Zaštita biljaka

[Nostradamus]

ZASTITA LESNIKA OD BOLESTI I STETOCINA

Lesku ne napada veliki broj bolesti i stetocina pa su za zastitu dovoljna 3-4
pravovremena tretiranja!





BOLESTI LESKE

TRULEZ PLODA (Sceletorinia coryle)

Oboleli plodovi se lako prepoznaju. Oboljevaju mladi i plodovi pred berbu. Plodovi potamne, prekida im se porast i suse se. Tesko ispadaju iz omotaca. Promena boje moze doci na bilo kom delu ploda.


PEPELNICA (Phyllactinian corylea)

Pepelnica pre svega napada list, koji menja boju pa cak i otpadne. Ovaj parazit se javlja u junu i julu na nalicju lista u vidu pepeljaste prevlake. Bolest moze da izazove i defolijaciju. Parazit prezimljuje u otpalom liscu pa je dobro da se otpalo lisce spaljuje.

 

[Nostradamus]

STETOCINE LESKE


CRVLJIVOST (Balaninus Curculio nucum)

Vrlo cesta stetocina leske. Ustvari to je pipa crne boje. Masovno se javlja maja meseca. Zenka u plod plaze jaje iz kojega se izlegne gusenica-crv bele boje. Vrlo cesto dolazi do otpadanja plodova. Larva izgrize ljusku ploda i ucauri se u zemlji gde prezimi. U porlece izlazi i hrani se liscem do poleganja jaja. Ovo je opasna stetocina i treba je unistavati cim se primeti. Znacajno je pratiti pojavu i razvitak insekta.


LESKOVA STRIZIBUBA (Oberea linearis)

Javlja se u maju, kad zenka odraslog insekta polaze jaja u mlade letoraste. Ispiljene larve izbuse letoraste, koji se vec u junu suse. Jedina mera je secenje i spaljivanje letorasta pocev od juna pa sve do jeseni.


GRINJA (Phytoptus avellaneae)

Ovo je stetocina koja napada pupoljke, pa izaziva deformacije. Ostecenje je vrlo karakteristicno, sa sitnim listicima kao rozeta. Napada obe vrste cvetova, pa je i direktno ugrozena rodnost. Rese imaju malo polena, a zenski cvetovi se ne oplodjuju. Prezimljuje u pupoljku a u prolece se seli na mlade pupoljke a stariji se suse. Tretira se u momentu napustanja gde je prezimila, a to je u prolece.

 

[Nostradamus]

CRVENI PAUK

Javlja se na nalicju lista. Pri vecem napadu dolazi do defolijacije. Suzbija se u toku vegetacije i preko zime, jer prezimljuje u obliku jaja.



LISNE VASI


Najcesce se javlja Myzocallis coryli. Lisne vasi nisu narocito stetne.


ORJENTACIONI PROGRAM ZASTITE LESKE

ZIMSKO PRSKANJE

Obavlja se pre kretanja leske Galaparom ili Galaminom ili Oleo ultracidom i sl., cime se suzbijaju laskotoc, strizibuba i grinje.


I PRSKANJE

Po zavrsetku cvetanja-krajem aprila. Ovo je preventiva radi zastite od bakterioze i truleznica. Koristiti jedan od preparata Bakarni oksihlorid 50, Bakrocid 50, Bakarni krec 50, bordovska corba S-20 itd...

 

[Nostradamus]

II PRSKANJE

Izvodi se pocetkom maja kada su vec formirani plodovi, radi suzbijanja grinja, vocnih pipa i stenica. Koristiti jedan od preparata Tionex e-35, Tiocid E-35, Ultracid, Omite, Neoron. Bitna je i preventiva od trulezi i pegavosti koristiti jedan od preparata: Kaptan, Ronilan, Benomil, Delan sc-750, Antracol, Dodin i sl.

III PRSKANJE

Treba obaviti krajem maja radi suzbijanja leskovog surlasa, grinja, strizibube. Koristiti jedan od preparata: Tionex, Tiocid, Gusathion, Ultracid, Omite, Neoron a radi zastite od pepelnice koristite: Kosan, Saprol, Afugan, Bayleton, Kumulus, Karathene i sl...

IV PRSKANJE

Treba obaviti tokom juna radi suzbijanja leskinog surlasa, grinja, stenica i biljnih vasi, koristiti jedan od preparata: Aktara, Tionex, Tiocid, Thiodan...


