestu gde je podignuta akumulacija a za koje se verovalo da je lekovito i da leči šuljeve. Po drugoj priči, na mestu današnjeg Pariguza u Prvom srpskom ustanku Srbi su napravili zasedu Turcima, sasuvši im prilično sačme u stražnjice, pa otuda i takvo ime za dolinu koja se nalazila na mestu današnjeg jezera.

Dužina jezera je oko 700 m, široko je 120, dok je dubina na nekim mestima i 15 metara. Okruženo je naseljima Resnik, Pinosava i Ripanj. Pored jezera se nalazi listopadna šuma, a sa brane se pruža pogled ka Avalskom toranju koji je udaljen svega 6 km vazdušnom linijom.

Jezero se napaja iz tri izvora od kojih jedan ima izuzetan kvalitet vode i može se koristiti za piće. Zanimljivo je da se u letnjem periodu pri visokim temperaturama dešava da neki od izvora presuše, ali uvek ostane bar jedan iz koga jezero dobija svežu vodu.
Na Pariguzu ima divljih patiki i barskih kornjača a lokalni ribolovci tvrde da među dvadesetak ribljih vrsta ima i krupnih primeraka soma, štuke, šarana… Ali, na Pariguzu ni u najtoplijim letnjim danima nema kupača. Retki su i šetači iako su prve stambene zgade samo stotinak metara udaljene od jezera.

Usled nedostatka sredstava i nepostojanja tehničkih uslova, neki resnički žitelji su rešili da stvar uzmu u svoje ruke i otpadne vode su usmerili direktno u jezero. Kada je 2009. godine vršena analiza, od devet uzoraka jezera Pariguz, nijedan nije bio u granicama druge klase – ‘pogodno za kupanje’. Uz sve ovo, do jezera ne postoji uređen prilaz, plaža, parking, osvetljenja tokom noći, nema ni kanti za đubre… U blizini jezera nema ugostiteljskih objekata, prodavnica… Ali, zato ima đubreta…

(Danubeogradu.rs)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Rakina bara

rakina-bara.jpg


Kako kažu enciklopedije, Rakina bara u Sremčici je najveće i najpoznatije kraško jezero u Šumadiji. Nekim davnim urbanističkim planovima, predviđeno je da Rakina bara zajedno sa Adom Ciganlijom i Košutnjakom, predstavlja objedinjenu turističku ponudu Čukarice.

Do Rakine bare najlakše se stiže ako se u centru Sremčice, posle pijace, skrene levo, prema školi; a onda uzanim uličicama nizbrdo. Nema oznaka, pa su meštani najbolji ‘putokaz’ za Rakinu baru.

Kako pričaju stanovnici Sremčice, Rakina bara je bila jedno od malobrojnih romantičnih mesta gde su dolazili ne samo stanovnici Sremčice već i mladi parovi iz centra grada. Voda u jezeru je bila toliko čista da se mogao videti svaki kamenčić na dnu. Obala je bila peskovita, a mulj se mogao naći samo na sredini jezera pa je Rakina bara bila jedinstveno kupalište. Meštani su mrežama hvatali šarane teške i po pet kilograma a do početka osamdesetih godina na jezeru su se održavala i ribolovačka takmičenja.

Kako tvrde zvanični podaci, ovo kraško jezero je dugo 180, široko 110 m, a duboko oko 2 m. Vodom se snabdeva od padavina kao i sa dva izvora u blizini i jedino je prirodno jezero Beograda. Nažalost, u enciklopedijama se svašta može pročitati… Danas se sve promenilo.

Prepuštena nemaru vlasti i aljkavosti pojedinih ljudi iz kraja, Rakina bara je počela da propada, sve do ivice odumiranja. Danas je dubina vode jedva jedan metar. Još se u bari može videti poneka zmija, zalutala patka pa čak i ribolovac… Ipak, ukoliko se hitno nešto ne preduzme, sve su šanse da će se Rakina bara pretvoriti u otvorenu septičku jamu. Takođe, voda se drenira kroz pukotine zemljišta blizu izvora, potkopava tlo nad barom i stvara klizište koje preti da zatrpa jezero.

(Danubeogradu.rs)
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
24.03.2015
Poruka
5.467
e hvala ti za ovako divni temu,trrenutno gledam sa Tanjom,nisam imala pojma da u Adi ima (postoji) kalifornijska kornjača.............ako ikad treba Tanji za školu,da znamo gde da nađemo tekstove..........o Pariguzu recimo,i moram ciram:


Usled nedostatka sredstava i nepostojanja tehničkih uslova, neki resnički žitelji su rešili da stvar uzmu u svoje ruke i otpadne vode su usmerili direktno u jezero. Kada je 2009. godine vršena analiza, od devet uzoraka jezera Pariguz, nijedan nije bio u granicama druge klase – ‘pogodno za kupanje’. Uz sve ovo, do jezera ne postoji uređen prilaz, plaža, parking, osvetljenja tokom noći, nema ni kanti za đubre… U blizini jezera nema ugostiteljskih objekata, prodavnica… Ali, zato ima đubreta…



surova realnost.....pozdrav od Maje,Kaće i Tanje
 
Poslednja izmena od urednika:
Natrag
Top