Proizvodnja povrca kao drugog useva

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Prof. dr Vladan Markovic, Poljoprivredni fakultet Novi Sad

Posle ubiranja graška, ranog kupusa, ranog krompira, jecma, pšenice i još nekih povrtarskih i ratarskih useva ostaje dosta dug vremenski period do pojave ranih jesenjih mrazeva. S obzirom da mnoge povrtaske kulture imaju relativno kratak vegetacioni period, te se posle žetve navedenih useva veoma uspešno mogu proizvesti mnoge povrtarske kulture.

Uspešna proizvodnja povrca uopšte, a drugog useva posebno, ne može se ostvariti bez navodnjavanja. Ukoliko tokom leta kiše redovno padaju i bez navodnjavanja se mogu manje ili više uspešno proizvesti i bez navodnjavanja vecina povrtarskih kultura koje se proizvede direktnom setvom, kao što su boranija, krastavci, cvekla, spanac, tikvice, rotkva, rotkvice, mladi luk, i drugi ali to je skopcano sa velikim rizikom. Povrce koje se proizvodi preko rasada kao što su kupusnjace, paradajz, paprika, plavi patlidžan i druge se moraju navodnjavati.

Važno je istaci da kod svih povrtarskih kultura pri proizvodnji kao drugog useva treba primeniti plitku obradu (ne dublje od 15-20 cm), i to odmah nakon skidanja predhodne kulture uz brzu i kvalitetnu primenu zemljišta. Ukoliko se koristi stajsko dubrivo unosi se sa oranjem, pri cemu treba da bude zgoreo stajnjak.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Setva, odnosno sadnja, vecine kultura mora biti odmah nakon izvršene pripreme zemljišta, jer se kašnjenjem svakim danom gubi velika kolicina toplote i svetlosti a time se smanjuje prinos.

PROIZVODNJA KUPUSNJACA

Kupusnjace predstavljaju znacajnu grupu povrtarskih biljaka koje se u ishrani koriste u svežem stanju ( salata, varivo) kao i preradevine. Zbog njihove hranljive i biološke vrednosti treba proizvodnju organizovati tako da se može obezbediti dovoljno razlicitih vrsta kupusnjaca tokom citave godine.

Cinjenica da se proizvodnja kupusnjaca može organizovati tokom citave godine omogucuje im to što su kupusnjace skromnih zahteva za toplotom i što mogu veoma dobro da podnesu niske temperature. Visoku otpornost na niske temperature posebno imaju kelj pupcar, lisnati kupus (raštan), kelj i kasni kupus. Ne retko, ove kulture se mogu videti prekrivene snegom pa se mogu postepeno ubirati tokom zime direktno iz bašte kako za potrebe u domacinstvu tako i za potrebe lokalnog tržišta.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Proizvodnja kelja pupcara

Kelj pupcar je u našoj zemlji malo poznato povrce pa se zato i veoma malo gaji. U poslednje vreme cine se pokušaji da se ovo cenjeno povrce proširi narocito u Vojvodini. U Zapadno evropskim zemljama kelj pupcar se gaji masovno.
20-1-121.gif

