Signup Now
Da bi mogli da pišete na forumu, otvarate nove teme, kao i da vidite download
linkove morate prvo da se registrujete.

Ukoliko Vam nije jasan proces registracije, molimo vas da kliknete OVDE
Ako ste zaboravili lozinku, kliknite OVDE :)

Multipla skleroza

Diskusija u 'Zdravlje' započeta od Big Moca, 20.02.2010.

  1. Big Moca

    Big Moca Član

    Postova:
    4.310
    Zahvala:
    3
    Lokacija:
    Valjevo
    Multipla skleroza


    [​IMG]

    Multipla skleroza
    (MS) je hronično oboljenje centralnog nervnog sistema koja se karakteriše procesom demijelinizacije kičmene moždine i mozga. Proces demijenilizacije podrazumeva gobitak bele supstance, mijelina koja je sastavni deo nervnog tkiva. Bolest je vrlo varjabilna, ispoljava se neurološkim simptomima i znacima, i karakterišu je česta pogoršanja, koja ubrzo zatim smenjuju nagla poboljšanja kliničke slike. Nastanak multiple skleroze rezultira problemima različitog stepena, od blage ukočenosti i otežanog hodanja do oslepljenja.

    Učestalost

    Multipla skleroza se može pojaviti u svakom životnom dobu. Bolest se obično pojavljuje između 20. i 40. godine života i češća je kod žena nego kod muškaraca. Trenutno u svetu ima 2.5 miliona ljudi koji boluju od ove bolesti.


    Uzrok nastanka

    Mijelin je bela supstanca koja obavija nervno vlakno i formira mijelinsku opnu. Osnovna funkcija ove opne je izolacija i ubrzavanje prenosa nervnih signala kroz čitav centralni nervni sistem. Destrukcijom mijelinske opne u multiploj sklerozi dolazi do prekida u prenosu nervnih signala, tako da nastaju različite neurološke smetnje. Ukoliko se demijelinizacija odigra na nervnoj mreži koja prenosi poruke između mišića i mozga, tada mogu nastati problemi sa pokretljivošću. Ako se proces demijelinizacije dešava na nervima koji prenose senzorne informacije ka mozgu, multipla skleroza može prozrokovati probleme sa senzornim funkcijama, kao što je vid. Tačan uzrok nastanka bolesti I dalje nije poznat savremenoj medicini, mada se pretpostavlja da genetski faktor igra važnu ulogu u nastajanju MS-a. Takođe, jedan od mogućih uzročnika je I pad imunog sistema u kombinaciji sa nekim infektivnim agensom. Ipak, većina lekara zastupa stav da zajedničkim dejstvom navedenih faktora dolazi do nastanka multiple skleroze.


    Simptomi

    Simptomi multiple skleroze ispoljavaju individualno. Ipak postoji određen broj simptoma koji je vrlo karakterističan za većinu bolesnika, a to su: slabost, zamor, ukočenost, inkoordinaciju, drhtanje, nejasan govor, depresiju, spazam mišića, probleme sa ravnotežom, vidom, bubrezima i bešikom, seksualnom funkcijom, pamćenjem i misaonim tokom, ili je moguća kompletna paraliza. Vrlo često se MS javlja u vidu slabog pojedinačnog simptoma, kao što su zamućen vid ili klecanje nogu. Za mnoge ljude sa MS, simptomi se javljaju i nestaju na nepredvidiv način. Dok kod jednih dalji razvoj bolesti ne utiče znatno na njihov način života, kod drugih se javljaju različiti simptomi koji mogu ugroziti njihove fizičke i mentalne sposobnosti, nezavisnost ili život. Tok bolesti je vrlo nepredvidiv i satavljen je od faza smirivanja (bez prisustva simptoma) i faza pogoršanja bolesti.

