Da li slaviti subotu ili nedelju

[Laodikeja]

Taramana, sve savete koje si dao meni, ja ti savetujem da primenis u svom zivotu, jer da si ih do sada primenio - ti se sigurno ne bi tako ponasao, i imao bi sasvim drugaciji odnos prema ljudima.

Ovako, tvoja potpuna neobracenost i bezbostvo su jasno vidljivi, i iz tog razloga - neozbiljno je da savetuješ nekoga da uradi nešto što sam nisi uradio.

Ja sam odavno taj duhovni put prošao, i imam zajednicu sa Isusom.

Ja mason nisam, niti su to Adventisti, već upravo ti koji se pozivaš na bibliju i Boga, a tvoje filozofije, i kvarni rodovi koji iz takve filozofije proizilaze govore - da to nema veze sa Bogom, a razlog je taj, što se nisi ponizio pred Bogom, odbacio ličnu subjektivnost, i obratio se Isusu da te on povede putem spoznaje istine, već te vodi isključivo mržnja prema neistomišljenicima, i opadanje onih koji ne razmišljaju kao ti.

Bog ti bio u pomoći, i njegova trpeljivost prema onome pro činiš..

Što se tiče dekreta o zidanju Jerusalima, u to vreme su izdata nekoliko dekreta o zidanju Jerusalima, Jerusalimskog hrama, itd.

Samo jedan od tih dekreta se ticao povratka Jevreja iz Vavilonskog ropstva, i početku podizanja zidova i ulica - kako proročanstvo i naglašava "DA SE POGRADE ULICE I ZIDOVI" a taj dekret je izdat na molbu proroka Nemije, i njega je izdao car Artakserks Longiman 457 godine pre Hrista.

Dakle, biblija precizno objašnjava šta taj dekret podrazumeva, i ko ga je izdao, i kome.

 

[Taramana]

Taramana, sve savete koje si dao meni, ja ti savetujem da primenis u svom zivotu, jer da si ih do sada primenio - ti se sigurno ne bi tako ponasao, i imao bi sasvim drugaciji odnos prema ljudima.

Ovako, tvoja potpuna neobracenost i bezbostvo su jasno vidljivi, i iz tog razloga - neozbiljno je da savetuješ nekoga da uradi nešto što sam nisi uradio.

Ja sam odavno taj duhovni put prošao, i imam zajednicu sa Isusom.

Ja mason nisam, niti su to Adventisti, već upravo ti koji se pozivaš na bibliju i Boga, a tvoje filozofije, i kvarni rodovi koji iz takve filozofije proizilaze govore - da to nema veze sa Bogom, a razlog je taj, što se nisi ponizio pred Bogom, odbacio ličnu subjektivnost, i obratio se Isusu da te on povede putem spoznaje istine, već te vodi isključivo mržnja prema neistomišljenicima, i opadanje onih koji ne razmišljaju kao ti.

Bog ti bio u pomoći, i njegova trpeljivost prema onome pro činiš..

Što se tiče dekreta o zidanju Jerusalima, u to vreme su izdata nekoliko dekreta o zidanju Jerusalima, Jerusalimskog hrama, itd.

Samo jedan od tih dekreta se ticao povratka Jevreja iz Vavilonskog ropstva, i početku podizanja zidova i ulica - kako proročanstvo i naglašava "DA SE POGRADE ULICE I ZIDOVI" a taj dekret je izdat na molbu proroka Nemije, i njega je izdao car Artakserks Longiman 457 godine pre Hrista.

Dakle, biblija precizno objašnjava šta taj dekret podrazumeva, i ko ga je izdao, i kome.

Priča mi je poznataa koliko se sećam zamolio sam CITAT kao dokaz :

Lakiću setih se da si rekao kako jeste Kir dao dekret za Hram a on je vladao pre Artarkserksa a tek potom kažeš Artarkserks izdaje dekret da se gradi Jerusalim gde to čitaš,možeš li nam citat postaviti?

 

[Laodikeja]

Piše u knjizi Jezdrinoj.
Pronaći ću paću postaviti.

 

[Taramana]

Piše u knjizi Jezdrinoj.
Pronaći ću paću postaviti.

