Ko je danas jači pol?

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.989
Ko je danas jači pol?

M. Pavković - Z.O.Joksović | 07. februar 2011. 12:28 | Večernje novosti

Uloge između muškaraca i žena su se promenile, a poslednjih godina psiholozi ističu i da su čak zamenjene - o ovoj temi za Život Plus govore psiholog Aleksandra Bubera i prof. dr Mladen Davidović.

%21%21%21glavna%21%21%21%21_620x0.jpg


Poslednje decenije donele su promene u odnosu između žena i muškraca koliko nisu prohujali milenijumi. Ko je danas, zapravo, jači, a ko slabiji pol? Ko je u igri zavođenja lovac, a ko plen? Ko nosi "pantalone" u braku, donosi ključne odluke, izdržava porodicu, brine o domaćinstvu, ručku i deci?
Naglom emancipacijom žena uloge između dva pola postepeno su se izjednačile, a poslednjih godina psiholozi ističu i da su čak zamenjene, pa sve češće savremene muškarce zatičeno sa keceljom i varjačom, dok su dame zauzele funkcije direktora, visoke pozicije u politici, mnogo vremena provode na poslu i često zarađuju više od svojih partnera. Takvi odnosi odražavaju se na sve segmente društva, a posebno na porodicu, brak, ljubav, vaspitanje dece...

MALA.jpg


- Ekonomsko jačanje žene u gotovo svim kulturama po pravilu donosi disbalans i tranziciju uloga oba pola. Po mom zapažanju muškarci se uglavnom teže i sporije prilagođavaju novonastaloj situaciji. S druge strane, pošto žena doprinosi ekonomski, oni bi trebalo da doprinesu organizaciji života u kući. Rad u kući je često jednoličan, ponavlja se, slabo je cenjen i plaćen za razliku od uloge provajdera, odnosno onoga ko izdržava i snabdeva porodicu. Ali, sada je situacija drugačija nego ranije, jer sada i žena zarađuje bar koliko i muškarac, a jači pol nije istreniran da se svakodnevno i dugotrajno frustrira kućnim poslovima. To dovodi do neravnoteže i obostranog nezadovoljstva - naglašava psiholog Aleksandra Bubera.


Porodica koja je nekada bila okosnica društva, sve više gubi na snazi. Brakovi kratko traju, raspadaju se zbog sitnica jer su partneri sve manje spremni na toleranciju...
- Sve je više poslova i profesija koje zahtevaju produženo radno vreme, skoro celodnevno, deca imaju primer u roditeljima koji ceo dan rade, kasno dolaze kući i stalno su umorni, pa kada odrastu odlučuju da oni neće tako, već će udovoljavati sebi, a neće se žrtvovati zbog dece kao njihovi roditelji. Sklapanje brakova i vreme prvog porođaja kod žena se mnogo pomerilo, od dvadeset ka trideset, a i neku više godinu. To je sa jedne strane dobro, jer deca dobijaju psihološki zrelije roditelje, spremnije za tu ulogu, ali sa biološke strane nije tako povoljno. Takođe, problem je i nedostatak muških uzora u porodici, a nažalost deca sve češće nemaju uopšte uzora, jer roditelji, koji to obično jesu, sve duže rade i ostaju na poslu, vraćaju se iscrpljeni i sa smanjenim kapacitetom da se bave svojom decom i sobom. Porodica se sužava, za razliku od ranije proširene gde je uvek bilo ko mogao da “uskoči” i pomogne, sada je sve više porodica koje se samostalno organizuju i obezbeđuju brojne funkcije koje je pre obezbeđivala proširena porodica, što opet ima svoje dobre i loše osobine.

Ko je danas, zapravo, slabiji, a ko jači pol?
- Svaki pol je jači u nekim oblastima života. Iako se zalažem za ravnopravnost, mi ipak nismo jednaki. Muškarci su u proseku fizički jači i brži, često se bolje snalaze u prostoru i sposobniji su u nekim situacijama gde su ove osobine neophodne. Žene su uglavnom bolje organizovane u aktivnostima koje traju dugo i treba biti uporan i konzistentan. Znači, jači pol su muškarci u odnosu na neke sfere života i životnih izazova, a žene u odnosu na druge.

