Bakini korisni saveti

Član
Učlanjen(a)
09.08.2009
Poruka
362
bakalaptop_mini.gif

Koliko puta vam je nešto zasmetalo, kao naprimer mravi koji se pojavljuju niodkuda, ne mozete da se spasite od komaraca, zalepi vam se zvaka na odelo baš pre nego što treba da krenete?

Zajedno sa vama pokušavamo da napravimo što više stranica koje će nam svima biti od koristi.


Da pogledate kratke savete iz različitih kategorija koristite meni sa leve strane.



Kako biti srećan


Jeste li se ikada zapitali zašto se osećate bolje nakon duge šetnje ili trčanja ili zašto ste, nakon dobre komedije još dugo nasmejani? Nije stvar u činjenicama da ste možda sretni jer ste izgubili par kilograma, doživeli fantastičan orgazam ili se dobro naspavali. Radi se o otpuštanju endorfina.


Endorfin je neurotransmiter koje mozak proizvodi u kako bi ublažio bol, ali je endorfin i najčešć izazivač euforičnih raspoloženja. Droge su klasični otpuštači endorfina – veštačkim putem. Srećom, priroda se pobrinula za prirodne načine otpuštanja endorfina kako bi telo bilo zdravo i sretno.


Neki od načina već su dugo poznati i primjenjivani u narodnoj medicini, poput ljutih papričica. One izazivaju protektivni odgovor tela, a žvakanje papričica može da ublaži bolove u glavi i usnoj šupljini.


Snaga pozitivnog mišljenja je još je jedan od prirodnih "okidača" sreće. Meditacija, pa čak i snovi lepog sadržaja mogu pomoći osobi da se oseća psihički bolje.


Ljudi koji redovno vežbaju sretniji su od onih koji sede i ne rade ništa. Suočavanje sa mogućnostima našeg tela, prelaženje granica i postizanje ciljeva – čine nas sretnijima, zdravijima i dugovečnijima. Seks je poznat okidač sreće, a deluje po sličnom principu kao i vežbanje. Orgazam je samo šlag na vrhu torte.


Hrana poput čokolade deluje na osećaj sreće i sigurnosti. To, ipak, ne znači da, kada ste tužni, morate da pojedete celu tortu – jedna kriška biće sasvim dovoljna.


Okidač adrenalina i endorfina je i strah. Bavljenje ekstremnim sportovima ili gledanje horor filmova učiniće vas življima.


U prirodi, ne zaboravite na sunčanu svetlost. Ovaj prirodni okidač puni telo snagom i energijom. Ne zaboravite da prošetate po suncu svaki put kada za to imate priliku.


Večernji list



Kontrolišite astmu

Jesen je stigla, a s njom i bolesti disajnih organa

Ljudi koji imaju problem sa disajnim putevima ne raduju se jeseni. Posebne probleme stvara bronhijalna astma zbog toga što u jesen cvetaju korovi koji izazivaju alergijsku reakciju kod bolesnika.

Tipični prvi simptomi:

- Kašalj koji počinje posle ili za vreme kontakta s alergenom. Često astmatičaru pocrvene oči, curi mu nos, a koža oko očiju je crvena i otečena.

- Škripanje u bronhijama, isprekidano disanje praćeno „sviranjem“ u grudima, poznatije kao „vizing“.

- Osećaj pritiska u grudima.

- Napadi gušenja i otežanog disanja.

Bez obzira na vrstu astme, pacijentima veoma smeta povišena vlaga i vazduhu koji kao da stoji. Stoga se potrudite da u stanu bude suvo i toplo, ali nipošto vruće, i obavezno dobro provetravajte prostorije. Za astmatičara je takođe važno da mu noge budu tople i da ne bude u mokroj obući.


Da li je bolest nasledna?

Ukoliko majka pati od alergije, sklonost deteta iznosi od 50 do 60 odsto, a ukoliko takve tegobe ima otac, dete će ih imati u 30 odsto slučajeva. Ukoliko oba roditelja pate od alergije, verovatnoća da će se kod njihovih potomaka razviti alergijske reakcije iznosi od 70 do 80 odsto.

Najveći neprijatelji astmatičara:

- kućna prašina (u dušecima, tepisima, nameštaju...)