Baš ljubazno od tebe što ćeš nam iz Jezdrine knjige dati citat gde vidimo da je Artarkserks izdao dekret kojim DOZVOLJAVA gradnu ulica i grada u njegovo vreme,mi sad čekamo da dokažeš svoje poštenje i nauku:

 

[Laodikeja]

KNJIGA JEZDRINA 4. 7 - 21

1. I za vremena Artakserksova pisa Vislam, Mitredat, Taveilo i ostali drugovi njegovi Artakserksu caru Persijskom; a knjiga bješe pisana Sirskim pismom i Sirskim jezikom. Isa. 36, 11.
2. Reum starješina u vijeću i Simsaj pisar napisaše jednu knjigu protiv Jerusalima caru Artakserksu ovako: Psal. 112, 6. Zah. 1, 14. Rim. 8, 28.
3. Reum starješina u vijeću i Simsaj pisar i ostali drugovi njihovi, Dinjani, Afarsašani, Tarfaljani, Afaršani, Arhevljani, Vavilonjani, Susanašani, Deavljani, Elamljani, 2.Car. 17, 30. Jezd. 5, 6.
4. I ostali narod koji preseli veliki i slavni Asenafar i naseli po gradovima Samarijskim, i ostali s ove strane rijeke, tada i tada. Jezd. 7, 12.
5. Ovo je prijepis od knjige koju mu poslaše: Caru Artakserksu. Sluge tvoje, ljudi s ove strane rijeke, tada i tada.
6. Da je na znanje caru da Judejci koji pođoše od tebe k nama, dođoše u Jerusalim, i grad odmetnički i opaki zidaju, zidove opravljaju i iz temelja podižu. Amos 7, 10. Luka 23, 2. Dela. 24, 5.
7. Nego da je na znanje caru: ako se ovaj grad sazida i zidovi oprave, oni neće davati danka ni poreze ni carine, te će biti šteta riznici carskoj. Jezd. 7, 24. Jest. 3, 8. Mat. 9, 9.
8. Što dakle platu od dvora primamo, te nam ne priliči da gledamo štetu carevu, toga radi šaljemo i javljamo caru,
9. Da se potraži u knjizi dnevnika otaca tvojih, pa ćeš naći u knjizi dnevnika i doznati da je ovaj grad odmetnički i da je na štetu carevima i zemljama i da su se u njemu dizale bune od davnina, te zato bi raskopan ovaj grad. Jest. 3, 8. Dela. 17, 6.
10. Dajemo na znanje caru: ako se ovaj grad sazida i zidovi se njegovi oprave, onda ovaj dio preko rijeke neće više biti tvoj.
11. Tada car posla odgovor Reumu starješini u vijeću i Simsaju pisaru i ostalijem drugovima njihovijem koji seđahu u Samariji i ostalijem s onu stranu rijeke: Pozdravlje, tada i tada.
12. Knjiga koju nam poslaste razgovijetno bi pročitana preda mnom.
13. I zapovjedih te potražiše i nađoše da je taj grad od davnina ustajao na careve i da su u njemu bivali odmeti i bune,
14. I da su silni carevi bivali u Jerusalimu, koji vladahu svijem što je preko rijeke, i davahu im se danci i poreze i carine. 1.Moj. 15, 18. 1.Dnev. 18, 3. Jezd. 7, 24. Psal. 72, 8. Plač. 1, 1.
15. Zato naredite da se zabrani onijem ljudima da se onaj grad ne zida dokle ja ne zapovjedim.
16. I pazite da ne pogriješite u tom. Jer zašto bi zlo raslo na štetu carevima?
17. A kad se prijepis od knjige cara Artakserksa pročita pred Reumom i Simsajem pisarem i pred drugovima njihovijem, oni brže otidoše u Jerusalim k Judejcima, te im zabraniše oružanom silom. Prič. 4, 15.
18. Tada stade posao oko doma Božijega u Jerusalimu, i staja do druge godine carovanja Darija cara Persijskoga. Jov 20, 5.