Zbog čega je sve više onih koji ne mogu da nađu ljubav, uprkos tome što su privlačni, uspešni, obrazovani?
- Zahtevi današnjih muškaraca i žena mnogo su viši nego ranije. Nekad je bilo dovoljna osnova za zajednički život da oboje budu zainteresovani da grade dom i porodicu i, pri tom, budu dobro istrenirani za svoje uloge, odnosno znalo se šta je čije zaduženje i deca su se odmalena spremala za to. Danas su uloge mnogo razgranatije, mnogo difuznije, mladi ljudi nisu spremni za preuzimanje tradicionalnih porodičnih uloga, a imaju holivudska iščekivanja od braka i zajednikog života. Tačnije, savremene dame očekuju da im partner bude i saradnik i prijatelj, i supružnik i ljubavnik, i rame za plakanje i poverenik i finansijer, odnosno preduzetnik u poslu, psihoterapeut, zabavljač, bebisiter, kućna pomoćnica,

M.jpg


potrčko... Mogli bismo tako da nabrajamo unedogled. I ne samo da mnoge očekuju da njihov partner ispunjava sve te zahteve, već i da se taj pravi muškarac pojavi u bljesku ljubavi na prvi pogled, uz zvuke orkestra, tokom zalaska sunca na plaži kao i da se savršeno uklopi u predstavu o njihovoj srodnoj duši. A to je siguran recept za neuspeh u ljubavi. Najbolje je da napravite listu svojih životnih prioriteta i vrednosti, da apostrofirate šta želite od života i od sebe, a kada to saznate, da potražite osobu koja će se poklopiti sa takvim planovima, odnosno da to bude osoba koja želi i ima realne mogućnosti da sa vama rame uz rame ostvaruje zajedničke ciljeve i projekte. Osnovna greška je u tome što se većina nas zaljubljuje u nerealnu sliku druge osobe koja nam se na prvi pogled učini kao ona prava, na osnovu naših sopstvenih želja i projekcija, a ne u realnu osobu, pa onda očekujemo da ta osoba ispuni sva naša očekivanja, čak i nerealna. Trebalo bi da sagledamo kakva osoba realno jeste, koje su joj glavne dobre osobine, a veoma je važno i da od početka ne zatvaramo oči pred istinom i sagledamo i njene mane, pa tek onda odlučimo da li je to osoba sa kojom možemo i želimo da gradimo zajednicu i životne projekte poput porodice, dece, zajedničke imovine. To je nalik pozorišnom komadu - prvo se odabere željeni scenario, zatim režiser, a tek potom adekvatni akteri.


Koliki uticaj na tu promenu imaju filmovi i serije, pre svega američki, bestseler “laka” beletristika...? Serija "Seks i grad" pomerila je granice, a njene heroine postale model ponašanja mnogim ženama jer su promovisale ženu uspešnu u poslu, a nezavisnu od muškarca...
- Konkretno ta serija šalje mnoštvo poruka od kojih su neke zaista poželjne za usvajanje. To su, pre svega, one da bi svaka žena trebalo da zna ko je i šta je, odnosno da bude samosvesna, obrazovana i uspešna. Da bude u stanju da se samostalno izdržava i da je sasvim u redu da ima ličnu moć. Inače, reč moć potiče od glagola moći, a to znači da je moćan onaj koji može da radi kako hoće, odnosno onaj ko ispunjava svoje želje. Međutim, promovisane su i druge poruke koje idu na ruku infantilnom i egocentričnom načinu života, uz moto “hajde da se zabavljamo do pedesete”, potpuno se obrće nama poznati sistem vrednosti. Svaki pokušaj direktnog presađivanja filmskog načina života u realan život u Srbiji predstavlja frustraciju. Važno je znati da mi i Amerikanci živimo u različitim životnim okolnostima, mi decenijama preživljavamo, a kod njih je kvalitet života ono što je važno, jer je puko preživljavanje rešeno za većinu populacije. A osim toga, ono što je u realnosti i na filmu ne mora nužno da se poklapa.

U savremenom društvu postalo je skoro uobičajeno da žene preuzimaju inicijativu u udvaranju, da priđu muškarcu i jasno mu daju do znanja da ga žele za vezu ili jednu noć. Da li nežniji pol zbog toga na neki način "gubi" na ženstvenosti i u očima muškaraca koji su do sada bili u ulozi "lovca"?
- Najčešće da, ukoliko se radi o pretežno tradicionalnom okruženju kakvo naše još jeste, pogotovo ako žene preuzmu potpunu inicijativu u zavođenju. Ipak, muškarci cene ako im dama daje diskretan ali jasan nagoveštaj, a zatim se povuče i čeka da on prvi napravi konkretan korak, pogotovo ako su u pitanju osobe koje nisu preterano samouverene.

