Psihološki testovi

Član
Učlanjen(a)
20.12.2010
Poruka
892
Što mislite o psihološkim testovima? Smatrate li ih oruđem koje nečemu koristi ili šarlatanstvom?
Jeste li ikad (i kad) bili na psihološkom testiranju? Kakvi su to testovi bili?
Zanimaju li vas vaši razultati s obzirom na svrhu testiranja?
:)

Napomena: to nisu oni testovi u ženskim/muškim časopisima i na raznim sajtovima. smile3
 
Član
Učlanjen(a)
24.09.2010
Poruka
544
Psihološki testovi su vrlo korisna stvar dok god ih upotrebljavamo na pravi način. Zbog toga je od izuzetnog značaja (posebno kod testova inteligencije) da ih zadaje obučen psiholog, jer u suprotnom oni mogu postati oruđe koje šteti ljudima.

Bio sam na testiranju inteligencije pri prolasku kroz lekarski pregled za vozački, zatim za vojsku a mnogo psiholoških testova uradio sam i tokom studija.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.09.2009
Poruka
8.464
Iskreno, nikada nisam imao povjerenja u mnoge vrste testove, a najmanje u psihološke. Hajd', recimo, da su stručnjaci utvrdili nekakve obrasce, koji im, prema našem ponašanju, (čitaj odgovorima) daju sliku našeg karaktera, i ja nisam sklon da mnogo sumnjam u te obrasce, ali mnogo sumnjam u odgovore. Nameće mi se jednostavno pitanje, kada čovjek odgovara na smislena i besmislena pitanja iz testova, hoće li na isti način na njih odgovarati, ako je, recimo, sit ili gladan, raspološen ili se to jutro posvađao sa ženom, zavija ga nešto u stomaku ili nije primio platu dva mjeseca...??? Apsolutno neće. No, obrazac ne zna za to. Otuda je vrlo upitan njegov odgovor!
 
Član
Učlanjen(a)
24.09.2010
Poruka
544
Jurivaka, postoje testovi koji su osetljivi na trenutno stanje ispitanika (i oni su i namenjeni testiranju trenutnog stanja) a postoje i testovi koji su "otporni" na trenutno stanje ispitanika (i oni mere, ako su u pitanju testovi ličnosti, trajne crte). Naravno, u zavisnosti od toga koji test radimo poželjno je biti upoznat sa trenutnim psiho-fizičkim stanjem ispitanika.
 
Član
Učlanjen(a)
19.08.2009
Poruka
981
Ako je reč o testovima koji mere trajne odlike ličnosti , testovi se mogu ponoviti (naravno ne sa istim pitanjima) i ukoliko pokažu iste rezultate onda su testovi pouzdani.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.09.2009
Poruka
8.464
Jurivaka, postoje testovi koji su osetljivi na trenutno stanje ispitanika (i oni su i namenjeni testiranju trenutnog stanja) a postoje i testovi koji su "otporni" na trenutno stanje ispitanika (i oni mere, ako su u pitanju testovi ličnosti, trajne crte). Naravno, u zavisnosti od toga koji test radimo poželjno je biti upoznat sa trenutnim psiho-fizičkim stanjem ispitanika.
Ok. Ali dozvoli da malo sumnjam u tu "otpornost" koju pominješ. Baš me zanima kako ona funkcioniše? Ali, prvo da jednu stvar razjasnimo. Govorimo li o jednom testu ili nekoj seriji testova? Ako je riješ o vome drugome, pa hajd' to bi moglo približno pouzdano dati neke rezultate. Naglašavam riječ približno. Ali ako se radi o jednom testu, onda nikakva "otpornost" tu ne može pomoći. Naravno, iznosim svoje mišljnje.
 
Član
Učlanjen(a)
19.08.2009
Poruka
981
Upadamo u zavrzlamu.
Ako je test pouzdan onda će on dati ispravne rezultate. A pouzdanost se utvrđuje ponavljanjem testiranja , znači Jurivaka u pravu si , samo na osnovu jednog testa ne mogu se doneti neki konačni rezultati (zaključci) - moje mišljenje. E sad postoje testovi koji su dosta puta proveravani , znači ponavljani na istom uzorku i koji su zadovoljili taj zahtev pouzdanosti. Tako da primena takvih testova samo jedanput na jednoj osobi može biti dovoljna (no i to je pitanje).
Da dodam , davno sam učio (ne iz psihologije , testiranjima se bave i druge oblasti) , pa sam možda pomešao , treba razlikovati tri termina:
1. Valjanost - tiče se osobine koje se testiraju (pitanja), valjani su oni testovi čiji rezultati valjano odražavaju testiranu osobinu (tako nekako).
2. Reprezentativnost - tiču se uzorka
3. Pouzdanost - ovo smo već napisali , znači ponaavljanjem treba da se dobiju isti rezultati.
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
24.09.2010
Poruka
544
Ovom našom raspravom odosmo u potpuno drugom pravcu od onog u kojem bi tema trebala da vodi, ali nema veze. Sve ovo što ste napisali potaknulo me je da oduvam prašinu sa svojih metodoloških udžbenika i da, pomoću njih, razjasnim termine koji se ovde koriste. Nakon toga, mislim da se možemo vratiti na temu.