    U početku faze smirivanja mogu trajati godinama, čak i više od 10 god. Kod bolesnika koji imaju česte napade bolesti, pogotovo ako bolest počne u srednjim godinama, tok može biti izrazito ubrzan i u kratkom roku dovesti do razvoja invaliditeta. Multipla skleroza se najčešće ispoljava u takozvanom povratnom obliku. Kod osobe se javljaju napadi simptoma, koji se zatim kompletno ili parcijalno ublažuju do sledećeg napada. Kod polovine onih koji poseduju ovaj oblik bolesti MS, kasnije će se razviti sekundarni progresivni oblik MS, koji se manifestuje kao progresivno pogoršanje simptoma sa njihovim povremenim slabljenjem. Manje je čest oblik primarne progresivne MS, koja se javlja kao uporno pogoršavanje stanja osobe sa MS, koje može dovesti do hendikepa, bolnog spazma mišića, urinarne inkotencije, ili eventualno do paralizovanosti. Drugi oblik MS, koji se isto retko javlja je progresivna povratna MS, koja počinje sa upornim pogoršavanjem stanja, a na bliceve je moguće i poboljšanje.


    Dijagnoza

    Dijagnoza multiple skleroze se postavlja poprilično teško. Lekar pre svega na osnovu kliničke slike i čestih ponovnih javljanja karakterističnih simptoma postavlja dijagnozu. Putem magnetne rezonance mogu se otkriti karakteristične povrede u mozgu, gde se dogodilo ili je u toku zapaljenje. Da bi se dala dijagnoza MS, doktori moraju naći dokaze za najmenje dve povrede na različitim mestima centralnog nervnog sistema. Mada, postoje i slučajevi kada je potvrđena dijagnoza MS, a same povrede nisu vidljive.


    Lečenje

    Multipla skleroza je bolest kod koje ne postoji izlečenje, ali se adekvatnom terapijom otklanjaju simptomi i poboljšava kvalitet života bolesnika. Najčešće se u terapiji koriste kortikosteroidi (prednizon), koji mogu olakšati simptome između napada bolesti, ali ne utiču na moguću pojavu dugotrajne invalidnosti. Dugotrajna terapija kortikosteroidima retko je opravdana, jer može dovesti do brojnih komplikacija kao što su osteoporoza, šećerna bolest i čir. Vrlo često se primenjuje terapija beta-interferonom koja smanjuje učestalost recidiva. Ukoliko navedene terapije ne daju rezultate mogu se davati gamaglobulin, jednom mesečno intravenski, koji pomažu u kontroli ponovne pojave bolesti. Mešavina sintetičkih polimera služi kao prevara za imuni sistem i na taj način smanjuje njegove napade na mijelinsku opnu. Nekoliko lekova može se koristiti za olakšavanje spazma, zamora i problema sa bešikom. Ljudi sa MS često govore da im tretmani u kojima se ne koriste lekovi, kao što su vežbe i adekvatan odmor, pomažu da svoj život održe aktivnim. Fizička aktivnost i vežbe mogu znatno ojačati oslabljenu muskulaturu i poboljšati koordinaciju.


    Izvor: Stetoskop
     
  2. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    24.411
    Zahvala:
    764
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    25. 05. 2010. 17:35h| Tanjug

    Od multiple skleroze boluje 7.000 osoba

    U Srbiji, prema procenama zdravstvenih institucija, od multiple skleroze boluje između šest i sedam hiljada osoba, a učestalost te teške neurološke bolesti je u proteklih dvadeset godina udvostručena.

    [​IMG]

    Ne postoji lek za multiplu sklerozu

    Prema podacima Vojno-medicinske akademije, pre 20 godina je na sto hiljada građana Srbije bilo 29 obolelih od multiple skleroze, dok danas na sto hiljada stanovnika dolazi čak 70 obolelih.

    [​IMG]

    Cilj obeležavanja Svetskog dana Multiple skleroze je podizanje svesti javnosti o samoj bolesti, kao i poteškoćama i izazovima u dijagnostici i lečenju. Globalnom inicijativom ukazuje se na manjak kapaciteta dijagnostike i tretmana bolesti, potrebu za daljim istraživanjima koja će doprineti izlečenju od bolesti od koje obolevaju uglavnom mlade osobe. U svetu od multiple skleroze boluje oko 2.5 miliona osoba.
    Predsednica Društva Multiple skleroze Srbije Jamina Brajković je, na konferenciji za novinare povodom 26. maja, svetskog dana obolelih od te teške bolesti, izjavila da leka za multiple sklerozu nema, ali da postoje medikamenti, poput interferona, koji mogu uticati na tok bolesti.

