HRVATSKA JEDINA EUROPSKA ZEMLJA BEZ PALIJATIVNE SKRBI
Zdravstvo se odreklo umirućih bolesnika i njihovih obitelji
Izvor: Glas Slavonije Objavljeno: 27.12.2010
ZAGREB - U Hrvatskoj svakoga dana bitku sa zloćudnim tumorima izgubi 35 osoba. Većina ih umire u neljudskim uvjetima, bez odgovarajuće medicinske skrbi, a u posljednjim su tjednima života u potpunosti ovisni o vlastitoj obitelji i njenoj financijskoj moći. Iako palijativna skrb pripada zdravstvenom sustavu, hrvatsko se zdravstvo odreklo umirućih bolesnika, pa njihov kraj danas ovisi o tome s kolik
o novca raspolažu. U trenutku kada medicina postane nemoćna i preostane joj jedino liječenje boli, pacijenti se šalju kući, jer Hrvatska dandanas nema ni jedan hospicij, ni organiziranu službu palijativne skrbi. Obitelj, ionako shrvana bolešću svog člana, na sebe treba preuzeti ono u čemu je zdravstveni sustav zakazao, odnosno cjelodnevnu njegu bolesnika o čemu ne zna praktički ništa.
Da bi svom umirućem članu koliko-toliko olakšali posljednje dane, mnoge su obitelji prisiljene zadužiti se do grla, jer zdravstvena blagajna ne priznaje bolovanje za palijativnu njegu člana obitelji, niti pokriva troškove opreme potrebne takvom bolesniku. Umjesto Ministarstva zdravstva, za taj se problem pobrinulo tržište, pa je iznajmljivanje invalidskih kreveta, kolica, antidekubitalnih madraca i druge opreme nekim tvrtkama postao unosan biznis.
Tako obitelj teškog bolesnika kojega iz bolnice otpuste kući, a želi mu osigurati primjeren bolesnički krevet i kolica, već u startu mora keširati približno 6.000 kuna. Svaki idući mjesec tarifa najma iznosi oko 1.400 kuna. Posuđivanje invalidskih kolica, naime, stoji 460 kuna mjesečno, a kreveta 960 kuna. Uz to se plaća kaucija od 3.200 kuna koja se vraća po povratu pomagala i troškovi dostave i montaže.
Nakon više od 17 godina neuspješne borbe za formiranje palijativnog centra, u KBC-u Zagreb u studenom je počeo s radom Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine kojemu je cilj skrb o neizlječivim i umirućim bolesnicima.
Prema riječima Marijane Braš, predsjednice Hrvatskog društva za palijativnu skrb, centar će biti predvodnik osnivanja prvih zdravstvenih ustanova za neizlječivo bolesne gdje bi im se osigurao kvalitetniji život, bez boli i patnje.
- Svjetski standardi u palijativi su takvi da bi na dva kreveta trebala barem jedna sestra, a to je u sadašnjim uvjetima kod nas nezamislivo, kaže predsjednica Hrvatske udruge prijatelja hospicija, dr. Ivanka Kotnik.
Udruga danas okuplja 70-ak volontera koji pružaju palijativnu skrb na zagrebačkom području, ostatak Hrvatske uglavnom je nepokriven. U udruzi ne očekuju da će formiranje palijativnog centra donijeti bitne pomake u praksi.
- Mi smo volonteri, a država uopće nema sluha da nas profesionalizira. Činjenica je da je karcinoma sve više jer ljudi sve duže žive, i u konačnici svatko može dočekati svoj karcinom, zaključuje Kotnik.
35 ljudi svakoga dana izgubi bitku sa zloćudnim tumorima
MJESEČNI TROŠKOVI NAJMA OSNOVNIH POMAGALA
460 kuna - posudba invalidskih kolica
960 kuna - posudba kreveta
3.200 kuna - kaucija za posuđeno
Uskoro stacionar u Koprivnici?
Sve zemlje bivše Jugoslavije, uključujući BiH, Srbiju, Makedoniju, Sloveniju, imaju hospicije i palijativnu skrb u svom zdravstvenom sustavu. Jedan od uvjeta za ulazak Hrvatske u EU je i organizirana palijativna skrb, pa se u udruzi prijatelja hospicija, jedinoj koja se danas organizirano bavi palijativnom skrbi, nadaju da će tu ulogu na sebe i kod nas uskoro preuzeti zdravstveni sustav.
