LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Život se vraća na Utoju
Blic
Norveška je u ponedeljak otvorila ostrvo Utoju prvi put od kada je pomahnitali Anders Bering Brejvik pobio 69 osoba, uglavnom tinejdžera, u tamošnjem omladinskom kampu 22. jula. Pošto je vladajuća Radnička partija obećala da će se potruditi da ovo idilično odmaralište, koje se nalazi četrdesetak kilometara severoistočno od Osla, prevaziđe tragediju, više od 150 novinara i fotoreportera iskrcalo se na njegovo tlo.
Posetioci do ostva došli istim trajektom kojim se dovezao i ubica
Zvaničnici su saopštili da će na Utoji i dalje postojati kamp i da je država odvojila više 32 miliona kruna (četiri miliona evra) za renoviranje svih objekata.
Policija je zatvorila ostrvo neposredno posle masakra, kome je prethodila eksplozija bombe koju je Brejvik podmetnuo pod automobil parkiran ispred premijerovog kabineta u centru Osla. U tom napadu poginulo je osam ljudi.
Posetioci su se za samo pet minuta, u grobnoj tišini, prebacili do Utoje trajektom „Torbjern”, onim istim kojim se dovezao Brejvik tog kišovitog poslepodneva. Bilo im je dopušteno da vide sve što su želeli, ali nisu smeli da povedu sa sobom preživele. Rekreacioni centar na ostrvu je u vlasništvu Radničke partije Norveške i u njemu po tradiciji letuje podmladak stranke.
- Donatori su obećali milione za renoviranje celog ostrva na kome se nalaze objekti za boravak tinejdžera, košarkaško i fudbalsko igralište. Ovo ostrvo mnogo znači velikom broju ludi. Nijedno ostrvo u Norveškoj nije toliko uticalo na političku scenu kao Utoja. Cilj nam je da se svakako vratimo na Utoju - rekao je novinarima Eskil Pedersen, vođa omladinske organizacije Radničke partije. Partija takođe planira da podigne spomenik žrtvama masakra.
Preostalo je svega nekoliko tragova masakra
Pored nekoliko razbijenih prozora i rupe od metka u kafiću u blizini glavne zgrade, u toj pošumljenoj oazi mira nema vidljivih znakova stravičnog zločina koji je potresao ceo svet. Policija je uklonila sve dokaze u interesu istrage. Organizatori posete su izjavili da će postepeno otvarati ostrvo za javnost. U avgustu je oko 1.000 preživelih i njihovih bližnjih boravilo na Utoji u pratnji policije, lekara i psihologa da bi se suočili s bolnim sećanjem na masakr.
Jedan od preživelih omladinaca, 21-godišnji Adrijan Prakon, izjavio je tim povodom da je „otvaranje osrtva veoma značajan korak zbog toga što ljudi moraju da razumeju šta se tamo zaista dogodilo”. On se prisetio užasa koji je toga dana preživeo dok je Brejvik hladnokrvno pucao u sve što se kreće, pa čak i tinejdžere koji su, poput njega, zagazili u ledenu vodu u očajničkom pokušaju da se spasu.
- Kroz glavu mi je sinulo da je sve gotovo. Umreću ovog časa - ispričao je.
Brejvik je uperio pušku u njega i zapucao. Metak ga je pogodio u rame, ali je on uspeo da ostane nepomično na zemlji, pretvarajući se da je mrtav. Neposredno posle toga, Brejvik je položio oružje i posle skoro 80 minuta pucnjave predao se policiji. Bio je to najstrašniji masakr u Norveškoj posle Drugog svetskog rata i najveće masovno ubistvo koje je izveo pojedinac u novijoj istoriji.
Brejvik je priznao napad, ali negira krivicu, smatrajući da je masakr bio neophodan da bi se Norveška i Evropa sp***a***sle od najezde muslimanskih imigranata. Istraga je utvrdila da je Brejvik pripremao napade od 2009, što jasno proitiče iz njegovog „manifesta” na preko 1.500 strana, koji je objavio na internetu pre nego što je krenuo u krvavi pir. U njemu pravda „upotrebu terorizma kao sredstva za buđenje masa” i kaže da očekuje da će ga smatrati „najvećim monstrumom posle Drugog svetskog rata”.