    Prema njenim rečima u Srbiji se samo deset odsto obolelih leči interferonom, jer je kriterijum za primenu tog leka vrlo strog, kao i da je veliki broj obolelih prošao komisiju, ali da se i dalje nalazi na listi čekanja.

    "Ovom prilikom želimo da uputimo apel Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje Republike Srbije da omogući primenu interefrona svim obolelima koji su indikovani za tu terapiju, jer ona dokazano doprinosi usporavnaju razvoja bolesti", rekla je Brajković.

    Neurolog Vojno-medicinske akademije Evica Dinčić je saopštila da se sa multiple sklerozom živi, da je ta bolest sve učestalija u Srbiji i istakla važnost započinjanja terapije posle prvih simptoma i uspostavljanja dijagnoze.

    "Postoje tri vida lečenja - u prvoj fazi koriste se visoke doze kortikosteroida i tada dolazi do akutnih poboljšanja, drugi vid je interferonska terapija, koja može da izmeni prirodni tok i napredak bolesti, i na kraju terapija za lečenje bolesti kada je ona u već odmaklom stanju", objašnjava Dinčić.

    Ona je dodala da se u početku mislililo da je bolja dijagnostika uzrokovala otkrivanje sve većeg broja obolelih u Srbiji, ali da se ipak radi o neutvrđenom uzročniku iz okruženja, kao i da bolest napada one osobe koje su genetski predisponirane.

    "Klinička slika bolesti je vrlo heterogena, može da zakači razne funkcije - čulo vida, osećaja ili ravnoteže, različito se ispoljava, a sam tok bolesti je nepredvidljiv", poručila je Dinčić.

    [​IMG]

    Društvo Multiple skleroze Srbije je skrenulo pažnju i na problem medicinske rehabilitacije obolelih i izrazilo želju da Republički zavod za zadravstveno osiguranje uvrsti Atomsku Banju u Gornjoj Trepči u stacionarne zdravstavene ustanove specijalizovane za rehabilitaciju te bolesti i da pacijenti u tu banju idu na osnovu uputa lekara.


    "Zdravstveni fondovi zemalja u regionu plaćaju obolelima da se leče u našoj banji i mi želimo da pomognemo i domaćim pacijentima. Radioaktivni sastav vode povoljno utiče na neurološke bolesti, pa i na obolele od multiple skleroze", rekla je Lidija Obradović-Bursać iz Atomske Banje u Gornjoj Trepči.
     
  3. frksic

    frksic Član

    Postova:
    1
    Zahvala:
    0
    Zasto nema vise o ovoj temi?

    Trebalo bi vise pisati o ovoj temi ,ima dosta obolelih od ove bolesti.:yea:
     
  4. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    24.411
    Zahvala:
    764
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Trebalo bi, ali niko od nas ovde ne istražuje pojedine bolesti dok se neko ne požali. Ovi tekstovi su postavljeni onda kada je neko od nas slučajno "naleteo" na njih.
    Evo, ja sam upravo našla ovo, pa možda nekome i pomogne...

    Multipla skleroza blokada protoka živčanih impulsa

    Autori:
    Akademkinja Vida Demarin, dr. med., spec. neuropsihijatar
    mr. sc. Marija Bošnjak-Pašić, dr. med., spec. neurolog
    Izvor: Vaše zdravlje

    [​IMG]


    Budući da mozak i kralježnična moždina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga područja upale mijelinske ovojnice u početku neće dati nikakvih simptoma

