Čovek koji je zarobljen u deža viju (déjà vu)

UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.543
Čovek koji je zarobljen u deža viju
IZVOR: B92


Deža vi, osećaj da smo nešto već doživeli, ume da bude neprijatan i predstavlja veliku zagonetku, kako za laike tako i za naučnike. Jednom 23-godišnjem Britancu taj osećaj čini život skoro nemogućim.


204110427054bf73ec61033770397196_orig.jpg

(AP/Montreal Neurological Institute)



Kako piše "Telegraf", u pitanju je "jedan od najčudnijih slučajeva deža vi ja ikada zabeleženih u istoriji medicine".

Mladić od 2007. godine ima hronični osećaj deža vija. Na početku su napadi trajali nekoliko minuta dnevno, a od 2010. godine su se pogoršali i od tada nije u stanju da gleda TV, sluša radio ili da čita zbog, kako opisuje, "konstantnog osećaja da se sa tim sadržajem već susreto".

Pacijent navodi da se sve vreme oseća kao da je u svojevrsnom "danu mrmota" i da se vreme ponavlja, ali za razliku od drugih pacijenata sa sličnim simptomima (mahom onih koji pate od demencije), on je potpuno svestan da je taj osećaj lažan i nema nikakvih problema sa pamćenjem.

Njegov slučaj objavljen je u Žurnalu izveštaja o medicinskim slučajevima, u kome se navodi da kod njega nisu otkriveni nikakvi neurološki problemi, koji se povezuju sa osećajem deža vija.

"Umesto uobičajenog uznemirujućeg osećaja da nam je nešto poznato, koje povezujemo sa fenomenom deža vija, ovaj pacijent kaže da ima osećaj kao da zaista ponovo prolazi kroz jasna iskustva iz svog sećanja", kaže autorka izveštaja doktorka Kristin Vels.

Ona navodi da je ovo verovatno prvi zabeleženi slučaj anksioznosti izazvane deža vijem.

U izveštaju se ističe da je pacijent ranije patio od anksioznosti, da je imao neku vrstu opsesivno kompulsivnog poremećaja (često je prao ruke), kao i da su se napadi anksioznosti pojačali , a novi problemi pojavili kada je krenuo na koledž.

Takođe, pacijent je rekao da je nakon nekoliko godina problema sa deža vijem, probao LSD, nakon čega mu se stanje pogoršalo.
 
UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
10.543
Šta izaziva deža vi?

B92

Ako ste ikada imali taj misteriozan osećaj da vam nešto novo - grad ili osoba koju vidite po prvi put, izgleda poznato, kao da ste tamo bili ili da tu osobu znate od ranije, pridružujete se onoj grupi ljudi koja je iskusila deža vi. To je kratak, prolazan osećaj, koji traje ne više od 30 sekundi, a 96 posto ljudi tvrdi da je bar jednom doživelo ovu pojavu.


7766267404b7e4f70624c6882631889_orig.jpg


"Deža vi (déjà vu) , reč francuskog porekla, znači 'već viđeno' i podrazumeva isključenje, odnosno, sudar između objektivne nepoznanice i subjektivnog osećaja da vam je nešto ponato. Do sada je ovo bilo najbliže proučavano u vezi sa epilepsijom, jer se često dešava da pacijenti dožive ovu pojavu pre napada" kaže Kler Flerti-Kreg, neuropsihijatar i psiholog za savetovanje i lečenje u medicinskom centru Herši.

Pravi razlog zašto se ovo dešava i zdravim ljudima nije poznat, ali ono što sigurno znamo je da su uključeni isti delovi mozga u kojima se informacije koje primamo povezuju sa našim sećanjem.

Pojam deža vi ušao je u upotrebu kada je francuski filozof i istraživač Emil Borjak skovao ovaj termin 1876. godine. Zagovornici psihičkih feonemena ubrzo su ovu pojavu povezali sa postojanjem prošlog života, dok su prvi psiholozi i psihijatri raspravljali o različitim teorijama, kako bi objasnili njegovo postojanje.

Zigmund Frojd je deža vi pripisivao potisnutim željama, a jedno od narodnih verovanja kaže da je ono rezultat gomilanja životnog iskustva. Međutim, naučnici tvrde drugačije.

Desetine mogućih objašnjenja šta izaziva deža vi predstavljani su tokom decenija, kaže Flerti Kreg, ali većina je postala neodrživa, jer su vremenom istraživači otkrivali sve više o ljudskom mozgu i kognitivnim procesima. Statistički gledano, deža vi se najčešće javlja u kasnoj adolescenciji, a učestalost njegovog pojavljivanja opada sa godinama.

"Dugo se održala teorija o vizuelnom isključenju. Mislilo se da jedna hemisfera mozga prvo obrađuje vizuelnu informaciju, a zatim da odložena informacija dolazi u drugu hemisferu mozga gde ona izgleda kao sećanje. Nedavna istraživanja sprovedena na slepim osobama su osporila ovu teoriju", kaže Flerti Kreg dodajući da postoji bar jedan slučaj kad je slepa osoba doživela deža vi uključujući samo čulo sluha, dodira i mirisa.
 
Natrag
Top