Da bi se obezbedila uspešna proizvodnja postrnog povrca neophodno je navodnjavanje
Za ishranu kod kelja pupcara koriste se razrasli pupoljci, glavicice koje se formiraju na stablu u pazuhu listova, od kojih se spravljaju raznovrsna jela.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
U ishrani je veoma znacajan jer ima visoku hranljivu i biološku vrednost. Prema Markovicu (2002) hemijski sastav pupova kelja pupcara je sledeci: suva materija 18,08%, pepela 1,2%, celuloze 1,4% kalcijumpektina 0,2% , vitamina C 120 mg/100 g, ukupan šecer 5,7%, direktno redukujuci šecer 4,2% saharoza 1,5%, proteini 3,8%, masti 1,0% limunska kiselina 10335, hlorofil 0,9%, karatenoidi 0,21 mg/g. Od mineraknih materija sadrži kalijum, natrijum, fosfor, kalcijum i sumpor.
Kelj pupcar je kultura umereno tople i vlažne klime. Ova kultura veoma dobro podnosi mrazeve, s toga je ovo povrce za kasno jesenju i zimsku potrošnju. Veoma lako podnosi mrazeve do -100C a podnosi i kratkotrajne mrazeve od -15 do -200C bez znacajnog oštecenja. Za naše uslove kelj pupcar je veoma zahvalna kultura jer se može gajiti kao druga kultura posle skidanja ranih povrtarskih ili ratarskih useva, ali se mora imati u vidu njegove prilicno duga vegetacija. Gajenjem kelja pupcara u smeni sa drugim kulturama obezbeduje se veoma intezivno korišcenje zemljišta. Gaji se najcešce iz rasada, mada se može proizvesti i direktnom setvom iz semena. Pri proizvodnji iz rasada može se sejati u martu ili aprilu u razlicitim vrstama zašticenog prostora da bi se rasadio u aprilu ili maju za letnju, odnosno jesenju potrošnju. Medutim, u našim uslovima za zimsku proizvodnju najbolje je ako se setva vrši krajem maja a rasaduje krajem juna ili pocetkom jula. Sadnja ne sme da kasni jer ako se zakasni glavicice ostaju sitnije i nedovoljno formirane, uz to su slabijeg kvaliteta.
20-1-122.gif
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Pre sadnje zemljište treba obraditi i po mogucnosti uneti 20-30 t/ha zgorelog stajnjaka. Ukoliko se unese stajnjak treba uneti i mineralna dubriva u kolicini oko 100 kg azota 80 kg fosfora (u vidu P2O5) i oko 120 kg kalijuma (u vidu K2O) po hektaru.
Ukoliko se ne unosi stajnjak mineralna dubriva treba uvecati za 20-30%. Do sadnje treba uneti 1/2 azotnih i celokupnu kolicinu fosfornih i kalijevih dubriva. U prihrani treba uneti drugu polovinu azota i to u vreme dobro razdvojene rozete listova.
Uspeh u proizvodnji kupusnjaca u velikoj meri zavisi od kvalitetnog rasada. Da bi ostvarili kvalitetan rasad treba setvu obaviti na lepo pripremljenoj i nedubrenoj leji sa po 2.5-3 g semena po m2. Nakon setve seme se pokriva sa kompostnom smešom u debljini 1-1,5 cm. Nakon setve treba izvršiti obilnije zalivanje. Pored setve na leji rasad kupusnjaca se može sejati i sejalicama na razmaku redova oko 30-50 cm i tada se može vršiti meduredna kultivacija. Pri ovakvoj setvi se dobija rasad boljeg kvaliteta. Ovakva setva je moguca jer prostora uvek ima dovoljno pa se ne mora primenjivati gusta setva na leji.
20-1-123.gif
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Rasad se sadi na razmak redova 70-100 cm, a u redu oko 50 cm, izmedu biljaka. Pre sadnje treba uneti herbicid, Treflan u kolicini 2 kg/ha koga treba inkorpornirati. U toku vegetacije kod kelja pupcara primenjuju se uobicajene agrotehnicke mere kao i kod ostalih kupusnjaca. Treba ga redovno navodnjavati, meduredno obradivati i jednom prihraniti. Zaštita od štetnika je ista kao i kod ostalih kupusnjaca. Kod kelja pupcara u sušnim uslovima znacajniji problem mogu biti lisne vaši koje se suzbijaju sistemicnim insekticidima. Od rasadivanja do berbe u uslovima navodnjavanja treba da prode oko cetiri meseca.