KNJIGA JEZDRINA 7. 1 - 28

1. A poslije ovijeh stvari za carovanja Artakserksa cara Persijskoga Jezdra, sin Seraje sina Azarije, sina Helkije, 2.Car. 25, 18. 1.Dnev. 6, 14.
2. Sina Saluma, sina Sadoka, sina Ahitova,
3. Sina Amarije, sina Azarije, sina Merajota,
4. Sina Zeraje, sina Ozije, sina Vukija,
5. Sina Avuzije, sina Finesa, sina Eleazara, sina Arona poglavara svešteničkoga,
6. Taj Jezdra vrati se iz Vavilonske, a bijaše književnik vješt zakonu Mojsijevu, koji dade Gospod Bog Izrailjev, i car mu dade sve što zaiska, jer ruka Gospoda Boga njegova bijaše nad njim, 1.Moj. 32, 28. Jezd. 6, 22. Jezd. 8, 22. Nem. 1, 10.
7. I vratiše se u Jerusalim neki sinovi Izrailjevi i sveštenici i Leviti i pjevači i vratari i Netineji sedme godine cara Artakserksa. Jezd. 2, 43. Jezd. 8, 1.
8. A dođe u Jerusalim petoga mjeseca sedme godine toga cara.
9. Jer prvoga dana prvoga mjeseca pođe iz Vavilonske, a prvoga dana petoga mjeseca dođe u Jerusalim, jer dobra ruka Boga njegova bješe nad njim. Jezd. 8, 22. Nem. 2, 8.
10. Jer Jezdra bješe upravio srce svoje da istražuje zakon Gospodnji i da ga izvršuje i da uči Izrailja uredbama i zakonima. 5.Moj. 33, 10. 1.Sam. 7, 3. 2.Dnev. 12, 14. Nem. 8, 1. Psal. 10, 18. Psal. 119, 45. Mal. 2, 7. 2.Tim. 4, 2.
11. A ovo je prijepis od knjige koje dade car Artakserkso Jezdri svešteniku književniku vještomu stvarima što je zapovjedio Gospod i uredbama njegovijem u Izrailju:
12. Artakserkso car nad carevima Jezdri svešteniku, književniku vještomu u zakonu Boga nebeskoga, svako dobro; tada i tada. Jezd. 4, 10. Jezek. 26, 7. Dan. 2, 37.
13. Ja zapovijedam: ko god u mom carstvu od naroda Izrailjeva i od sveštenika njegovijeh i Levita hoće od svoje volje da ide s tobom u Jerusalim, nek ide.
14. Jer se šalješ od cara i od sedam savjetnika njegovijeh da nadgledaš Judeju i Jerusalim po zakonu Boga svojega koji ti je u ruku, Jest. 1, 14. Zah. 6, 10.
15. I da odneseš srebro i zlato što car i savjetnici njegovi dragovoljno prinose Bogu Izrailjevu, kojemu je stan u Jerusalimu, 2.Dnev. 6, 2. Psal. 135, 21.
16. I sve srebro i zlato što nakupiš u svojoj zemlji Vavilonskoj s dragovoljnijem prilozima koje narod i sveštenici dragovoljno prilože na dom Boga svojega u Jerusalimu. 1.Dnev. 29, 6. Jezd. 8, 26.
17. Pa odmah za te novce kupi junaca i ovnova i jaganjca s darovima njihovijem i naljevima njihovijem, i prinesi ih na oltaru doma Boga našega u Jerusalimu. 4.Moj. 15, 4. 5.Moj. 12, 5.
18. I što se tebi i braći tvojoj svidi učiniti s ostalijem srebrom i zlatom, učinite po volji Boga svojega.
19. I sudovi koji su ti dati za službu u domu Boga tvojega, ostavi pred Bogom u Jerusalimu.
20. I što bi još trebalo domu Boga tvojega, te bi valjalo dati, podaj iz carske riznice. Nem. 11, 23. 1.Kor. 4, 1.
21. I još zapovjedam ja car Artakserkso svijem rizničarima s one strane rijeke, da što god zaište od vas Jezdra sveštenik, književnik vješti zakonu Boga nebeskoga, odmah da se učini, Jezd. 4, 16. Jezd. 4, 20. Jezd. 5, 3. Jezd. 5, 6. Jezd. 8, 36. Nem. 11, 23.
22. Do sto talanata srebra i do sto kora pšenice i do sto vata vina i do sto vata ulja, a soli bez mjere,
23. Što god zapovjedi Bog nebeski, odmah da se učini za dom Boga nebeskoga, da ne dođe gnjev na carstvo, na cara i na sinove njegove. Jezd. 6, 10. Psal. 68, 29. Isa. 60, 12. Jer. 12, 14. 1.Tim. 2, 1.
24. I još vam javljamo da se ni od jednoga između sveštenika i Levita i pjevača i vratara i Netineja i drugih sluga toga doma Božijega ne smije uzimati danak ni poreza ni carina. 1.Moj. 47, 22.
25. A ti, Jezdra, po mudrosti Boga svojega koja ti je data postavi upravitelje i sudije da sude svemu narodu što je s one strane rijeke između svijeh koji znadu zakon Boga tvojega, i ko ne zna, učite ga. 2.Moj. 18, 21. 5.Moj. 16, 18. 1.Car. 3, 28. 2.Dnev. 17, 7. Psal. 19, 7. Mal. 2, 7. Mat. 13, 52. Rim. 7, 1. Kol. 1, 28.
26. A ko ne bi izvršivao zakona Boga tvojega i zakona careva, odmah da mu se sudi, bilo da se pogubi ili da se progna ili da se oglobi ili da se baci u tamnicu.
27. Blagosloven da je Gospod Bog otaca naših, koji dade to caru u srce da ukrasi dom Gospodnji u Jerusalimu, 1.Dnev. 29, 10. Jezd. 6, 22. Nem. 2, 12. Prič. 16, 7. 2.Kor. 8, 16. Fil. 4, 10.
28. I dade mi, te nađoh milost pred carem i savjetnicima njegovijem i pred svim silnijem knezovima carevijem. I ja se oslobodih, jer ruka Gospoda Boga mojega bješe nada mnom, i skupih glavare iz Izrailja da idu sa mnom. Jezd. 5, 5. Jezd. 8, 22. Jezd. 9, 9. Nem. 1, 11.

