Aldous Leonard Huxley

[besherat]

Rodjen je 26.jula 1894 g. u Godalmingu, a umro 22.decembra 1963 g. u Los Angelesu.Engleski pisac,koji je putovao svijetom, zivio jedno vrijeme u Italiji, a kasnije u Kaliforniji. Zbog sljepila je imao prekida u skolovanju, ali ipak slusa englesku knjizevnost I lingvistiku na Oxforu.1916 g. objavljuje svoju prvu knjigu stihova, a 1921 g. prvi roman “ Hromovo zutilo “. Tokom 1920 – 1930 g. zivi u Italiji I Francuskoj I tada pise najpoznatija djela “ Kontrapunkt “ I “ Divni novi svijet “. 1937 g. se vraca u Ameriku I pocinje sa upotrebom halucinogene droge- meskalino. Posljedice upotrebe droge opisuje u eseju “ Vrata percepcije “ I nastavak “ Raj I pakao “. Posljednje djelo mu je “ Ostrvo “.

“ Ostrvo “
Roman govori o ostrvu I njegovim drzavljanima, koji su zatvoreni u svom svijetu. Imaju svoj nacin zivota, svoje obicaje, razmisljanja, obrazovanje I vaspitanje, koji su potpuno drugaciji od zapadnjackog svijeta. Vil Farnabi je novinar iz Engleske I dolazi na ostrvo sa zadatkom da pregovara sa kraljicom o eksploataciji nafte. Kraljica Rani I njen sin Murugan su predstavnici nove struje, koji zele da promjene ostrvo.Interesantan roman.

“ Slijep u Gazi “
Roman je pisan u formi dnevnika iz godina: 1914, 1928, 1933,1934-5. Dogadjaji se ne nizu hronoloskim redom, vec su razbacani iz razlicitih perioda, sto cini interesantnost ovog romana.Glavni junak je Antoni Beves I prati njegov zivot od djetinjstva do 43 godine.

“ Vrijeme mora jednom stati “
Govori o sukobu oca I sina, odlazak sina sa stricem u Italiju, smrt strica.

Skoro sam pročitala " Vrata percepcije " i mogu reći da je napisao odličnu knjigu pod uticajem droge. Inače sam veliki protivnik , bilo koje vrste narkotika, ali način na koji je Huxley napisao ovu knjigu, je stvarno izuzetan, a podatke koje daje o umjetnosti su jedinstveni. Knjigu vrijedi pročitati. Ja sam se godinama libila da je čitam, baš zbog toga što sam znala o čemu se radi, ali je to bila moja lična predrasuda.

 

[besherat]

Danas sam pročitala njegovu knjigu " Majmun i bit ". Knjiga je , po meni, fenomenalna i daje obilje podataka, koji mogu važiti kao Huxleyevo predviđanje mnogih pojava koje se danas dešavaju. Knjiga je napisana 1974 g. i već tada on spominje genetski modifikovano bilje.Radnja je jednostavna i zanimljiva. Dva čovjeka koja rade u filmskoj industriji, pronalaze stari scenario, koji je ponudio William Tallis, a koji je u filmskom studiju odbijen. Kreću u pustinju da upoznaju autora djela. Saznaju da je on umro i da je bio interesantan čovjek i daju na čitanje njegovo cjelokupno, nepromjenjeno djelo " Majmun i bit ". Djelo je zanimljivo, naizgled futurističko, dešava se u izmjenjenoj ljudskoj civilizaciji , poslije III Svjetskog rata. Tim narodom je vladao Đavo , koji je promjenio ljudski, emotivni poredak. Naime, nema slobodne i strasne ljubavi, pare se jednom godišnje i tom prilikom začinju i rađaju nakaznu đecu zbog upotrebe gama-zraka. Ta đeca zbog svojih deformiteta bivaju krvnički ubijana. Žene se tretiraju kao najveći neprijatelji civilizacije, ne poznaju se pojmovi kao što su ljubav, brak. Postoje i izabrani, članovi sveštenstva, koji ne učestvuju u parenju, imaju određene povlastice. Hvataju naučnika iz civilizacije koju mi poznajemo i on se zaljubljuje u pripadnicu ovog naroda. Uči je šta je ljubav, čita joj poeziju Šilera, ali ona nenaučena na ljubav, teško prihvata to kao nešto normalno. Zbog prijetnje da će biti pogubljeni zbog svoje ljubavi, bježe u nepoznato, na sjever , đe žive odbačeni pripadnici naroda, tzv.-i Strasni, po našim shvatanjima, normalni ljudi. Tako završava scenario.
Ja sam ovo pojednostavila, inače knjiga je jako interesantna, puna podataka iz nauke. Posebno me impresioniralo Huxleyevo predviđanje nekih stvari koje se danas dešavaju. Govori i o tehnološkom napretku, koji je izmakao kontroli i koji je doveo do uništenja jednog dijela civilizacije. Za sve loše što se dešavalo i što je dovelo do smaka svijeta, krivi su političari i religija, koji su ispiranjem mozga ljudima, stvorili poslušnike koji su zaboravili šta je priroda i koji su je nemilosrdno uništavali.