- dlake ili pljuvačka kućnih ljubimaca

- izlučevine bubašvaba

- polen drveća, trava i korova

- duvanski dim

- jaka hemijska sredstva (recimo, kućna hemija)

- emocionalni stres ili fizički napor

Roditelji često pitaju lekare da li pušenje utiče na astmu. Neka istraživanja su pokazala da ukoliko majka puši u trudnoći, sklonost deteta da oboli od astme iznosi čak 90 odsto. Ukoliko je otac pušač, mališan će imati sklonost ka disajnim alergijama u 30-40 odsto slučajeva. Roditelji moraju da znaju da u kući gde boravi dete sklono alergijama ne sme da se puši čak ni onda kad ne postoje simptomi bolesti.


Kako se postavlja dijagnoza?

- Rendgen pluća

- Funkcionalno ispitivanje pluća (spirometrija)

- Kožne alergijske probe

- Analiza krvi i utvrđivanje razvoja antitela na razne alergene

- Analiza krvi na imunoglobulin E, takozvani igE, koji lekaru daje opštu alergijsku sliku našeg organizma



Bakini saveti? Ne baš uvek!
Kad nešto ne znamo, nismo sigurni, ili nešto ne razumemo, ponekad se obraćamo za pomoć starijima: svojim majkama, bakama i slično. Nekad nam njihovi saveti pomognu; nekad baš i ne. Uz sve poštovanje prema našim bakama, ni one ne znaju baš sve (kao ni bilo ko drugi, uostalom); recimo, ima puno stvari koje su tek nedavno otkrivene i koje se jednostavno više ne rade kao nekad. Zato, da se podsetimo na koje savete svojih starijih treba da zaboravimo.

Od začinjenih jela i ljute papričice može da se dobije čir: pogrešno. Čir izaziva bakterija Helicobacter pylori i ona može da vam napadne želudac bez obzira na način ishrane. Ako ste još pod stresom, eto nevolje, jer stres podstiče proizvodnju hlorovodonične kiseline, neophodne za varenje hrane. Ukoliko u tom trenutku nema hrane u želucu, kiselina će nagrizati zidove samog želuca, pa se sluzokoža upali i bakterija lakše može da napadne.

U trudnoći treba jesti za dvoje: netačno. Nema nikakve potrebe za tim. Potreba deteta od četvrtog meseca trudnoće je oko dodatnih 200 kalorija (recimo, 100 grama integralnog peciva). Normalno je da se u toku trudnoće ugojite otprilike deset kilograma; ako se ugojite više od toga, nakon trudnoće, imaćete problema sa viškom kilograma.

Debelo dete je zdravo dete: ništa pogrešnije. Deci takođe smeta gojaznost, čak i više nego odraslima, jer može da im prouzrokuje deformitete kostiju (koje, još uvek nedovoljno jake, moraju da nose prekomernu težinu), smetnje u rastu, otežano disanje... Kasnije, gojazna deca mogu da imaju problema sa visokim pritiskom i povišenim nivoom holesterola u krvi. Naravno, sve to ne znači da treba da izgladnjujete dete - samo ga hranite normalno.

Ako se opečete, odmah stavite maslinovo ulje: bolje nemojte. Sve što je masno "guši" kožu i ne da joj da diše, od čega će se opekotina samo pojačati, a možete dobiti i neku infekciju. Ukoliko se opečete, najbolje je da opečeni deo stavite pod hladnu vodu (samo ne pod jak mlaz, jer ćete tako povrediti već povređenu kožu) - time ćete smanjiti oštećenja izazvana toplotom. Izbegavajte led i alkohol, jer će samo prekomerno nadražiti kožu.
izvor krstarica



Migrena
Migrene su bolne, nekad onesposobljujuce glavobolje, koje su obicno pracene mucninom, povracanjem i osetljivoscu na svetlost, buku i miris. Ove prodorne glavobolje obicno se javljaju samo na jednoj strani glave, mada se bol moze premestati sa jedne strane na drugu, ili se moze pojaviti na obe strane u isto vreme.


Sta izaziva migrene?

Migrene su nasledne, a genetska veza je ustanovljena. Ipak, nije sasvim jasno zasto neki ljudi dobijaju migrene, a drugi ne.

Dok uzrok migrene nije sasvim razumljiv, cini se da je povezan sa sirenjem i suzavanjem krvnih sudova u mozgu, sto pokrece promene u hemikalijama mozga, upalu i bol.