    Multipla skleroza (MS) je upalna, autoimuna, demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava (mozga i kralježnične moždine). Karakterizirana je upalnom reakcijom i zatim propadanjem mijelinske ovojnice produžetaka živčanih stanica koji služe prijenosu podražaja između živčanih stanica. Na mjestima nestanka mijelinske ovojnice karakteristično je stvaranje tzv. demijelinizacijskih plakova (ožiljaka ili lezija).
    Kod većine bolesnika znaci bolesti javljaju se između 20. i 45. godine života, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca. Bolest je češća u zemljama smještenim između 40. i 65. stupnja sjeverne geografske širine, a vrlo je rijetka u tropima i na Dalekom istoku.
    Pravi uzrok do danas nije poznat. Smatra se da multipla skleroza nije uzrokovana samo jednim uzročnikom, pa je danas najprihvatljivija teorija da je izaziva kombinacija djelovanja nekoliko različitih čimbenika, kao što su genska predispozicija, okolina i izloženost virusu tijekom djetinjstva. U vjerojatne uzroke ubrajaju se i alergijska zbivanja u samom organizmu, a kontroverzna je i teorija o traumi kao mogućem dodatnom čimbeniku nastanka bolesti. Ozljeda glave ili, pak, emocionalni šok mogući su činitelji koji pridonose pogoršanju bolesti.
    Simptomi različiti - tijek teško predvidljiv
    Budući da mozak i kralježnična moždina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga područja upale mijelinske ovojnice u početku neće dati nikakve simptome. Manje promjene koje zahvaćaju mijelinsku ovojnicu usporavaju provođenje živčanih impulsa i obično ne uzrokuju pojavu simptoma bolesti, ali se smatra da su odgovorne za razvoj simptoma opće slabosti na koju se bolesnici često žale.
    Simptomi ovise o mjestu zahvaćanja i jačini upale mijelinske ovojnice produžetaka živčanih stanica. To je razlog zbog čega su simptomi različiti, a tijek bolesti teško predvidljiv.
    U većine bolesnika simptomi se pojavljuju povremeno, a s napredovanjem bolesti mogu se mijenjati u jakosti i trajanju. Početni simptomi najčešće su subjektivne smetnje osjeta, smanjenje vidne oštrine, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, skandiran govor, pojava spasticiteta i mentalni poremećaji.
    Bolest može imati benigni ili maligni tijek, a prema obliku može biti relapsno-remitentna, sekundarno progresivna, primarno progresivna i progresivno relapsirajuća. Predviđanje progresije je složeno, a klasifikacija bolesti s vremenom se mijenja. Ponašanje bolesti prvih nekoliko godina najbolji je vodič i bolesniku i liječniku za pretpostavljanje daljnjeg tijeka.
    Najčešći oblik bolesti, u otprilike 85 posto slučajeva je relapsno-remitentni. Kod tog oblika javljaju se faze pogoršanja, odnosno akutni napadi (šubovi, egzacerbacije, relapsi) za vrijeme kojih dolazi do pojave novih simptoma, ili se postojeći pogoršaju. Akutni napadi nastupaju u vremenu od nekoliko dana ili tjedan do dva, traju jedan do tri mjeseca. Praćeni su razdobljima povlačenja bolesti (remisija), u kojima se stanje bolesnika vraća na ono koje je postojalo prije pogoršanja bolesti, ili može zaostati određeno manje oštećenje. Između šubova nema napredovanja bolesti.