 

[Taramana]

MIRKOOOOO!
Umeš li ti ČITATI???
Pitao sam te gde čitamo da Artarkserks daje ukaz o gradni kako ti reče "DA SE POGRADE ULICE I ZIDOVI,,

Ovde u Biblijskom tekstu toga NEMA,pojela maca,evo čitaj:

1. Zato naredite da se zabrani onijem ljudima da se onaj grad ne zida dokle ja ne zapovjedim.

Ja ovde vidim ZABRANU a ne dozvolu za gradnju ULICA I ZIDOVA.

Čitamo dalje tvoje dokaze:

1. A ovo je prijepis od knjige koje dade car Artakserkso Jezdri svešteniku književniku vještomu stvarima što je zapovjedio Gospod i uredbama njegovijem u Izrailju:
2. Artakserkso car nad carevima Jezdri svešteniku, književniku vještomu u zakonu Boga nebeskoga, svako dobro; tada i tada. Jezd. 4, 10. Jezek. 26, 7. Dan. 2, 37.
3. Ja zapovijedam: ko god u mom carstvu od naroda Izrailjeva i od sveštenika njegovijeh i Levita hoće od svoje volje da ide s tobom u Jerusalim, nek ide.

Slaviša nema ni ovdereči o gradnji ULICA I ZIDOVA.....šta ćemo sad?
Čitamo dalje:

1. I još zapovjedam ja car Artakserkso svijem rizničarima s one strane rijeke, da što god zaište od vas Jezdra sveštenik, književnik vješti zakonu Boga nebeskoga, odmah da se učini, Jezd. 4, 16. Jezd. 4, 20. Jezd. 5, 3. Jezd. 5, 6. Jezd. 8, 36. Nem. 11, 23.

Gde tu piše ogradnji ULICA I ZIDOVA...nema,maca pojela.

Mirko,ti ili si neverovatno naivan ili ti se košulja pozadi kopča?
SVIH 10 glava pročitaj i svuda ćeš čuti samo UKAZ KIROV o gradnji Hrama a Artarkserks je BRANIO dalju gradnju da bi tek po dokazu da se HRAM gradio po ovlašćenju KIROVOM i drugih on samo dozvoljava da NASTAVE i dovrše posao koji su pre toga radili.

Za tebe nagradno pitanje:
Čitamo da su tad dok se Hram gradio po gradovima živeli Jevreji a pošto gradovi nisu izgrađeni po vama gde su onda bili pod nebom i vikali u gradu smo?
Negde su godinama živeli a ništa nije izgrađeno po vama pre Artarserksa kako to Mirko?

Hajde potdrudi se bolje možda Jezdra spava pa viči da ga probudiš i kaže ti za dekret Artarkserksov o gradnji ULICA I ZIDOVA pa nam javi a dotle držim da si teološki šarlatan ili svesni prevarant,čekamo:

 

[Taramana]

Vidi ovako Lakiću,ti jednostavno NEMAŠ potvrdu baš NIGDE ni u Bibliji ni u istoriji za Jelenine laži zato da se nebi bacakao po suvom evo ti Biblijski dokaz ko i šta čini da više ne ideš za lažima:



5:9 I zapitasmo tamošnje starešine rekavši im: Ko vam je dao vlast da zidate taj dom i da opravljate te zidove?
5:10 Pa ih i za imena njihova zapitasmo da bismo ti javili, i zapisasmo imena onih koji su glavari među njima.
5:11 A oni nam odgovoriše ovako govoreći: Mi smo sluge Boga nebeskog i zemaljskog, i zidamo dom koji je bio sazidan pre mnogo vremena, koji je zidao i podigao veliki car Izrailjev.
5:12 Ali kad oci naši razgneviše Boga nebeskog, du dade ih u ruke Navuhodonosoru, caru vavilonskom Haldejcu, koji raskopa ovaj dom, a narod preseli u Vavilon.
5:13 Ali prve godine Kira, cara vavilonskog, car Kir zapovedi da se sazida ovaj dom Božji.