Na malim površinama u baštenskoj proizvodnji može se primeniti sukcesivna berba i da se bere po potrebi odozdo na gore pri cemu berba može da pocne u oktobru pa da traje do januara izuzetno i do proleca jer je veoma otporan na niske temperature. Na velikim površinama kelj se bere jednokratno u novembru najcešce rucno odsecanjem ili kidanjem glavica, mada u svetu postoji i uredaj za mašinsko ubiranje. Prinosi su najcešce 10-15 t/ha. Pored pupova (glavica) za ljudsku ishranu se mogu koristiti listovi (umesto raštana) a posebno su visokog kvaliteta, posle pojave mrazeva. Ostaci stabla i listova mogu se iskoristiti kao izvaredna stocna hrana.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Rezultati eksperimentalne proizvodnje na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu sa velikim brojem sorti i hibrida kelja pupcara iz Holandije i SAD-a tokom niza godina su više nego zadovoljavajuci jer su ostvareni prinosi kod nekih sorti i do 20 t/ha. To govori da u našim uslovima kelj pupcar može veoma dobro da uspeva. To je razlog više da ovo kvalitetno povrce treba više gajiti i koristiti u ishrani narocito u zimskim mesecima kada je mali izbor svežeg povrca

Proizvodnja kupusa

Za proizvodnju kasnog kupusa radi korišcenja u svežem stanju u kasnu jesen kao i preko zime treba pre svega koristiti sorte i hibride kupusa koji imaju tvrde glavice, koji se dobro cuvaju u svežem stanju i imaju dobru otpornost na niske temperature. Dok za kišeljenje treba prvenstveno koristiti domace sorte koje daju izuzetno dobar kvalitet kiselog kupusa, kao što su sorte futoški, Srpski melez i još neke domace populacije. Za proizvodnju kupusa zemljište treba obratiti i nadubriti kao za kelj pupcar i obezbediti kvalitetan rasad. Sadnja kupusa treba da se obavi obavezno u krajem juna i do polovine jula. Kupus namenjen svežoj potrošnji u zimski period ne treba da ulazi sa sasvim formiranom i zrelom glavicom jer u mladoj fazi bolje podnosi niske temperature. Setva za proizvodnju rasada treba da se obavi krajem maja ili pocetkom juna na otvorenim lejama sa 2,5-3g semena po metru kvadratnom. Rasad u momentu sadnje treba da ima 4-6 dobro razvijenih listova. Rasadivanje kupusa obavlja se na razmak redova 60-70 cm i u redu 40- 60 cm. Sve kupusnjace imaju povecane zahteve za vodom zato se zalivanje mora redovno izvoditi pri cemu treba održavati vlažnost na 80% poljskog vodnog kapaciteta. Nega useva nakon rasadivanja ogleda se u medurednoj kultivaciji, 2-3 puta dok se ne sklope redovi. Za uspešnu i sigurnu proizvodnju norme zalivanja su 200-400 m3/ha. Treba paziti da se ne daje previše vode jer kod osetljivih sorti dolazi do pucanja glavice. Kod biljaka sa jako razvijenim glavicama na malim površinama može se primeniti kirenje a to je u stvari blago povlacenje biljaka na gore kako bi se prekinuo deo korencica a time se smanjuje usvajanje vode i hrane i usporava rast glavica kao i pucanje istih. Berba se obavlja sukcesivno kada se glavice potpuno razvijene i tvrde, odsecanjem glavica. Ako se glavice smrznu treba sacekati da se otkrave pa ih tek onda odsecati.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Proizvodnja lisnatog kupusa

Lisnati kupus, kelj (raštan) je znacajna vrsta povrca u Mediteranu gde se gaji preko citave godine. U kontinentalnom delu naše zemlje ova kupusnjaca je malo poznata i malo se gaji. Ova kupusnjaca ima visoku ekološku plasticnost, dobro podnosi klimatske ekstremne i lako se gaji. Po svom hemijskom sastavu jedna je od najkvalitetnijih kupusnjaca. Sadrži 13-23% suve materije, 2- 5% šecera, 2-4% belancevina, 100-200 mg% vitamina i 2- 5% karotina. Raštan formira stablo visoko do 80-100 cm sa dosta dugim internodijama lisnom rozetom na vrhu. Za ishranu se koriste listovi koji su mnogo kvalitetniji posle jaceg zahladenja. Raštan predstavlja znacajno povrce tokom zime u mediteranskom podrucju. Lisnati kupus je veoma otporan na niske temperature. U primorju prezimljava na otvorenom polju i bere se tokom zime i u rano prolece. Mnogo je bolji ukus kada na njega deluju mrazevi. Isto tako veoma dobro podnosi visoku temperaturu. Podnosi i velike nadmorske visine, a uspeva i na slabijim zemljištima. Listovi se beru postepeno, odozdo prema gore. Gaji se niski zeleni, poluvisoki, visoki.