V PRSKANJE

Obavlja se u julu ukoliko i dalje ima problema sa insektima: stenice, grinje, surlas, strizibuba. Prskanje obaviti sa jednim od navedenih insekticida.

NAPOMENA:

Ne zaboravite uvek se konsultovati sa savetodavcem za zastitu bilja radi dobivanja konkretnih informacija!

 

[Nostradamus]

• ZAŠTITA PRI RADU S PESTICIDIMA

• ako postoji mogućnost izbora različitih pripravaka, treba nabavljati one koji su najmanje otrovni i opasni kako za organizme tako i za okoliš
• važno je da ti pripravci budu u maloj ambalaži, prevelika ambalaža uzrokuje stvaranje zaliha koje mogu biti opasne, a kada ta sredstva postanu nepotrebna ili istekne rok valjanosti, postaju opasni otpad kojeg se teško rješiti
• ako se tekuće sredstvo prolije, treba navlaženi dio prekriti pijeskom ili piljevinom te zatim sve zajedno odstraniti bez ikakvog dodira s kožom
• kod hlapljivih sredstava treba postupak obavljati sa otvorenim prozorima i vratima po potrebi s respiratorom na nosu
• prosipano prašivo se ne smije skupljati metlom, već pomiješati s pijeskom ili piljevinom pokupiti tako da sredstvo ne praši
• treba koristiti respirator ili barem štitnik za nos
• najopasnija je faza pri rukovanju kemijskim sredstvima, priprema sredstava tj. tekućine za prskanje ili raspršivanje jer se u toj fazi rukuje koncentriranim sredstvom
• kako se sredstvo razrjeđuje 100 i 1000 puta, očito je koliko je velika opasnost pri rukovanju koncentratom
• treba uvijek imati na umu da mnoga sredstva lako prodiru kroz neoštećenu kožu, a da se neka isparavaju, pa se prilikom rada s koncentratom udišu otrovne pare
• sredstva treba pripremati na otvorenom, prozračnom prostoru s gumenim ili plastičnim rukavicama i ostaloj zaštitnoj opremi određenoj u uputi za to sredstvo
• pri otvaranju ambalaže ili mješanju treba paziti da tekuće sredstvo ne štrcne u oči radi čega treba nositi štitnik za lice ili barem zaštitne naočale
• prašiva treba sipati polako i oprezno da se ne zapraši osoba koja radi i da ne udiše zaprašeni zrak
• zaštitna oprema:
  • Gumene ili plastične rukavice → treba ih prati još na ruci prije skidanja i paziti da se ne navuku izvrnute
  • Gumene ili plastične čizme
  • Radno odijelo kako bi se izbjeglo onečišćenje svakidašnje odjeće, a u radu s jače otrovnim sredstvima treba imati nepropusno (gumirano, plastificirano) ili čitavo odijelo ili nepropusnu pregaču
  • Štitnik za lice od prozirne tvari koji sprečava udisanje kapljica ili čestica prašiva i njihov kontakt s licem – katkad se mogu koristiti i zaštitne naočale
  • Šešir za lice od prozirne tvari koji sprečava udisanje kapljica ili čestica prašiva i njihov kontakt s licem – katkad se mogu koristiti i zaštitne naočale
  • Šešir sa širokim obodom ili kapa sa štitnikom za oči kod tretiranja viših nasada
  • Štitnik za nos i usta
  • Respirator
• tretirati se ne smije protiv vjetra, za vrijeme tretiranja vrjetar ne smije nositi sredstva na druge osobe, domaće životinje, niti na susjedne kulture koje su u stadiju razvoja
• za vrijeme rada ne smije se pušiti, jesti, a začepljene rasprskivače ne smije se ispuhivati ustima
• neograđeni nasad tretiran otrovnim sredstvom treba označiti pločom "zatrovana površina"
• ispražnjenu ambalažu treba uništiti prema uputama

 

[Nostradamus]