Otišavši uporedo su zidali i Hram i zidove popravljali i to PRE Artakserksa on je taj posao BRANIO koji su drugi NAREDILI da se obnovi.
Idi i traži desetke da ti masončine vrate.

 

[Laodikeja]

Taramana, tvoj je licni problem sto ne prihvatas ovo jasno biblijsko otkrivenje koje govori da je ovo bio jedan od poslednjih dekreta o vracanju Jevreja iz ropstva i zidanju Jerusalima, i on je izdat od cara Artakserksa 457 godine pre Hrista, i to lepo pise, da je Artakserks dao nalog da se gradnja obustavi dok on ne izda dekret da se nastavi, cime je tim dekretom Jerusalim potpuno obnovljen kao grad, i njegov hram.
U istoriji su postojala tri dekreta, car Kir, car Darije, i Artakserks, od kojeg se racuna prorocko vreme iz Danila.

Kada se od 457 godine racuna ovo vreme navedeno u Danilovom prorocanstvu - dolazi se tacno u godinu kada se pojavio Mesija Isus, onako kako je ovo prorocanstvo i proreklo.

Biblijski i istorijski kontekst je jasan, i njega prihvataju i posteni pripadnici tradicionalnih crkava, i mnogi Jevreji su citajuci ovo prorocanstvo prihvatili Isusa kao Mesiju, jer ono govori o tacnom vremenu pojave Mesije, i dogadzaje vezane za njega.

Tvoja borba protiv Adventista ce te na kraju odvesti do tacke da potpuno odbacis bibliju i njeno ucenje, jer ga Adventisti poseduju u celini.

 

[Taramana]

i zidanju Jerusalima, i on je izdat od cara Artakserksa 457 godine pre Hrista, i to lepo pise, da je Artakserks dao nalog da se gradnja obustavi

Sad samo daj citat iz Biblije gde to čitamo da Artarkserks izdaje nalog za početak zidanja i gradnju pa smo sve rešili,slušamo:

 

[Laodikeja]

JEZDRA 4. 21 - 24 ZAPOVEST O OBUSTAVI ZIDANJA DOK CAR ARTAKSERKS NE DA ZAPOVEST DA SE NASTAVI ZIDANJE

"Zato naredite da se zabrani onijem ljudima da se onaj grad ne zida dokle ja ne zapovjedim.
I pazite da ne pogriješite u tom. Jer zašto bi zlo raslo na štetu carevima?
A kad se prijepis od knjige cara Artakserksa pročita pred Reumom i Simsajem pisarem i pred drugovima njihovijem, oni brže otidoše u Jerusalim k Judejcima, te im zabraniše oružanom silom" Prič. 4, 15.