    Razmak između dva maha bolesti može trajati samo nekoliko mjeseci, no najčešće iznosi godinu do dvije, a mogu se očekivati i znatno dulja razdoblja. U 70 do 80 posto oboljelih prvi napad se povlači bez vidljivih posljedica. Drugi dolazi u nepredvidivu roku; u otprilike 25 posto oboljelih stanje se pogoršava godinu dana nakon početka bolesti, a u pet posto bolesnika mnogo kasnije - nakon deset i više godina. Relapsi su češći u prvim godinama bolesti, njihovo trajanje općenito je dulje od početnog napada, s tendencijom da se s vremenom i produlji. Broj relapsa ne utječe na definitivnu invalidnost. Poremećaji funkcije osjeta i moždanih živaca, uključujući vidni živac, povlače se brže od ispada pokretljivosti.
    U sekundarno progresivnoj multiploj sklerozi nakon faza pogoršanja ne slijedi potpun oporavak nego su s vremenom oštećenja sve veća, postoji kontinuirana progresija bolesti s kratkim razdobljima poboljšanja ili stabilizacije. Progresija je brža što je bolest počela kasnije i što je kraći razmak između prva dva maha bolesti.
    U rijetkim slučajevima postoji stalna progresija oštećenja s gubitkom određenih funkcija i sposobnosti, pa govorimo o primarno progresivnoj multiploj sklerozi.
    U progresivno relapsirajućoj multiploj sklerozi bolest se progresivno pogoršava od samog početka, ali još uvijek ima veća, akutna pogoršanja, s ili bez oporavka na stupanj prije pogoršanja bolesti ili relapsa.
    Predviđanje progresije je komplicirano, a klasifikacija bolesti se s vremenom mijenja. Ponašanje bolesti prvih nekoliko godina najbolji je vodič i bolesniku i liječniku za pretpostavljanje daljnjih događaja, odnosno tijeka bolesti.
    Bez karakteristična testa ili simptoma
    Multiplu sklerozu nije lako dijagnosticirati, jer ne postoji određeni test kojim bi se bolest mogla nepobitno dokazati, kao što ne postoji ni karakterističan simptom.
    Dijagnostika mora početi detaljnim uzimanjem povijesti bolesti i kliničkim pregledom oboljelog. Slijede laboratorijski testovi, kojima se isključuju drugi mogući uzroci simptoma. Karakteristične pretrage kojima se dokazuje bolest svakako su analiza cerebrospinalnog likvora, evocirani moždani potencijali, magnetska rezonanca mozga i vratne, a po potrebi i cijele kralježnice.
    Cerebrospinalni likvor (tekućina koja obavija mozak i leđnu moždinu), koji se dobiva lumbalnom punkcijom, najvažniji je za dijagnozu, s obzirom na to da se njegovom analizom mogu identificirati stanice i bjelančevine koje se nalaze u njemu. U tri četvrtine bolesnika nalazi se blago povišenje limfocita, tipičan je nalaz plazma stanica (nema ih u likvoru zdravih osoba) te umjereno povećanje bjelančevina. Osobito gama-globulina IgG, čije relativno povećanje među likvorskim bjelančevinama upućuje na njegovo stvaranje u samom središnjem živčanom sustavu, a to je karakteristično za multiplu sklerozu.
    Evociranim moždanim potencijalima (vidni, slušni, somatosenzorni) ispituje se funkcija pogođenih putova. Pomoću njih se može dokumentirati prostorna razasutost lezija i dobiti jasniji uvid u tijek bolesti.
    Danas je nezaobilazna magnetska rezonanca, s obzirom na to da se njome mogu vizualizirati područja upale i demijelinizacije u mozgu i kralježničnoj moždini, mjeriti njihova veličina i broj te procjenjivati "svježina" oštećenja.