Koji su simptomi?

Simptomi migrene su razliciti i mogu se pojaviti sa drugim upozoravajucim znakom, zvanim "aura". Osobe koje dobiju auru, koja obicno pocinje oko 30 minuta pre glavobolje, mogu videti tacke, talasaste linije ili blesteca svetla. Neki ljudi imaju osecaj utrnulosti ili "zmaraca" u sakama, rukama ili licu tokom aure. Medjutim, vecina ljudi nema auru pre nego sto dobije migrenu.

Uobicajeni simptomi migrene podrazumevaju prodornu glavobolju na jednoj strani glave, zajedno sa mucninom, povracanjem, preosetljivoscu na svetlo, buku ili miris. Fizicka aktivnost moze da pogorsa glavobolju. Bez terapije, Vase migrene mogu trajati od 4 do 72 sata. Bol i drugi simptomi koji su povezani sa jakim napadom migrene, mogu biti onesposobljujuci.


Kako se dijagnostikuje migrena?

Doktor ce to uciniti tako sto ce Vam postavljati pitanja o Vasem zdravlju i nacinu zivota, i tako sto ce Vas pregledati. Ne postoje laboratorijski testovi koji bi mogli potvrditi dijagnozu. Migrene je nekad tesko dijagostikovati zato sto su simptomi slicni onima kod drugih vrsta glavobolja. Na primer, mnogim ljudima dijagnostikovana je sinusna glavobolja, a oni, u stvari, imaju migrenu. Kao rezultat toga, migrena ostaje nedijagnostikovana i nelecena.

Vas doktor moze upotrebiti kriterijum Medjunarodnog Udruzenja za Glavobolje, da bi postavio dijagnozu. To moze biti ucinjeno ako ako ste imali pet ili vise napada glavobolje bez aure (ili dva napada sa aurom) koji su trajali od 4 do 72 sata, bez terapije, i koji su praceni simptomima mucnine, povracanja ili preosetljivoscu na svetlo ili buku.

Lekar ce proveriti Vase simptome i odluciti da li je potreban test koji bi iskljucio druga stanja koja mogu izazvati Vase glavobolje.


Kako se lece?

Postoji mnogo razlicitih terapija za migrene. Doktori cesto prvo preporucuju pokusaj sa nesteroidnim anti-inflamatornim lekovima, kao sto su aspirin ili ibuprofen. Oni imaju manje nezeljene efekte nego lekovi za migrenu. Mozete takodje probati da smanjite broj migrena identifikovanjem i izbegavanjem onoga sto ih pokrece.

Ako pomenuti lekovi ne lece efikasno Vase migrene, Vas lekar ce mozda predloziti lekove koji lece ili sprecavaju migrene:

- Neki lekovi za migrene, kao sto su triptani (Imitrex, Amerge, Axert) cesto se koriste za lecenje migrena u pocetku
- Preventivni lekovi za migrene, kao sto su propranolol (Inderal), divalproex (Depakote), ili triciklicni antidepresivi (amitriptylin ili nortriptylin), koriste se da sprece migrene kod nekih ljudi koji ih redovno dobijaju.

Netradicionalne terapije, kao sto su akupunktura ili lecenje biljem, mogu biti dodate terapiji sa lekovima, da bi se potpomoglo smanjivanje bola ili broj migrena, mada je potrebno vise istrazivanja da bi se utvrdilo da li ove alternativne terapije zaista deluju.


Da li se migrene mogu spreciti?

Mozda cete moci da smanjite ceste migrene tako sto cete izbegavati "okidace", kao sto su izvesna hrana, stres, promene Vase dnevne rutine, mada nije jasno kako i zasto ovi dogadjaji dovode do migrena. Neki uobicajeni pokretaci migrena su:

- Konzumiranje odredjenih supstanci, kao sto su cokolada, monosodijumski glutamin, crveno vino i kofein
- Nedovoljna ili preterana kolicina sna
- Post ili preskakanje obroka
- Promene vremena ili barometarskog pritiska
- Stres ili intenzivne emocije
- Jaki mirisi ili dim cigarete
- Jaka svetla ili odsjaj sunca.




 
Poslednja izmena od urednika:
Natrag
Top