- Učlanjen(a)
- 22.08.2009
- Poruka
- 4.109
Prerada krzna i štavljenje kože
Štavljenje nije izrazito zadatak hemičara, ali je nešto slično. Za preradu krzna može se koristiti koža od mnogih malih životinja, ali je najčešće u upotrebi koža od pitomog i divljeg zeca.
Za preradu krzna odgovara samo koža zimi zaklanog zeca. Letnja krzna se koriste samo u industriji šešira.
Oderana koža se razapne na drveni ram i suši na promaji. Ne sme da se izloži direktnom dejstvu sunca. Sušenje ne sme biti naglo, jer dolazi do presušenja i tada se teško prerađuje.
Kvašenje ima cilj da se krzno očisti od mehaničkih nečistoća i da se vrati koži ona količina vode koju je imala prilikom dranja. U roku od 24 sata, kvasi se krzno u vodi na sobnoj temperaturi, i nožem se raspori lojasta opna. Zatim se krzno stavi u rastvor za kvašenje, koji treba da zaprema oko 15 puta veću zapreminu od zapremine kože.
Sastav kvasila
U ovako pripremljenom rastvoru držimo krzno 24 sata i obrađujemo ponovo nožem skidajući lojastu opnu zajedno sa ostacima masti i mesa.
Štavljenje (konzervisanje) sirove kože vrši se u sledećem rastvoru:
To znači da 15 litara štavila sadrži 900 grama soti, 7,5ml mlečne, 30ml sumporne i 15ml sirćetne kiseline. Rastvor se pravi na taj način što se prvo rastvori kuhinjska so, zatim se stavljaju ostale komponente.
Krzno se drži u štavilu dva dana, a rastvor se meša dnevno 4 - 5 puta.
Mazanje krzna vrši se emulzijom, napravljenom od jednog dela crvenog turskog ulja i 0,1 dela mineralnog ulja. Ova smeša se razblažuje vodom u odnosu 2:1. Za jednu zečju kožu potrebno je oko pola litra takve emulzije. Emulziju nanosimo četkom ili krpom, dobro trljajući kožnu stranu krzna. Posle dva sata kožu sušimo u prostorijama gde je temperatura 30-35°C.
Ovako pripremljena krzna trebalo bi mehanički obraditi. U cilju omekšavanja, vrtimo kožu u okretnim buradima u kojima se nalazi drvena strugotina, oko tri sata. Zatim pogodnim tupim predmetima gnječimo krzna, unakrsno. Posle gnječenja omekšavanje se nastavlja u okretnim buradima u kojima se sad nalazi benzinom nakvašena drvena strugotina. Ponovnim gnječenjem, izrada krzna je završena.
Štavljenje nije izrazito zadatak hemičara, ali je nešto slično. Za preradu krzna može se koristiti koža od mnogih malih životinja, ali je najčešće u upotrebi koža od pitomog i divljeg zeca.
Za preradu krzna odgovara samo koža zimi zaklanog zeca. Letnja krzna se koriste samo u industriji šešira.
Oderana koža se razapne na drveni ram i suši na promaji. Ne sme da se izloži direktnom dejstvu sunca. Sušenje ne sme biti naglo, jer dolazi do presušenja i tada se teško prerađuje.
Kvašenje ima cilj da se krzno očisti od mehaničkih nečistoća i da se vrati koži ona količina vode koju je imala prilikom dranja. U roku od 24 sata, kvasi se krzno u vodi na sobnoj temperaturi, i nožem se raspori lojasta opna. Zatim se krzno stavi u rastvor za kvašenje, koji treba da zaprema oko 15 puta veću zapreminu od zapremine kože.
Sastav kvasila
- 40g/l kuhinjske soli,
- 0,5m!/l mlečne kiseline,
- 0,5 ml/1 mravlje kiseline,
- 0,5 ml/1 formalina, dopuniti vodom do 1000 ml.
U ovako pripremljenom rastvoru držimo krzno 24 sata i obrađujemo ponovo nožem skidajući lojastu opnu zajedno sa ostacima masti i mesa.
Štavljenje (konzervisanje) sirove kože vrši se u sledećem rastvoru:
- 60g/l kuhinjske soli,
- 0,5ml/l mlečne kiseline,
- 2 ml/1 sumporne kiseline,
- 1 ml/1 sirćetne kiseline i dopunimo vodom do 1000 ml.
To znači da 15 litara štavila sadrži 900 grama soti, 7,5ml mlečne, 30ml sumporne i 15ml sirćetne kiseline. Rastvor se pravi na taj način što se prvo rastvori kuhinjska so, zatim se stavljaju ostale komponente.
Krzno se drži u štavilu dva dana, a rastvor se meša dnevno 4 - 5 puta.
Mazanje krzna vrši se emulzijom, napravljenom od jednog dela crvenog turskog ulja i 0,1 dela mineralnog ulja. Ova smeša se razblažuje vodom u odnosu 2:1. Za jednu zečju kožu potrebno je oko pola litra takve emulzije. Emulziju nanosimo četkom ili krpom, dobro trljajući kožnu stranu krzna. Posle dva sata kožu sušimo u prostorijama gde je temperatura 30-35°C.
Ovako pripremljena krzna trebalo bi mehanički obraditi. U cilju omekšavanja, vrtimo kožu u okretnim buradima u kojima se nalazi drvena strugotina, oko tri sata. Zatim pogodnim tupim predmetima gnječimo krzna, unakrsno. Posle gnječenja omekšavanje se nastavlja u okretnim buradima u kojima se sad nalazi benzinom nakvašena drvena strugotina. Ponovnim gnječenjem, izrada krzna je završena.