    Terapijski pristup
    U liječenju razlikujemo liječenje pogoršanja bolesti te dugotrajni tretman usporavanja napredovanja bolesti i liječenje simptoma.
    Kako se vjeruje da je uzrok pogoršanja bolesti upala mijelina, u liječenju pogoršanja koristimo protuupalne lijekove, ponajprije kortikosteroide, koji osim toga djeluju i imunosupresijski te antiproliferacijski. Najčešće se intravenozno daje metilprednizolon u dozi od 500 - 1000 mg/dan, tri do pet dana (tzv. pulsna terapija). Kontraindikacije za primjenu kortikosteroida su aktivna upala, loše regulirana šećerna bolest ili psihoza.

    Od 1993. se u sprječavanju napredovanja bolesti koriste interferoni beta kao jedna od najboljih vrsti imunomodulacijskog liječenja koje mijenja prirodni tijek bolesti. Njihov mehanizam djelovanja nije u potpunosti poznat, ali se zna da imaju antivirusni, imunomodulacijski i antiproliferativni učinak. U svijetu se upotrebljavaju i rekombinirani beta interferoni - glikozilirani oblik kao interferon beta 1a, koji se proizvode iz stanica sisavaca, zbog čega su po svojoj strukturi sličniji prirodnom humanom beta interferonu te neglikozilirani oblik kao interferon beta 1b, koji se proizvodi iz kultura bakterije E. coli.
    Do danas je u svijetu provedeno nekoliko važnih kliničkih studija kojima se testirala i uspoređivala učinkovitost pojedinih navedenih interferona u liječenju oboljelih od različitih oblika multiple skleroze, prije svega od relapsno-remitentnog oblika.
    Uspoređivala se učinkovitost liječenja ovisno o: vrsti primijenjenog beta interferona u odnosu na drugi primijenjeni beta interferon ili placebo; učestalosti primjene lijeka (jednom tjedno, tri puta tjedno, svaki drugi dan); duljini primjene lijeka (godinu, dvije, više godina); načinu primjene (s.c. = subkutano, pod kožu, i.m. = intramuskularno, u mišić); dozi primijenjenog lijeka; invalidnosti na početku i na kraju primjene lijeka prema tzv. EDSS skali (skala invaliditeta kojom se invaliditet oboljelih od MS boduje od 0 za uredan neurološki status, do 10 kad nastupa smrt bolesnika).
    Vrijednost pojedinog beta interferona ocjenjivala se brojem pogoršanja bolesti u bolesnika, napredovanjem bolesti, smanjenjem invaliditeta za 1 bod prema EDSS skali, smanjenjem broja aktivnih demijelinizacijskih lezija otkrivenih magnetskom rezonancom te smanjenjem opsežnosti lezija otkrivenih također magnetskom rezonancom u razdoblju primjene lijeka u bolesnika.
    Nuspojave primjene navedenih beta interferona su: "flue-like" simptomi (simptomi gripe), promjene kože na mjestu primjene, povišeni jetreni testovi, depresija, alergija, promjene u krvnoj slici (anemija, citopenija).

    Osim beta interferona, i drugi lijekovi (Copolymer-1 i mitoxantrone) naznačuju pozitivan terapeutski učinak, a registrirani su u Europi i/ili Sjevernoj Americi, te još neki lijekovi i postupci kao što su plazmafereza, cjelovito zračenje limfnih čvorova, intravenozna primjena imunoglobulina (IgG) i primjena imunosupresivnih lijekova.
    Trenutačno je u fazi istraživanja učinkovitost nekoliko desetaka novih lijekova. Najviše se očekuje od tzv. pametnih lijekova, kao što su monoklonska protutijela, s obzirom na to da se pretpostavlja kako bi trebala biti učinkovita selektivno na pojedini segment u mehanizmu nastanka bolesti. Velika su očekivanja i od kombinacije različitih vrsta lijekova u tretiranju te bolesti. Za teže slučajeve oboljelih primjenjuje se nova tehnika - transplantacija matičnih stanica.
    U liječenju simptoma bolesti od koristi su i lijekovi i postupci koji smanjuju spasticitet (mišićni relaksansi, anksiolitici, neki antiepileptici, botulinum toksin, fizikalna terapija), ublažavaju umor i malaksalost (polivitamini, pravilna prehrana i način života), smanjuju drhtanje, bol, poboljšavaju raspoloženje i pomažu reguliranju smetnji mokrenja i stolice.



     
  5. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    24.411
    Zahvala:
    764
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Matične ćelije protiv multiple skleroze

    13. 12. 2010.
    lekarinfo.com

    Matične ćelije protiv multiple skleroze

    [​IMG]

    Studije su pokazale da se oštećenja prouzrokovana multiple sklerozom mogu poništiti aktiviranjem matičnih ćelija, koje mogu popraviti povrede u centralnom nervnom sistemu
    Istraživači sa univerziteta u Kembridžu i Edinburgu identifikovali su mehanizam neophodan za regeneraciju izolacionih slojeva - poznat kao Mijelin slojevi - koji štite nervna vlakna u mozgu. Pri dodatnim studijama sprovedenim kod glodara, oni su pokazali kako se ovaj mehanizam može iskoristiti ,kako bi mozak pomoću matičnih ćelija bio u stanju da regeneriše novi Mijelin.
    Kod multiple skleroze gubitak mijelina dovodi do toga da nervna vlakna u mozgu postaju oštećena. Ova nervna vlakna su izuzetno važna za slanje informacija iz mozga u ostale delove tela.
    Naučnici veruju da će ovo istraživanje dovesti do nalaženja novih lekova za podsticanje oporavka mijelinskog omotača.
    Profesor Robin Franklin, Direktor MS Duštva Kembridž, Centar za Mijelin, rekao je: ''Terapija popravke mijelina je karika koja nedostaje u lečenju multiple skleroze. U ovoj studiji je otkriveno sredstvo pomoću kojih se matične ćelije ohrabruju da obnove mijelinski omotač, otvarajući time mogućnost nove regenerativne medicine za ovu razornu bolest.''
    Ova studija objavljena je u Nature Neuroscience.
    Profesor Charles ffrench-Constant, sa Univerziteta u Edinburgu dodao je:'' Cilj našeg istraživanja je da uspori napredovanje ove opake bolesti. Izuzetno su važna ovakva istraživanja, prvenstveno zato što su utabala put za pronalaženje novih lekova pomoću kojih bi se popravila šteta pričinjena veoma važnim zaštitnim slojevima nervnih ćelija.''
    Multiple skleroza je bolest koja pogađa oko milion ljudi širom sveta. Meta su mladi ljudi od 20 do 40 godina starosti.