Blic
Norveška je u ponedeljak otvorila ostrvo Utoju prvi put od kada je pomahnitali Anders Bering Brejvik pobio 69 osoba, uglavnom tinejdžera, u tamošnjem omladinskom kampu 22. jula. Pošto je vladajuća Radnička partija obećala da će se potruditi da ovo idilično odmaralište, koje se nalazi četrdesetak kilometara severoistočno od Osla, prevaziđe tragediju, više od 150 novinara i fotoreportera iskrcalo se na njegovo tlo.
Posetioci do ostva došli istim trajektom kojim se dovezao i ubica
Zvaničnici su saopštili da će na Utoji i dalje postojati kamp i da je država odvojila više 32 miliona kruna (četiri miliona evra) za renoviranje svih objekata.
Policija je zatvorila ostrvo neposredno posle masakra, kome je prethodila eksplozija bombe koju je Brejvik podmetnuo pod automobil parkiran ispred premijerovog kabineta u centru Osla. U tom napadu poginulo je osam ljudi.
Posetioci su se za samo pet minuta, u grobnoj tišini, prebacili do Utoje trajektom „Torbjern”, onim istim kojim se dovezao Brejvik tog kišovitog poslepodneva. Bilo im je dopušteno da vide sve što su želeli, ali nisu smeli da povedu sa sobom preživele. Rekreacioni centar na ostrvu je u vlasništvu Radničke partije Norveške i u njemu po tradiciji letuje podmladak stranke.
- Donatori su obećali milione za renoviranje celog ostrva na kome se nalaze objekti za boravak tinejdžera, košarkaško i fudbalsko igralište. Ovo ostrvo mnogo znači velikom broju ludi. Nijedno ostrvo u Norveškoj nije toliko uticalo na političku scenu kao Utoja. Cilj nam je da se svakako vratimo na Utoju - rekao je novinarima Eskil Pedersen, vođa omladinske organizacije Radničke partije. Partija takođe planira da podigne spomenik žrtvama masakra.
Preostalo je svega nekoliko tragova masakra
Pored nekoliko razbijenih prozora i rupe od metka u kafiću u blizini glavne zgrade, u toj pošumljenoj oazi mira nema vidljivih znakova stravičnog zločina koji je potresao ceo svet. Policija je uklonila sve dokaze u interesu istrage. Organizatori posete su izjavili da će postepeno otvarati ostrvo za javnost. U avgustu je oko 1.000 preživelih i njihovih bližnjih boravilo na Utoji u pratnji policije, lekara i psihologa da bi se suočili s bolnim sećanjem na masakr.
Jedan od preživelih omladinaca, 21-godišnji Adrijan Prakon, izjavio je tim povodom da je „otvaranje osrtva veoma značajan korak zbog toga što ljudi moraju da razumeju šta se tamo zaista dogodilo”. On se prisetio užasa koji je toga dana preživeo dok je Brejvik hladnokrvno pucao u sve što se kreće, pa čak i tinejdžere koji su, poput njega, zagazili u ledenu vodu u očajničkom pokušaju da se spasu.
- Kroz glavu mi je sinulo da je sve gotovo. Umreću ovog časa - ispričao je.
Brejvik je uperio pušku u njega i zapucao. Metak ga je pogodio u rame, ali je on uspeo da ostane nepomično na zemlji, pretvarajući se da je mrtav. Neposredno posle toga, Brejvik je položio oružje i posle skoro 80 minuta pucnjave predao se policiji. Bio je to najstrašniji masakr u Norveškoj posle Drugog svetskog rata i najveće masovno ubistvo koje je izveo pojedinac u novijoj istoriji.
Brejvik je priznao napad, ali negira krivicu, smatrajući da je masakr bio neophodan da bi se Norveška i Evropa sp***a***sle od najezde muslimanskih imigranata. Istraga je utvrdila da je Brejvik pripremao napade od 2009, što jasno proitiče iz njegovog „manifesta” na preko 1.500 strana, koji je objavio na internetu pre nego što je krenuo u krvavi pir. U njemu pravda „upotrebu terorizma kao sredstva za buđenje masa” i kaže da očekuje da će ga smatrati „najvećim monstrumom posle Drugog svetskog rata”.