JEZDRA 7. 11 - 26, NEMIJA 2 I 3 POGLAVLJE, DEKRET O NASTAVKU RADOVA IZDAT OD CARA ARTAKSERKSA, I OPIS RADOVA

A ovo je prijepis od knjige koje dade car Artakserkso Jezdri svešteniku književniku vještomu stvarima što je zapovjedio Gospod i uredbama njegovijem u Izrailju:
Artakserkso car nad carevima Jezdri svešteniku, književniku vještomu u zakonu Boga nebeskoga, svako dobro; tada i tada. Jezd. 4, 10. Jezek. 26, 7. Dan. 2, 37.
Ja zapovijedam: ko god u mom carstvu od naroda Izrailjeva i od sveštenika njegovijeh i Levita hoće od svoje volje da ide s tobom u Jerusalim, nek ide.
Jer se šalješ od cara i od sedam savjetnika njegovijeh da nadgledaš Judeju i Jerusalim po zakonu Boga svojega koji ti je u ruku, Jest. 1, 14. Zah. 6, 10.
I da odneseš srebro i zlato što car i savjetnici njegovi dragovoljno prinose Bogu Izrailjevu, kojemu je stan u Jerusalimu, 2.Dnev. 6, 2. Psal. 135, 21.
I sve srebro i zlato što nakupiš u svojoj zemlji Vavilonskoj s dragovoljnijem prilozima koje narod i sveštenici dragovoljno prilože na dom Boga svojega u Jerusalimu. 1.Dnev. 29, 6. Jezd. 8, 26.
Pa odmah za te novce kupi junaca i ovnova i jaganjca s darovima njihovijem i naljevima njihovijem, i prinesi ih na oltaru doma Boga našega u Jerusalimu. 4.Moj. 15, 4. 5.Moj. 12, 5.
I što se tebi i braći tvojoj svidi učiniti s ostalijem srebrom i zlatom, učinite po volji Boga svojega.
I sudovi koji su ti dati za službu u domu Boga tvojega, ostavi pred Bogom u Jerusalimu.
I što bi još trebalo domu Boga tvojega, te bi valjalo dati, podaj iz carske riznice. Nem. 11, 23. 1.Kor. 4, 1.
I još zapovjedam ja car Artakserkso svijem rizničarima s one strane rijeke, da što god zaište od vas Jezdra sveštenik, književnik vješti zakonu Boga nebeskoga, odmah da se učini, Jezd. 4, 16. Jezd. 4, 20. Jezd. 5, 3. Jezd. 5, 6. Jezd. 8, 36. Nem. 11, 23.
Do sto talanata srebra i do sto kora pšenice i do sto vata vina i do sto vata ulja, a soli bez mjere,
Što god zapovjedi Bog nebeski, odmah da se učini za dom Boga nebeskoga, da ne dođe gnjev na carstvo, na cara i na sinove njegove. Jezd. 6, 10. Psal. 68, 29. Isa. 60, 12. Jer. 12, 14. 1.Tim. 2, 1.
I još vam javljamo da se ni od jednoga između sveštenika i Levita i pjevača i vratara i Netineja i drugih sluga toga doma Božijega ne smije uzimati danak ni poreza ni carina. 1.Moj. 47, 22.
A ti, Jezdra, po mudrosti Boga svojega koja ti je data postavi upravitelje i sudije da sude svemu narodu što je s one strane rijeke između svijeh koji znadu zakon Boga tvojega, i ko ne zna, učite ga. 2.Moj. 18, 21. 5.Moj. 16, 18. 1.Car. 3, 28. 2.Dnev. 17, 7. Psal. 19, 7. Mal. 2, 7. Mat. 13, 52. Rim. 7, 1. Kol. 1, 28.
A ko ne bi izvršivao zakona Boga tvojega i zakona careva, odmah da mu se sudi, bilo da se pogubi ili da se progna ili da se oglobi ili da se baci u tamnicu"

(Knjiga Nemijina 2 poglavlje )