     
  6. Prijavljena

    Prijavljena Član

    Postova:
    343
    Zahvala:
    0
    Lokacija:
    ...tu negdje blizu...



    Nekoliko godina natrag, cula sam pricu jedne zene koja je bila oboljela od te (ne)izlijecive MS, hodala je s pomoc stapova, receno joj je bilo sa strane doktora da nece izbjeci inv.kolica...
    Tad joj valjda "puko film" pa je sve svoje do tad zivotne navike, promijenila za mnogo zdravije navike, pocela je da jede sirovu hranu(voce i povrce) umjesto termicke obradjene, odbacila je onu mrtvu industrijsku hranu i sve sto je nezdravo...pocela se je sve vise tjelesno kretati nego inace....ali to ocigledno nije bilo dovoljno i ako je osijecala da joj je mnogo bolje, ali i dalje je osijecala bolove...pocela je meditirati i kroz neko vrijeme uz pomoc nekoga bioenergicara uspijelo joj je obnoviti zivotnu energiju ....od tada se i sama bavi sa bioenergijom...
     
    Poslednja izmena: 05.03.2011
  7. Jevrejin

    Jevrejin Član

    Postova:
    310
    Zahvala:
    1
    Sviđa mi se uvodni deo posta, gde je promenila loše navike života, i okrenula se prvostepenoj hrani. Jer ne postoji neizlečiva bolest, postoje neizlečivi ljudi. Ali mi se ne sviđa deo sa meditacijom...po meni, bolje da je umrla od MS nego što je prešla u okultizam.
     
  8. Prijavljena

    Prijavljena Član

    Postova:
    343
    Zahvala:
    0
    Lokacija:
    ...tu negdje blizu...
    Pretpostavljala sam, da se nekome nece svidjeti ono u vezi sa meditacijom....
     
  9. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    24.411
    Zahvala:
    764
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Sunčanjem protiv multiple skleroze

    13. 04. 2011.
    lekarinfo.com


    Sunčanjem protiv multiple skleroze

    Untitled-1.jpg

    U najnovijim istraživanjima naučnici navode da sunčanje i uopšte dugi period na suncu povećava nivo vitamina D u organizmu, što znatno utiče na smanjenje rizika od mulpiple skleroze
    Studiju su predvodili profesor Robyn Lucas sa ANU koledža medicine, biologije i zaštite životne sredine. Objavljena je 8. Februara 2011 godine i vodi nas jedan korak bliže razumevanju faktora rizika koji mogu dovesti do ove opake bolesti.
    Multiple skleroza je hronična bolest mozga i kičmene moždine i dugo je zbunjivala istraživače, koji i dalje traže uzrok i lek za ovu bolest.
    Vanredni profesor Lucas rekao je da mnogi ljudi imaju početne simptome ove bolesti i da je rizik od naglog razvoja znatno niži ukoliko su ove osobe izloženije suncu, tokom celog života , a naročito u vreme otkrivanja ovih simptoma.
    ''Ljudi sa velikim nivoom vitamina D, koji je direktna posledica sunčanja, imaju manji rizik od oboljevanja od multiple skleroze od ljudi koji imaju niži nivo ovog vitamina.''- dodao je Lucas.
    Studija je prvenstveno proučavala ljude kod kojih se javio prvi znak ove bolesti i delovanje sunca na njih i razvoj njihove bolesti.
    '' Ranije studije su se bavile ljudima koji već imaju multiple sklerozu'' rekao je dr Lucas. '' Tako da se nije moglo odrediti kako konkretno sunce utiče na pojavu i razvoj ove bolesti. Kod naše studije tačno je određeno koliki uticaj na razvoj bolesti, u početnim stadijumima, iam vitamin D i sunce, čak i nezavisno jedno od drugog.''
    ''Planirano je dalje istraživanje, koje bi trajalo duže i u kom bi se na pacijentima tačno ispitao uticaj ovih faktora'' - dodao je Lucas.