• MIROBIOLOŠKI PRIPRAVCI

• najviše se primjenjuju pripravci na osnovi bakterije Bacillus thuringiensis
• bakterija proizvodi više vrsta kristala koji sadrže proteine toksične za kukce, toksin (delta – endotoksin) te bakterije učinkovit je kada dođe u probavne organe kukaca gdje priječi daljnju ishranu
• pripravci koji uz toksine sadrže i spore bakterije uvrštavamo u bioinsekticide, a oni koji sadrže samo kristale toksina ubrajamo u kemijske insekticide
• ima sporo djelovanje – dan, dva nakon primjene prestaje ishrana i štete, ali smrt nastupa tek nakon 3 – 5 dana
• zbog fotolabilnosti ima kratko rezidualno djelovanje 7 – 8 dana
• karenca je 7 dana osim na proizvodima koji fermentiraju (vinske sorte grožđa, kupus za kiseljenje , gdje je 21 dan
• zbog neopasnosti za čovjeka i okoliš preporučuje se što više primjenjivati B.t.-pripravke za sve namjene za koje su dopušteni i preporučeni
• moguća je brza pojava rezistentnosti kod genetski preinačenih biljaka
• B. thuringiensis kurstaki → suzbija maslininog, grozdovog i kukuruznog moljca, gubara, dudovca, metlice, jabučnog moljca, kupusnog bijelca i razne savijače i dr.
• B. thuringiensis → suzbija ličinke kornjaša, krumpirove zlatice, leme, jabučnog cvjetara
• B. thuringiensis izraelensis → suzbijanje ličinki komaraca
• B. firmis → suzbijanje nematoda roda Meloidogyne, Heterodera i Ditylenchus
• Verticillium lecanii → gljivica za suzbijanje lisnih i štitastih uši i štitastog moljca u zatvorenom
• Metarrhizum anisopliae → gljivica za suzbijanje gusjenice kukuruznog moljca, hrušta, potkornjaka i pipa
• Beauveria bassiana → gljivica za suzbijanje krumpirove zlatice, kukuruznog moljca, cvjetnog štitastog moljca i crvenog pauka
• nedostaci pripravaka koji sadrže viruse → uski spektar djelotvornosti, sporo djelovanje, velika ovisnost o klimatskim prilikama, odbojnost (strah) potrošača
• Virus poliendrije → suzbijanje borova četnjaka
• Virus granuloze (Carpovirusin, Granupom, Decyde) → za suzbijanje jabučnog savijača
• prednost ovih pripravaka je bezopasnost za toplokrvne organizme, visoka selektivnosti, karenca 0 dana, kompatibilnost itd.
• nedostaci ovih pripravaka su sporo djelovanje, fotolabilnost, kratkotrajno djelovanje, visoka cijena, nužnost primjene u kombinaciji s dr. mjerama
• u Europi → virusi poliendrije ili granuloze a uzročnici bolesti gusjenica sovica (Mamestrin), drugih vrsta gusjenica i ličinki osica štetnih šumama
• biofungicid (Trihodex) na osnovi gljivice Trichoderma harzianum za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi i jagodama
• Bacillus subtilus (pripravak FZBZ4 WG) za tretiranje sjemenskog krumpira protiv rizoktonije, za suzbijanje ove gljivice na jagodama, rajčici, ciklamama i dr. cvijeću, te za suzbijanje vrsta roda Nectria na voćkama

 

[Nostradamus]

• SKAKAVCI

• pojam proždrljivosti, štetnosti i selenja
• najviše su ugrožena područja Sahela, sjeverne i srednje Afrike, Etiopije, Arapskog poluotoka, južnih dijelova Azije i Južne Amerike
• jata lete brzinom od oko 20 km/sat, a pomoću vjetra još i trostruko brže
• jata skakavaca se dižu s još nepotpuno uništenih polja i drugih zelenih površina i lete dalje, iako još imaju dovoljno hrane → atavizam (naslijeđen instinkt za seljenje)
• suzbijanje je najbolje usmjeriti na njihove ličinke
• skakavci masovno odlažu jaja u ootekama na relativno mala područja → jaja čekaju dok padne kiša, a onda iz njih izlaze ličinke koje se sele skačući → kad bi bilo poznato mjesto gdje se nalaze, lako bi se uništilo milijarde ličinki
• bilo bi najvažnije organizirati motrenje kretanja skakavaca u vrijeme ovipozicije, te utvrditi mjesta odlaganja jaja
• zabilježena su jata s do 30 milijardi jedinki → 1 jato srednje veličine u 1 danu poždere 3 000 t biljne tvari
• najbrojnije vrste su pustinjski i migratorni skakavci
• radi smanjenja negativnih utjecaja na okoliš preferiraju se insekticidi kraćeg djelovanja

Pravi skakavci – Acrididae

• kod nas su najčešći marokanski i talijanski skakavci
• obje vrste su redovito prisutne u solitarnoj fazi, kad ne prave štete
• marokanski skakavci se češće (talijanski rjeđe) javljaju masovno u gregarigenoj fazi, kad mogu pričiniti velike štete i u našim krajevima

