- Učlanjen(a)
- 10.07.2010
- Poruka
- 2.773
Slavko Vukosavljević
(Užice, 17.01.1927 — Beograd, 20.07.2004)
Slavko Vukosavljević (1927) rođen je u Užicu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je engleski jezik u Beogradu, a burmanski u Rangunu. Bavio se novinarstvom i bio urednik časopisa "Polet" i lista "Mlada kultura". Objavio je zbirke pesama: "Lirika" (1949), "Šta ti kažeš, Marija" (1952), "Moja jedina mladost" (1955), "Povratak" (1976) i "Rodoljubive pesme" (1981), "Rođendan" (1987) i "Sabrane pesme" (1987).
Slavko Vukosavljević se proslavio poemom "Kadinjača" (1950), koje je do 1985. godine doživela još šest izdanja. Za temu poeme pesnik je uzeo istorijski događaj — borbu na Kadinjači 29. novembra 1941. godine. Pisac se poslužio psihološkom analizom preživljavanjem boraca Radnićkog bataljona. U prvom planu se nalazi psihologija kolektiva ("srce bataljonsko"), koja je uslovljena zajedničkim ciljevima: odbranom grada i slobode.
Pesnik ne izdvaja pojedinačne likove iz mase niti pomilje njihova imena jer su svi poistovećeni sa Radničkim bataljonom, Užicem i slobodom. Zajedno sa "Jamom" Ivana Gorana Kovačića i "Stojankom, majkom Knežopoljkom" Skendera Kulenovića, "Kadinjaca" spada u red najboljih poema o narodnooslobodilačkoj borbi.
Intimna poezija Slavka Vukosavljevića otkriva pesnika nemira i sumnji jer sadrži ljubavna treperenja i radosti, ali i osećaj prolaznosti mladosti i lepote.
Izvor:riznicasrpska
(Užice, 17.01.1927 — Beograd, 20.07.2004)
Slavko Vukosavljević (1927) rođen je u Užicu, gde je završio osnovnu školu i gimnaziju. Studirao je engleski jezik u Beogradu, a burmanski u Rangunu. Bavio se novinarstvom i bio urednik časopisa "Polet" i lista "Mlada kultura". Objavio je zbirke pesama: "Lirika" (1949), "Šta ti kažeš, Marija" (1952), "Moja jedina mladost" (1955), "Povratak" (1976) i "Rodoljubive pesme" (1981), "Rođendan" (1987) i "Sabrane pesme" (1987).
Slavko Vukosavljević se proslavio poemom "Kadinjača" (1950), koje je do 1985. godine doživela još šest izdanja. Za temu poeme pesnik je uzeo istorijski događaj — borbu na Kadinjači 29. novembra 1941. godine. Pisac se poslužio psihološkom analizom preživljavanjem boraca Radnićkog bataljona. U prvom planu se nalazi psihologija kolektiva ("srce bataljonsko"), koja je uslovljena zajedničkim ciljevima: odbranom grada i slobode.
Pesnik ne izdvaja pojedinačne likove iz mase niti pomilje njihova imena jer su svi poistovećeni sa Radničkim bataljonom, Užicem i slobodom. Zajedno sa "Jamom" Ivana Gorana Kovačića i "Stojankom, majkom Knežopoljkom" Skendera Kulenovića, "Kadinjaca" spada u red najboljih poema o narodnooslobodilačkoj borbi.
Intimna poezija Slavka Vukosavljevića otkriva pesnika nemira i sumnji jer sadrži ljubavna treperenja i radosti, ali i osećaj prolaznosti mladosti i lepote.
Izvor:riznicasrpska