Koliko ima istine u tome da se muškarci plaše lepih žena i zato im ne prilaze, ili su današnje žene možda postale drskije i odbojnije?
- Muškarci se ne plaše lepih žena, već se plaše da oni nisu dovoljno uspešni, lepi, pametni, odnosno da nemaju one kvalitete koji su potrebni da bi takvoj ženi prišli a da se ne osramote ili ne budu odbijeni. To je najčešće zato što ne prave razliku između onoga što mogu realno da pruže ženi i onoga što misle da ona želi od njih. Na primer, kada stavite jedan pored drugog "mercedes", "BMW" i "audi", odabirom jednog automobila, na primer "mercedesa", ne znači da su ostali loši. To što će neko nas izabrati ili neće, ne govori o tome koliko smo mi dobri ili loši, već o afinitetima osobe koja bira. Međutim, većina ljudi ne razmišlja tako i zato imaju problem da priđu osobi za koju procenjuju da je veoma iznad njih po nečemu. Moguće je i da su žene postale drskije, budući da su u okruženju gde se zahteva efikasnost, prodornost i ostale slične osobine, nekada tipično muške. Takve osobine mogu da budu neobične, ali ne nužno i odbojne, jer to opet zavisi od onoga ko to posmatra.

--------------------------------------------------------------
Prof. dr Mladen Davidović : Žene su jači pol

Izgleda da su muškarci smišljeno plasirali priču o ženama kao nežnijem i slabijem polu, svesni činjenice da su to, zapravo, oni sami. Na ovo upućuju brojna istraživanja vezana za oboljevanje i umiranje, izdržljivost i dugovečnost oba pola.

Da li je i koliko ovo tačno, objašnjava internista gerijatar prof. dr Mladen Davidović, iz KBC “Zvezdara”, koji se bavi bolestima starih.

- Nema dileme da su žene istovremeno i najnežniji i najjači pol. Posmatrano u biološkom smislu, ženski pol je poput kvočke koja se trudi da sve piliće drži pod krilima. Na taj način ona pokazuje i određuje svoju najvažniju ulogu – održavanje vrste. Za njenu suptilnu snagu, tokom hiljada godina, potrudila se priroda, učinivši da bude zaštićena.
Zapravo, ženski organizam je zaštićen dok god postoji dovoljno ženskih hormona u njemu. To znači da ona u reproduktivnom periodu značajno manje oboleva u odnosu na muškarce iste životne dobi. U menopauzi, nažalost, počinju da obolevaju od svih bolesti u istom procentu kao i muškarci. Žene su i manje sklone porocima i lošim životnim navikama, a ako su im se i prepustile, spremna su, bez posebnog napora, da ih se u određenom trenutku odreknu. Možda su za ovu tvrdnju najbolji primer žene pušači, koje bez reči ostavljaju cigarete kada saznaju da su trudne. Ova crtica najbolje pokazuje njihov karakter ličnosti i na šta su sve spremne da bi zaštitile svoj porod od ma kog rizika.

Da li je biološki sklop presudan za njeno ponašanje?
- Naravno da nije, jer je uticaj kulturološkog življenja izuzetno važan. To znači da ona biološki može biti izuzetno snažna, ali neotporna na ustanovljene modele ponašanja u društvu. U društvu u kome ne važe ista pravila za sve, žena može da se nađe u inferiornom položaju. Kao primer za to mogu da posluže određene pojavne manifestacije koje muškarca uzdižu, a ženu srozavaju. Tako, nepisano je pravilo, seda kosa muškarca čini šarmantnim, a ženu starijom. U savremenom društvu postaje imperativ da žena “mora” da bude lepa, a mediji su preplavljeni sloganima poput “zauvek mladi”, “zaustavite starenje”, “stop celulitu”... Žena je, praktično, savremenim kulturološkim edukovanjem navedena na pomisao da mora da bude mlada po svaku cenu. I mnoge žene, nažalost, postaju opsednute, pa i žrtve te sulude ideje. Ni u medicini, pa ni u kozmetici nema rešenja koja brišu treće doba. Ima žena koje sa lakoćom prihvataju promene koje dolaze sa menopauzom, ali postoje i one za koje ovaj novi period predstavlja pravu dramu.

A šta vi, zapravo, kažete - da li su žene slabiji ili jači pol?
- Žene su definitvno jači pol. Da li ih životni cilj, od kojih je stvaranje potomstva najjači, čini otpornijim na stres, ili je to specifičan hormonski status, sa sigurnošću niko ne može da odgovori. Gledano kroz prizmu biologije, one to jesu! A zašto nekada pokazuju prividnu inferiornost, odgovor na to treba tražiti u kulturološkom miljeu. Društvo opterećeno predrasudama prema ženi, naučilo ih je da upravo na taj način mogu da dosegnu zadati cilj, što ih opet čini moćnim i velikim.

ŽENE ŽIVE DUŽE
Bez obzira na sva životna iskušenja i teškoće sa kojima se suočavaju, žene u proseku svuda žive duže za pet godina, samo što su godine starosti različite, zavisno od ekonomskog razvoja zemlje i standarda koje imaju njihovi građani. Kod nas je prosečni životni vek muškarca 69 godina, a žene 74.
 
Natrag
Top