1. Pouzdanost - jednostavno rečeno označava da li test dobro meri ono što meri. Postoji nekoliko tipova pouzdanosti:

a) Pouzdanost interne konzistencije - ovde se radi o interrelaciji stavki u testu/upitniku. Ako su te interrelacije visoke, onda je visoka interna konzistencija i visoka je pouzdanost.
b) Pretest-posttest pouzdanost - naziva se i stabilnošću merenja. Ocenjuje se tako što se jedan te isti merni instrument administrira na istim ispitanicima dva puta, u nekom vremenskom roku. Korelacija između dva zadavanja instrumenta predstavlja pouzdanost tog instrumenta.
c) Pouzdanost alternativnih formi - se određuje tako da se konstruišu dve različite forme mernog instrumenta, od različitih stavki, ali koje su po svim drugim svojstvima jednake i koje su onda paralelne u merno-teorijskom smislu. Te se dve alternativne forme administriraju na istom uzorku istovremeno, ili u malom vremenskom razmaku. Pirsonova korelacija između dve forme predstavlja koeficijent pouzdanosti.
d) Pouzdanost ocenjivača - primenjuje se u situaciji kada prisustvo osobine kod ispitanika procenjuju ocenjivači, neposrednim posmatranjem ili tumačenjem odgovora ispitanika. Iskazuje se kroz korelaciju između različitih ocenjivača.

2. Valjanost - ili jednostavnije rečeno da li test zaista meri ono što treba da meri. Postoje sledeći tipovi valjanosti:

a) Sadržinska valjanost - zasniva se na tzv. teoriji uzorkovanja iz domena. Osobinu koju merimo možemo meriti velikim brojem stavki (teorijski beskonačno); ali, pošto mi merimo sa konkretnim instrumentima, sa vrlo ograničenim brojem stavki, postavlja se pitanje da li je uzorak stavki dobro odabran. Nju procenjuju eksperti iz oblasti koja se testira, psiholozi koji konstruišu test, naručioci testa, eventualni korisnici i sl. Zbog toga ne postoji jedinstven pokazatelj valjanosti, niti njena kvantifikacija.
b) Kriterijumska valjanost - predstavlja svojstvo nekog mernog instrumenta da može da zameni neku drugu aktivnost, ponašanje ili proceduru. Utvrđuje se tako što se test administrira, pa se izračuna njegova korelacija sa tom aktivnošću, ponašanjem ili procedurom. Ako je korelacija dovoljno visoka, onda kažemo da merni instrument može da predvidi aktivnost, tj. da se koristi umesto nje. Postoji nekoliko vrsta kriterijumske valjanosti (prediktivna/prognostička, dijagnostička i sl).
c) Konstruktivna valjanost - Ovde se daje odgovor na pitanje šta meri merni instrument. Recimo, test koji meri anksioznost mora značajno da korelira sa testom neurotičnosti, introverzije, samopouzdanja i sl., jer to su "slične" osobine; isto tako, ne sme značajno da korelira sa inteligencijom, dominantnošću, motivacijom i sl., jer to nisu "slične" osobine.

Prilagođeno prema: Fajgelj, S. (2005). Metode istraživanja ponašanja, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd.

Ovi metodološki izrazi nisu uvek laki za shvatiti, a sama teorija merenja mnogo je kompleksnija od ovoga što sam naveo. No, nadam se da će barem naša dalja rasprava biti mnogo kvalitetnija ako znamo pravo značenje izraza koje koristimo.
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
29.06.2010
Poruka
2.014
Ne vjerujem u validnost psiho testova, ili bilo kojih drugih testova, jer ne mogu u sebi sadržati obilje svega onoga što ljudski um u sebi sadrži. Pogotovo testovi za određivanje IQ.
 
Natrag
Top