 

[Nostradamus]

Dociostarus maroccanus - Marokanski skakavac

• ženke odlažu jaja u ootekama, a ooteke su odložene u tlo → neobrađena tla (pašnjaci, planinske livade i sl. tereni)
• ovipozicija → od kolovoza do listopada
• tijekom travnja izlaze ličinke, zadržavaju se u skupinama i kreću se skakanjem
• razvoj ličinke prolazi kroz 5 stadija, a traje 4 – 7 tjedana
• razvoju ličinke pogoduje vlažnost
• jake proljetne suše isušuju jaja i izgladnjuju ličinke (zbog pomanjkanja prirodne vegetacije), a prevelika vlažnost im također šteti jer se raspucavaju horioni jaja, jaja pljesnive, šire se bakterijske i gljivične bolesti među ličinkama → optimalna količina oborina tijekom ožujka, travnja i svibnja je oko 100 mm
• rano proljetno zatopljenje također pogoduje razvoju ličinki
• ova vrsta se javlja solitarno, no čim se pojave u većem broju, prelazi u gregarigenu fazu
• aktivni su samo kod temperatura viših od 10 – 15˚C
  • suzbijanje
• najvažnije bolesti su mikoza Empusa grylli i bakterioza Coccobacilus acridiorum
• važni neprijatelji su im ptice koje se obilno hrane skakavcima, a i perad
• među pticama su naročito aktivni čvorci → jedan može pojesti do 200 skakavaca (ličinke III. stadija)
• suzbijanje je povezano s uspješnom prognozom njihove pojave → temelji se na brojnosti ooteka na mjestima prezimljenja i na pravovremenoj signalizaciji pojave i pravca kretanja jata ličinki → opasno je ako je brojnost jata veća od 200 / m2
• ličinke treba uništiti prije nego što stignu do plodnih polja → moguće rasipavanjem zatrovanih mamaca ispred fronte kretanja ili izravnim tretiranjem insekticidima
• insekticidi → na osnovi karbarila i fentrotiona; klorpirifos je djelotvoran, ali nije dopušten za vinovu lozu; lindan je visokodjelotvoran, ali je zabranjen za povrće krmno bilje i vinovu lozu; piretroidi u mješovitim usjevima

 

[Nostradamus]

Calliptamus italicus - Talijanski skakavac

• liči na marokanskog skakavca
• češći je u solitarnoj fazi
• suzbijanje kao kod marokanskog skakavca

Anacridium aegyptum – Egipatski skakavac

• naša najveća vrsta pravih skakavaca
• najprošireniji je u obalnom području i u Hercegovini
• zabilježene su male štete na duhanu, no kako se javlja pojedinačno nema ekonomskog značaja

Slika Anacridium aegyptum

 

[Nostradamus]

ŠTETNICI VIŠNJE



Myzus cerasi – Crna trešnjina uš
-rasprostranjena je u cijeloj Europi
-prenosi desetak perzistentnih i neperzistentnih virusa
-primarni domaćin su trešnja i višnja
-sekundarni domaćini su uglavnom biljke iz porodice Scrophulariaceae, Rubiaceae, Cruciferae
-prezimi kao zimsko jaje na trešnji ili višnji
-u proljeće stvara brojne kolonije beskrilnih uši na mladim izbojima i vršnom lišću te uzrokuje njihovo jako kovrčanje
-štete mogu biti vrlo velike
-luči oblje medene rose koju naseljuju gljive čađavice pa se uvelike smanjuje asimilacija i transpiracija