 

[besherat]

ALDOUS HUXLEY: " ZAJEDLJIVI PILAT "

Djelo iz 1926 g, pisano u formi putopisa. Kada je krenuo na put oko svijeta Haksly je ponio sa sobom kompletnu " Britansku enciklopediju ". Znanje pokupljeno iz mnogih knjiga iz umjetnosti, može se primjetiti u svim njegovim knjigama, u opisima mjesta koje je posjetio. ovu knjigu on sam naziva " Dnevnik jednog putovanja ". Putopisi se odnose na Indiju i Burmu, Malaju, Pacifik i Ameriku. Na vrlo jednostavan način, daje svoja zapažanja o mjestima kroz koje je prolazio, načinu života ljudi, ishrani, muzici. Tako navodi riječi Džalalu 'd-Din Muhamed Rumija iz Kašmira:
" Suprotnost od svjetlosti kazuje nam šta je svjetlost. Bog je stvorio tugu i bol u ovom cilju: naime, da bi nam otkrio sreću preko njenih suprotnosti. Skrivene stvari otkrivaju se svojim suprotnostima, ali pošto Bog nema suprotnost, on ostaje skriven."
( 22 str. )

 

[besherat]

ALDOUS HUXLEY: " ESEJI "

Knjiga eseja je sastavljena od četiri priče:

" Vrata percepcije " ( 1954 g. ),
" Pakao i raj " ( 1956 g. ),
" Ludost,pakost, žalost " ( članak iz časopisa " Esquire " )
" Najčudnija znanost " ( članak iz časopisa " Esquire " )
" Ekonomska nejednakost nije jedina vrsta nejednakosti. Ima i strašnije, teže izlječive nejednakosti, koja postoji između pojedinaca različitih psiholoških tipova...
Univerzumi dvaju pojedinaca mogu biti duboko različiti, premda oni mogu imati iste prihode. Priroda isto kao i vaspitanje, postavili su velike provalije između nas. Neke od tih provalija nisu premošćene i naoko su nepremostive; preko njih je nemoguće komuniciranje"- kaže Haksli.
Polazi od pretpostavke da je stvarnost zla, da su uzroci zla u ljudskoj prirodi, a da pokušaji popravljanja mogu nastati tek nakon potpune samospoznaje.
( 160 str. )

" LUDOST,PAKOST,ŽALOST "

Tekst preuzet iz časopisa " Esquire ". Opisuje nehumana " liječenja " duševnih bolesnika kroz istoriju. Jezivo za čitati.

" NAJČUDNIJA ZNANOST "

Interesantan esej o psihologiji, pravcima i učenjima, zabludama Frojda i ostalih psihologa. Vanredno dobro stavlja opaske na neke zastarjele teorije, koje su se još uvijek zadržale u psihologiji. Evo jednog primjera:
" Dr Progoff, govoreći o Frojdu, kaže da su njegove psihološke teorije bile previše materijalističke. Ja osobno smatram da njegove teorije, kao i teorije većine ostalih modernih psihologa, nisu ni izdaleka dovoljno materijalističke. Treba primjetiti da su baš one " najduhovnije " religije poklanjale najveću i najnaučniju pažnju tijelu. Hinduistička i budistička teologija sadrže dobro razvijenu teoriju o naslijeđenim temperamentima. Po toj teoriji čovjek se rađa da bi slijedio put pobožnosti ili put kontemplacije. A to nije sve. Ako se rodio sa sposobnošću da se s Bogom sjedini kroz kontemplaciju, preporučuje mu se da olakša kontemplativni proces poklanjajući izuzetnu pažnju tjelesnom držanju i tjelesnim funkcijama, kao što su disanje, jelo i izlučivanje. Svaka je orijentalna filosofija u biti rasprava o transcendentalnoj psihoterapiji. Cilj te terapije je da izliječi ( statistički govoreći ) normalne od njihovog samodopadnog vjerovanja da su duševno zdravi, i da ih dovede u stanje koje bi se moglo nazvati ne statičkom, već apsolutnom normalnošću - stanje u kojem mogu shvatiti ko su oni u biti. Duhovnost može postojati samo ako se temelji na dobro informisanom mterijalizmu. Zbog toga što nema takvu bazu, sadašnja je psihologija predodređena da ostane teoretski nerealistična, a u praksi većinom nedjelotvorna.
( 149 str. )

 

[ALEKSIJE D.]

"Vrli, novi svet"
Čudno kako nije pomenut njegov najpoznatiji roman. Pisan je 30 tih godina prošlog veka, mnogi smatraju kako se u njemu otkriva "svetska zavera", prvenstveno zbog predvidjanja da će mediji zaglupljivati narod, dolazi do kastinske podele društva i upotrebe sredstav za pasivizaciju, kao što je piće "soma" u kojoj se jasno vidi koka kola itd. Priča o tome da je "Vrli, novi svet" scenario za iluminatsko društvo potiče od priče da je Odonisev otac bio član iluminata. Roman je nastao pre Orevlove "1984" i kod socioloških istraživanja smatra se delom rame uz rame sa njim i "Levijatanom".
"Kontrapunkt"-roman o jednom tonu ( u muzici ).
ALDOUS HUXLEY smatra se najintrigantnijim intelektualcem 20 veka.