"A mjeseca Nisana godine dvadesete Artakserksa cara bijaše vino pred njim, i ja uzev vino dadoh ga caru. A pređe ne bijah neveseo pred njim. Jezd. 7, 1. Nem. 1, 11.
I reče mi car: što si lica nevesela, kad nijesi bolestan? nije drugo nego tuga u srcu. A ja se uplaših vrlo. Prič. 15, 13.
I rekoh caru: da je živ car dovijeka! kako ne bih bio lica nevesela, kad je grad gdje su grobovi mojih otaca opustio i vrata mu ognjem spaljena? 3.Moj. 26, 31. 1.Car. 1, 31. Nem. 1, 3. Psal. 137, 5. Dan. 2, 4. Dan. 5, 10. Dan. 6, 6.
A car mi reče: šta hoćeš? Tada se pomolih Bogu nebeskomu, 1.Sam. 1, 13. Nem. 1, 11. Prič. 3, 6.
I rekoh caru: ako je ugodno caru i ako ti je mio sluga tvoj, pošlji me u Judeju u grad gdje su grobovi otaca mojih da ga sagradim.
A car mi reče, a žena njegova sjeđaše do njega: koliko ti vremena treba na put, i kad ćeš se vratiti? I bi ugodno caru, i pusti me kad mu kazah vrijeme. Nem. 5, 14.
Potom rekoh caru: ako je ugodno caru, da mi se da knjiga na knezove preko rijeke da me prate dokle ne dođem u Judeju,
I knjiga na Asafa čuvara šume careve da mi da drva za brvna na vrata od dvora uz dom Božji i za zid gradski i za kuću u koju ću ući. I dade mi car, jer dobra ruka Boga mojega bješe nada mnom. Jezd. 5, 5. Jezd. 10, 6. Jezd. 10, 9. Nem. 3, 7. Prič. 21, 1. Isa. 66, 14. Dan. 1, 9. Dela. 7, 10.
I tako dođoh na knezovima preko rijeke, i dadoh im knjige careve. A car posla sa mnom vojvode i konjike.
A kad to ču Sanavalat Oronjanin i Tovija sluga Amonac, bi im vrlo mrsko što dođe čovjek da se postara za dobro sinovima Izrailjevijem. Jest. 10, 3. Jer. 41, 10.
Potom dođoh u Jerusalim, i bih ondje tri dana. Jezd. 8, 32. Jezd. 8, 36.
Pa ustah noću s nekoliko ljudi, a nikomu ne kazah što mi je Bog moj dao u srce da učinim u Jerusalimu; i ne imah kljuseta sa sobom osim onog na kom jahah.
I izidoh noću na vrata od doline, na izvor zmajevski, i na vrata gnojna, i razgledah zidove Jerusalimske kako bjehu razvaljeni i kako mu vrata bjehu ognjem popaljena. 2.Dnev. 26, 2. Nem. 1, 3. Nem. 3, 13. Nem. 3, 14. Jer. 5, 10.
Otuda prođoh na izvorska vrata i na carsko jezero, a ondje ne bješe mjesta da kljuse poda mnom prijeđe. 2.Car. 20, 20. 2.Dnev. 32, 30. Nem. 3, 15. Nem. 12, 37.
Za to jahah uz potok po noći i razgledah zid, pa se vratih na vrata od doline, i tako dođoh natrag. 2.Sam. 15, 23. Jer. 31, 40. Jovan 18, 1.
Ali poglavari ne znadijahu kuda sam išao ni šta sam radio, jer dotada ne bijah ništa rekao ni Judejcima ni sveštenicima ni knezovima ni poglavarima ni drugima koji upravljahu poslom.
Zato im rekoh: vidite u kakvom smo zlu, Jerusalim pust i vrata mu popaljena ognjem; dajte da zidamo zidove Jerusalimske, da više ne budemo rug. 1.Sam. 11, 2. 2.Car. 25, 10. Nem. 1, 3. Nem. 3, 15. Psal. 44, 13. Isa. 5, 5. Jer. 24, 9. Plač. 3, 45. Jezek. 5, 14.
I kazah im kako je dobra ruka Boga mojega nada mnom i riječi careve koje mi je rekao. Tada rekoše: ustanimo i zidajmo. I ukrijepiše im se ruke na dobro. 2.Sam. 2, 7.
A kad to ču Sanavalat Oronjanin i Tovija sluga Amonac i Gisem Arapin, potsmjevaše nam se i rugaše nam se govoreći: šta to radite? da se nećete odmetnuti caru? Psal. 44, 13. Psal. 79, 4. Jer. 41, 10.
A ja im odgovorih i rekoh: Bog nebeski daće nam sreću, a mi sluge njegove ustasmo i zidamo; ali vi nemate dijela ni prava ni spomena u Jerusalimu. Jezd. 4, 3. Psal. 127, 1. Jovan 4, 9. Rim. 8, 31."

( Knjiga Nemijina 3 poglavlje )