     
  10. crvendac_011

    crvendac_011 Always a lady Moderator

    Postova:
    24.411
    Zahvala:
    764
    Pol:
    Ženski
    Lokacija:
    Beograd
    Nedostatak vitamina D je jedan od uzroka multiple skleroze

    Nedostatak vitamina D je jedan od uzroka multiple skleroze

    sun.jpg

    Da li je to istina, da ljudima koji pate od multiple skleroze samo je potrebno malo sunčanja?
    Istraživači na Univerzitetu Oxforda misle da je to tako.

    2006. je bila objavljena studija Američke Liječničke Udruge o tome, da velike doze vitamina D mogu smanjiti rizik od pojave multiple skleroze.
    Sada su istraživači sa Oksfordskog Univerziteta potvrdili prethodnu studiju novim dokazima.
    Osim toga, pretpostavljaju da manjak vitamina D utječe na to, kako se naše tijelo bori sa infekcijama.
    Ova studija potvrđuje da multiplu sklerozu uzrokuje nekoliko čimbenika, ali je očigledna povezanost između ove bolesti i nedostatka vitamina D.

    Nedostatak vitamina D u razvijenim zemljama

    Danas fenomen nedostatka vitamina D vidimo posvuda u svijetu, posebice u razvijenim zemljama koje se nalaze sjevernije.
    Zanimljivo da je u takvim državama postotak oboljenja od multiple skleroze puno veći.
    Naprimjer, u Škotskoj stopa ovog oboljenja je najveća, dok je multipla skleroza skoro nepoznata u Africi.
    Međutim, čak i u sunčanim područjima ljudi mogu imati nedostatak vitamina D ako se dovoljno ne izlažu suncu.
    Da li je to zaista tako jednostavno - samo se trebamo sunčati da bi izliječili ovu bolest?
    Istraživači na Univerzitetu Oxforda pretpostavljaju da sunčanje vjerojatno neće izliječiti multiplu sklerozu, ali može biti odličnom mjerom prevencije ove bolesti i spriječiti njezin daljnji razvoj.
    Osim toga, uz pomoć vitamina D ljudi sa multiplom sklerozom mogu ojačati svoj imunitet.
    Prema istraživanju, dnevna doza od 4,000-8,000 IJ vitamina D ne samo da štiti od multiple skleroze, nego i od infekcija, artritisa, nekoliko vrsta raka i dijabetesa tipa 1.
    U zdravstvenim časopisima rijetko se govori o važnosti vitamina D. Zato se puno piše o štetnosti UV zraka.
    Ali kada 90% populacije pati od nedostatka vitamina D, nije li vrijeme da se ipak počnemo izlagati sunčevim zrakama?

    Nekoliko zanimljivih činjenica o vitaminu D:

    • besplatan je: naše tijelo ga stvara iz sunčevih zraka
    • 15 minuta sunčanja dnevno je dovoljno za naše zdravlje
    • dobiti dovoljne količine vitamina D iz hrane skoro je nemoguće
    • kreme za sunčanje sprečavaju stvaranje vitamina D
    • o vitaminu D ovisi apsorpcija kalcija u organizmu
    Ako patite od multiple skleroze, počnite se redovito izlagati suncu. To će ojačati Vaš imunitet i spriječiti daljnje pogoršanje bolesti.
    To ne znači da morate satima sjediti na pržećem suncu. Dovoljno je da se izlažete suncu 15-30 minuta ujutro ili navečer.

    Izvor: Alternativa



     

Preporučite stranicu