Caliroa cerasi – Trešnjina osica

Rhagoletis cerasi – Trešnjina muha
-uzročnik je "crvljivosti" trešanja, višanja i maraske → najvažniji štetnik tih voćaka
-uzrokuje lošu kakvoću plodova trešnje i manju količinu soka od višanja i maraske
-proširen je u svim našim krajevima
-"crvljive" trešnje na mogu se izvoviti, ali prodaju se na našim tržnicama
-stoga su najveće štete na ranim trešnjama u područjima odakle se izvoze, te na višnjama i maraski jer se dobije manje soka
-najradije napada srednje i kasne sorte
-održava se i na plodovima divlje trešnje, lonicere, žutike i srodnih grmova
-prezimi kao kukuljica u tlu u površinskom sloju dubokom 3 – 5 cm
-nakon što temperatura tla poraste iznad 10˚C, kukuljice dovršavaju preobrazbu i sredinom svibnja izlijeću odrasle muge
-nakon 7 – 14 dana dopunske ishrane raznim sokovima bilja, kad temperature prijeđu 20˚C one počinju ovipoziciju
-jaja polažu najradije u plodove koji su počeli mijenjati bojau i postali mekši i sočniji
-jedna ženka odloži 20 – 80 jaja
-jaja su uložena u džepić napravljen leglicom ženke u plodu
-na tom mjestu plod omekša i podložan je truljenju
-u jednom plodu može biti veliki broj jaja, ali obično se razvije samo jedna ličinka
-razvoj jaja traje 6 – 10 dana
-ličinka prodire dublje u plod sve do koštice
-razvoj ličinke završava za dvadesetak dana → spušta se na zemlju i tamo se kukulji
-kukuljica prezimi te u proljeće iz dijela kukuljica izlijeće odrasli oblik, a manji dio kukuljica prezimi još jednu ili čak 2 zime
-zaraza trešnjinom muhom u idućoj godini može se smanjiti potpunim obiranjem voćaka, čime se unište ličinke u plodovima, te uništavanjem divljih trepanja i kozokrvine u okolici
- jesenskom ili zimskom obradom tla ispod trešanja uništava se dio kukuljica
-osnovna mjera zaštite od trešnjine muhe je primjena insekticida
-za uspjeh je presudna pravovremena primjena
-rokovi tretiranja mogu se odrediti:
-Pregledom napretka razvoj kukuljica u tlu u proljeće može se utvrditi datum izletanja muhe. Kukuljice se pripreme tako da se prethodnog ljeta pod kavez na tlo stavi hrpa "crvljivih" trešanja
-Ulovom muha na ljepljive žute ploče ili u lovke u kojima se nalazi neki atraktant (amonijv stearat, hidrolizirani proteini) koje -privlače te muhe, prati se dinamika pojave muha
-Pregledom plodova na brojnost i stupanj razvoja jaja u njima također se može odrediti optimalni rok tretiranja
-tamo gdje nema mogućnosti za precizno određivanje roka tretiranja, ono se provodi kad 50 % plodova izgubi zelenkastu boju i počinje žutjeti ili rumeniti
-mogu se primijeniti žute ploče, osim za određivanje optimalnog roka tretiranja i za suzbijanje metodom "privuci i ubij" → -prikladni su i kombinirani vizualno-olfaktorni mamci
-žute ploče ne treba vješati na sjevernu stranu krošnje, a visiti moraju slobodno bez dodira s lišćem, da bi bile što uočljivije
-optimalan rok primjene insekticida u svakom je slučaju dosta blizu berbe, pa pri izboru insekticida treba voditi računa da se -izaberu insekticidi u kojih je propisana karenca kraća od razdoblja koje će proteći od tretiranja do berbe
-budući da brzina sazrijevanja ovisi prvenstveno o sorti i klimatskim prilikama, tome treba podesiti i izbor insekticida, u čemu treba neposredno pomoći stručna služba
-ako zadovoljava rok karence od 21 dan, mogu se primijeniti insekticidi na osnovi dimetoata
-ako je rok kraći koriste se insekticidi s karencom 14 ili manje dana → na bazi heptenofosa, triklorfona ili deltametrina
-u kasnih sorti katkad će biti potrebno nakon desetak dana ponoviti tretiranje ako su jake kiše oprale insekticid i odgodile zriobu, no tretiranje se može obaviti samo ako je do predvidive berbe ostalo više od propisane karence za insekticid koji se želi koristiti
-u novije vrijeme se preporučuje lokalizirano tretiranje → suzbijaju se odrasle muhe prije nego što odlože jaja tretiranjem -samo nekoliko grana s južne strane te debla i tla ispod krošnje insekticidima kojima je dodano sredstvo za privlačenje muha → postiže se uspjeh samo ako se tretira veći broj stabla, odn. sva stabla trešnje, višnje i maraske na nekom području
-tretiranje koje je usmjerno protiv muha obavlja se ranije od tretiranja usmjerenog na sprečavanje ulaska ličinki u plodove
-najveći uspjeh suzbijanja trešnjine muhe postiže se kad se suzbijanje provede u optimalnom terminu na što širem pordučju, tj. kad se zahvate sve trešnje, višnje i maraske u pojedinim selima