Proizvodnja povrca kao drugog useva

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Nega useva spanaca sastoji se u borbi protiv korova, bolesti i štetocina, prihranjivanju i kultiviranju. Pri njivskoj proizvodnji protiv korova koristi se herbicid Roneet 4-5 l/ha + Venzar 0,5 kg/ha.

Do zatvaranja redova ako je moguce treba izvršiti jedno meduredno kultiviranje. Kod ozime proizvodnje u normalnim uslovima nema potrebe za zalivanjem. Medutim u sušnim uslovima neophodno je zalivanje radi kvalitetnog nicanja i u uslovima sušnog proleca, takode, treba redovno zalivati jer je spanac veoma osetljiv na nedostatak vlage.

Berba spanaca pocinje kada biljke obrazuju 5-6 krupnih listova. Pri baštenskoj proizvodnji spanac se bere sukcesivno. Berba može biti dvojka, da se biljke cupaju sa korenom ili da se odsecaju zeleni listovi a da se vegetativni vrh sa korenom ostavlja u zemljištu. Pri industrijskoj proizvodnji za preradu spanac se bere mehanizovano.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Za bliža tržišta spanac se bere ujutro, dok ima rose, a za dalju transport bere se kad je suv. Spanac se loše cuva i treba izbegavati cuvanje ubranog spanaca, jer tada intezivno nakuplja štetne materije (nitrate i nitrite), narocito u nepovoljnim uslovima cuvanja. Pri povoljnim uslovima cuvanja može se cuvati 4-5 dana.
Prinos spanaca jako varira, u zavisnosti od uslova gajenja i sorte, i krece se u proseku od 10-25 t/ha.
20-1-131.gif
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
PROIZVODNJA MRKVE

U uslovima navodnjavanja mrkva se veoma dobro može proizvesti kao drugi usev, narocito posle ubiranja graška, ranog krompira, kupusa, spanaca, salate pa i posle ranog jecma. Mrkva je inace veoma znacajno povrce jer predstavlja znacajan izvor ugljenih hidrata, vitamina A i drugih korisnih materija. Za mrkvu su najpogodnija lakša, rastresita i plodna zemljišta. Teška i zbijena zemljišta za mrkvu su nepogodna jer se koren na takvim zemljištima deformiše i racva. Mrkvu ne treba dubriti stajskim dubrivom jer je mnogo bolje mrkvu dubriti iskljucivo mineralnim dubrivom. Dubri se obicno sa oko 600-700 kg/ha N,P,K dubriva 15:15:15 i to 2/3 dubriva treba dati do setve i 1/3 u prihrani u fazi 2-4 stalna lista.
20-1-132.gif


Obrada zemljišta za proizvodnju mrkve kao drugog useva sastoji se u tome što se zemljište poore odmah nakon skidanja predhodne kulture. Oranje ne sme biti suviše duboko, najviše 18-20 cm. Uz brzu i kvalitetnu površinsku obradu u cilju dobijanja mrvicaste strukture i ocuvanja vlage. Zemljište mora biti idealno pripremljeno, fine mrvicaste strukture, idealno ravno da bi mogla da se obavi precizna setva. Zavisno od tipa zemljišta, dubine setve je na lakšim zemljištima 2,0-2,5, a na težim zemljištima 1,5-2,0 cm, jer je seme mrkve vrlo sitno (ujednom gramu se nalazi 800-1400 semenki). Iz tog razloga, za dalju reprodukciju treba koristiti kalibrirano seme visoke biološke vrednosti (energije klijanja i klijavosti). U poljskim uslovima od 100 posejanih semenki možemo ocekivati 60 dobro razvijenih biljaka. Setva je na ravnoj površini. Proizvodnja mrkve na ravnoj površini ili na gradicama, s tim da i jedan i drugi nacin setve ima svojih prednosti, ali i nedostataka.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Na ravnoj površini setva je u redove 20-40 x 3-5 cm, cesto proizvodaci zbog lakše meduredne obrade, u širokoj proizvodnoj praksi seju na 40-50 cm izmedu reda i 2,5-3,0 cm u redu ili šestoredne trake, 50 cm izmedu traka, 20 cm izmedu redova i 3,0 cm u redu.