Opis zidanja

"I usta Elijasiv poglavar sveštenički i braća njegova sveštenici i zidaše vrata ovčija, i osvetiše ih i metnuše im krila, i osvetiše ih do kule Meje, do kule Ananilove. Nem. 3, 20. Nem. 12, 10. Nem. 12, 39. Psal. 48, 12. Jer. 31, 38. Zah. 14, 10. Jovan 5, 2.
A do njega zidaše Jerihonjani, a do njih zida Zahur sin Imrijev; Jezd. 2, 34. Nem. 7, 36.
A vrata riblja zidaše sinovi Asenajini, oni ih pobrvnaše i metnuše krila i brave i prijevornice. 2.Dnev. 33, 14. Nem. 6, 11. Nem. 12, 39. Sof. 1, 10.
A od njih opravlja Merimot sin Urije sina Akosova; a do njih opravlja Mesulam sin Varahije sina Mesizaveilova; a do njih opravlja Sadok sin Vanin.
A do njih opravljaše Tekojani, ali poglavice njihove ne saviše vrata svojega na službu Gospodu svojemu. Sud. 5, 23. Nem. 3, 27.
A stara vrata opravlja Jodaj sin Fasejin i Mesulam sin Vesodijin, oni ih pobrvnaše i metnuše krila i brave i prijevornice. Nem. 12, 39.
A do njih opravljaše Melatija Gavaonjanin i Jadon Meronjanin, ljudi iz Gavaona i iz Mispe do stolice kneza s ove strane rijeke. Isu. 9, 3. Nem. 2, 8.
Do njih opravlja Uzilo sin Arahijin zlatar; a do njega opravlja Ananija sin apotekarski. I ostaviše Jerusalim do širokoga zida. Nem. 12, 38.
A do njih opravlja Refaja sin Orov poglavar nad polovinom kraja Jerusalimskoga.
A do njih opravlja Jedaja sin Arumafov prema svojoj kući, a do njega opravlja Hatus sin Asavnijin.
Toliko opravlja Malhija sina Harimov i Asuv sin Fat-Moavov i kulu kod peći. Jezd. 2, 32. Nem. 12, 38.
A do njega opravlja Salum sin Loisov, poglavar nad polovinom kraja Jerusalimskoga sa kćerima svojim. 2.Moj. 35, 25. Luka 8, 3. Fil. 4, 3.
Vrata dolinska opravlja Anun sa stanovnicima Zanojskim; oni ih sagradiše i metnuše krila i brave i prijevornice, i tisuću lakata zida do gnojnijeh vrata. Isu. 15, 34. Nem. 2, 13.
A gnojna vrata opravlja Malhija sin Rihavov poglavar nad krajem Vet-Keremskim, on ih sagradi i metnu krila i brave i prijevornice. Jer. 6, 1. Mih. 1, 11.
A vrata izvorska opravlja Salum sin Hol-Ozin, poglavar nad krajem u Mispi, on ih sagradi i pokri i metnu im krila i brave i prijevornice; i zid kod banje Siloamske od vrta careva do basamaka koji slaze iz grada Davidova. Isu. 18, 26. Sud. 20, 1. Sud. 20, 3. 2.Car. 25, 4. Nem. 2, 14. Nem. 3, 19. Nem. 12, 37. Isa. 8, 6. Jer. 40, 6. Luka 13, 4. Jovan 9, 7.
Za njim opravlja Nemija sin Azvukov poglavar nad polovinom kraja Vet-Surskoga do prema grobovima Davidovijem i do jezera načinjenoga i do kuće junačke. 2.Car. 20, 20. Pesma 3, 7. Isa. 22, 9. Isa. 22, 11. Dela. 2, 29.
Za njim opravljaše Leviti, Reum sin Vanijev, a do njega opravlja Asavija poglavar nad polovinom kraja Keilskoga sa svojim krajem. Isu. 15, 44. 1.Sam. 23, 1.
Za njim opravljaše braća njihova, Vavaj sin Inadadov poglavar nad polovinom kraja Keilskoga.
A do njega opravlja Eser sin Isusov poglavar od Mispe toliko prema mjestu kuda se ide k riznicama na uglu. 2.Dnev. 26, 9.
Za njim razgorijevši se Varuh sin Zavajev opravlja toliko od ugla do vrata od kuće Elijasiva poglavara svešteničkoga. Prop. 9, 1. Rim. 12, 11.
Za njim opravlja Merimot sin Urije sina Akosova toliko od vrata kuće Elijasivove do kraja kuće Elijasivove.
A za njim opravljaše sveštenici koji življahu u ravnici.
Za njim opravlja Venijamin i Asuv prema svojim kućama; a za njim opravlja Azarija sin Masije sina Ananijina uz svoju kuću.
Za njim opravlja Vinuj sin Inadadov toliko od kuće Azarijine do savitka i do ugla.
Falal sin Uzajev opravlja prema savitku i prema kuli koja se izdiže iz gornjega doma careva kod trijema tamničkoga; za njim Fedaja sin Farosov. Nem. 12, 39. Jer. 32, 2. Jer. 38, 13.
I Netineji koji življahu u Ofilu, do prema vratima vodenijem na istok i kuli visokoj; Jezd. 2, 43. Nem. 7, 46. Nem. 8, 1. Nem. 8, 3.
Za njim opravljaše Tekojani toliko prema velikoj kuli visokoj do zida Ofilskoga.
Od vrata konjskih opravljaše sveštenici svaki prema svojoj kući; 2.Car. 11, 16. 2.Dnev. 23, 15. Jer. 31, 40.
Za njima opravlja Sadok sin Imirov prema svojoj kući; a za njim opravlja Semaja sin Sehanijin čuvar vrata istočnijeh;
Za njim opravlja Ananija sin Selemijin i Anun šesti sin Salafov, toliko; za njima opravlja Mesulam sin Varahijin prema svojoj klijeti;
Za njim opravlja Malhija sin zlatarev do kuće Netinejske i trgovačke prema vratima Mifkadskim do uzbrdice na uglu;
A između uzbrdice na uglu i ovčjih vrata opravljaše zlatari i trgovci. Nem. 12, 39. Jovan 5, 2.

---------------------------------------------------------

Zapazimo da proročanstvo u Danilu kaže "OD KAD IZIĐE REČ DA SE JERUSALIM PONOVO SAZIDA" što potvrđuje da je zidanje bilo obustavljeno na zapovest cara Artakserksa, a potom je ono onbnovljeno dekretom koji je car izdao o obnovljenju zidanja.

Amin!