Raštan se gaji na slican nacin kao i ostale kupusnjace, uglavnom se proizvodi iz rasada. U kontinentalnom podrucju proizvodi se u isto vreme kada i kasni kupus. Rasad u vreme sadnje treba da ima 4-6 listova. Raštan se sadi na razmak 60x40 cm. Mere nege se sastoje u navodnjavanju i okopavanju. U baštama se gaji kao združeni usev sa drugim povrcem. Za berbu pristiže za 120-160 dana posle setve. Prinos se postiže oko 20 t/ha.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Postoje forme niskog raštana sa izuzetno lepom rozetom listova pa se koriste kao izuzetno lepa dekorativna biljka u parkovima i baštama.
Proizvodnja kelja

Kelj se kod nas malo gaji, a nešto više se troši u velikim gradovima. Veci znacaj u ishrani ima u zemljama Zapadne i Severne Evrope. Kelj je veoma slican kupusu, ali se od kupusa razlikuje po tome što ima izraženu naboranost listova i ne može se kiseliti. Uglavnom se koristi kao varivo. Poslednjih godina je interesantan i za dehidraciju. Glavice kelja nikad nisu cvrste kao kod kupusa. Kocan je kraci i glavice su sitnije.
Morfološki kelj je veoma slican glavicastom kupusu, ali obrazuje i sitnije glavice, manje zbijene. Površina listova je jako naborana, do cega dolazi usled nejednakog rasta sudovnih snopica i parahimskog tkiva, koje raste znatno intezivnije zbog cega se javljaju mehurasta ispupcenja. Listovi su sa kratkim lisnim drškama ili sedeci, u rozeti tamno zelene boje, a u glavici žutozeleni, izuzev spoljašnih koji su takode tamnozeleni.
20-1-125.gif


Dužina vegetacije, zavisno od sorte, krece se od 110- 160 dana, a masa glavice od 0,6-3,0 kg.
Kelj je po svojim biološkim osobinama slican ostalim kupusnjacama, bolje podnosi niske temperature, sušu i visoke temperature nego kupus. Zbog relativno dobre otpornosti na niske temperature može se proizvoditi preko cele godine i u kontinentalnim uslovima. Za kasnu proizvodnju setva se obavlja u junu mesecu u otvorene leje a sadnja tokom jula, a berba pocinje od oktobra i može trajati cele zime. Potrebno je 400-600 g semena za jedan hektar. Kelj se gaji na isti nacin kao i kupus. Rasaduje se na razmak redova 60-70 cm i u redu 40-60 cm. Berba se obavlja po suvom i lepom vremenu. Glavice se seku kada dostignu potrebnu velicinu sa delom lisne rozete. Kelj je mnogo ukusniji ako se bere tek posle prvih mrazeva. Prinos se krece 30-60 t/ha.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Proizvodnja kineskog kupusa

U poslednje vreme vlada veliko interesovanje za gajenje kineskog kupusa. Ovo povrce ima visoku hranljivu i biološku vrednost. Zbog kratke vegetacije i relativno dobre otpornosti na niske temperature pogodan je za gajenje kao drugi ili naknadni usev.
20-1-126.gif


Postoje dve vrste kineskog kupusa i to pravi kineski kupus koji ne formira glavicu i pekinški kupus koji se inace širi kod nas, on obrazuje glavicu. Koristi se u ishrani kao varivo i kao salata, iskljucivo u svežem stanju, jer se ne može kiseliti. Kineski kupus se gaji od davnina u Aziji, ali je dosta rasprostranjen u Zapadnoj Evropi i severnoj Americi. Ova jednogodišnja biljka pri prolecnoj sadnji brzo procveta. Zato se u našim uslovima može gajiti kao naknadni ili kao izrazito rani usev. Ako se gaji u prolece kada je dug dan i u uslovima viših temperatura vrlo brzo procveta i ne formira glavicu.
 
Natrag
Top