Broj redova pri setvi na gredice uslovljen je širinom iste, te setva može biti u dvo, tro ili cetvororedne trake. Na gredici širine 20 cm, setva je na raznak redova od 7-10 cm i na 3,0 cm u redu. U tom slucaju treba obezbediti milion semenki po ha. Setvom cetiri reda na gredici širine 50 cm treba za setvu utrošiti milion tristotine do milion petstotina hiljada semenki po ha. A na gredicama širine 110-120 cm, sa 6 redova potreban broj semenki za ha površine iznosi i do dva miliona.

Na idealno pripremljenom zemljištu za setvu potrebno je obezbediti 1,5-2,5 kg semena po ha (zavisno od apsolutne mase 1.000 zrna, namene sorte, vremena proizvodnje ili setve, tipa i pripremljenosti zemljišta).

Seme hibrida obavezno se kalibrira i distribuira u setvenim jedinicama (10.000; 25.000; i 500.000 semenki), što omogucava preciznu setvu i željeni broj biljaka kao jedan od preduseva visokog prinosa i kvaliteta zadebljalog korena za potrebe zelene pijace i svežu potrošnju (oko 900.000-1.200.000 biljaka /ha), ali i za industrijsku preradu (700.000-900.000 biljaka /ha)
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Od mera nege primenjuje se: valjanje istovremeno sa setvom ili posle setve semena, meduredna obrada (3-4 puta, sve dok biljke ne sklope redove) prihranjivanje i zaštita od korova, bolesti i štetocina. Osim navedenih mera nege, u letnjoj setvi, posebne efekte daje navodnjavanje. Donja granica optimalne vlažnosti zemljišta je 70% od PVK, optimum je 70-80% od PVK. Zalivna norma, posle setve do pojave kotiledonih listica, je oko 10-15 mm. U pocetnim fazama brže rastu listovi (do pojave 3-4 lista), a zatim zadebljali koren, te je to vreme da se zalivne norme povecavaju na 20-30 mm, a broj zalivanja zavisi od tipa zemljišta, kolicina i rasporeda padavina. Mrkva zahteva stalnu i umerenu vlažnost zemljišta, bez znacajnog kolebanja.
Seme mrkve u proizvodnim uslovima dugo nice, stoga je važno na vreme i kvalitetno usev zaštititi od korova, koji u povoljnim uslovima znatno brže nice. Na raspolaganju nam je relativno mali broj vrlo efikasnih preparata, s tim da su zvanicno kod nas registrovana samo dva preparata Afalon i Fusilade.
20-1-133.gif

Oštecenja na korenu mrkve od nematoda
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Od bolesti javlja se pepelnica, pegavost lišca, trulež korena i stabla, sluzasta trulež korena, palež lišca, a od štetocina mrkvina muva, lisne vaši, zemljišne štetocine i nematode.

Mrkva iz letnje setve pristiže za vadenje tokom oktobra i novembra meseca. Tokom cele vegetacije, pocev od nicanja pa do faze optimalne tehnološke zrelosti najvažnije je ocuvati nadzemnu vegetativnu masu. Dobro razvijena lisna rozeta je uslov za visoke kvalitetne prinose. Svaka od mera znacajno doprinosi povecanju broja listova i lisne površine, a sa tim i povecanju prinosa po jedinici površine.

Smanjenje broja listova, iz bilo kog razloga, može dovesti do ponovnog rasta listova i tada se rezervna hranljiva materija iz zadebljalog korena troši na formiranje i porast novih listova, što uzrokuje stvaranje korena mrkve izuzetno lošeg kvaliteta. S druge strane, slabo razvijena nadzemna vegetativna masa utice na otežano vadenje zadebljalog korena mrkve mašinama takozvanog “cupajuceg” tipa.

U letnjoj setvi mrkve, s obzirom na vreme formiranja nadzemne vegetativne mase i zadebljalog korena, glavni problem predstavlja pegavost lista i pepelnica.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Na malim površinama – u bašti, vadi se rucno izoravanjem plužnim telom bez daske. Na velikim površinama vadenje mrkve je mašinama koje mogu biti vucene, nošene ili samohodne. Rade na principu izoravanja uz predhodno uništavanje nadzemne vegetativne mase ili cešce mašinama “cupajuceg tipa” uz kasnije uklanjanje nadzemne vegetativne mase (listova lisne rozete).

Ubiranje mrkve se obavlja po suvom vremenu i pri optimalnoj vlažnosti zemljišta kako usled rada uredaja za potkopavanje ne bi dolazilo do oštecenja korena. Nakon izdvajanja zemlje koren se transportuje u prikolicu ili bunker kombajna, a zatim ide na preradu ili za cuvanje za svežu potrošnju.
 
Natrag
Top