Prvi pokušaji se naziru, pa bi u koprivničkoj bolnici trebao biti ustrojen prvi palijativni stacionar i ambulante, dok je prvi palijativni tim osnovan Ličko-senjskoj županiji.
Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
Zdravstvo se odreklo umirućih bolesnika i njihovih obitelji
Izvor: Glas Slavonije Objavljeno: 27.12.2010
ZAGREB - U Hrvatskoj svakoga dana bitku sa zloćudnim tumorima izgubi 35 osoba. Većina ih umire u neljudskim uvjetima, bez odgovarajuće medicinske skrbi, a u posljednjim su tjednima života u potpunosti ovisni o vlastitoj obitelji i njenoj financijskoj moći. Iako palijativna skrb pripada zdravstvenom sustavu, hrvatsko se zdravstvo odreklo umirućih bolesnika, pa njihov kraj danas ovisi o tome s kolik
o novca raspolažu. U trenutku kada medicina postane nemoćna i preostane joj jedino liječenje boli, pacijenti se šalju kući, jer Hrvatska dandanas nema ni jedan hospicij, ni organiziranu službu palijativne skrbi. Obitelj, ionako shrvana bolešću svog člana, na sebe treba preuzeti ono u čemu je zdravstveni sustav zakazao, odnosno cjelodnevnu njegu bolesnika o čemu ne zna praktički ništa.
Da bi svom umirućem članu koliko-toliko olakšali posljednje dane, mnoge su obitelji prisiljene zadužiti se do grla, jer zdravstvena blagajna ne priznaje bolovanje za palijativnu njegu člana obitelji, niti pokriva troškove opreme potrebne takvom bolesniku. Umjesto Ministarstva zdravstva, za taj se problem pobrinulo tržište, pa je iznajmljivanje invalidskih kreveta, kolica, antidekubitalnih madraca i druge opreme nekim tvrtkama postao unosan biznis.
Tako obitelj teškog bolesnika kojega iz bolnice otpuste kući, a želi mu osigurati primjeren bolesnički krevet i kolica, već u startu mora keširati približno 6.000 kuna. Svaki idući mjesec tarifa najma iznosi oko 1.400 kuna. Posuđivanje invalidskih kolica, naime, stoji 460 kuna mjesečno, a kreveta 960 kuna. Uz to se plaća kaucija od 3.200 kuna koja se vraća po povratu pomagala i troškovi dostave i montaže.
Nakon više od 17 godina neuspješne borbe za formiranje palijativnog centra, u KBC-u Zagreb u studenom je počeo s radom Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine kojemu je cilj skrb o neizlječivim i umirućim bolesnicima.
Prema riječima Marijane Braš, predsjednice Hrvatskog društva za palijativnu skrb, centar će biti predvodnik osnivanja prvih zdravstvenih ustanova za neizlječivo bolesne gdje bi im se osigurao kvalitetniji život, bez boli i patnje.
- Svjetski standardi u palijativi su takvi da bi na dva kreveta trebala barem jedna sestra, a to je u sadašnjim uvjetima kod nas nezamislivo, kaže predsjednica Hrvatske udruge prijatelja hospicija, dr. Ivanka Kotnik.
Udruga danas okuplja 70-ak volontera koji pružaju palijativnu skrb na zagrebačkom području, ostatak Hrvatske uglavnom je nepokriven. U udruzi ne očekuju da će formiranje palijativnog centra donijeti bitne pomake u praksi.
- Mi smo volonteri, a država uopće nema sluha da nas profesionalizira. Činjenica je da je karcinoma sve više jer ljudi sve duže žive, i u konačnici svatko može dočekati svoj karcinom, zaključuje Kotnik.
35 ljudi svakoga dana izgubi bitku sa zloćudnim tumorima
MJESEČNI TROŠKOVI NAJMA OSNOVNIH POMAGALA
460 kuna - posudba invalidskih kolica
960 kuna - posudba kreveta
3.200 kuna - kaucija za posuđeno
Uskoro stacionar u Koprivnici?
Sve zemlje bivše Jugoslavije, uključujući BiH, Srbiju, Makedoniju, Sloveniju, imaju hospicije i palijativnu skrb u svom zdravstvenom sustavu. Jedan od uvjeta za ulazak Hrvatske u EU je i organizirana palijativna skrb, pa se u udruzi prijatelja hospicija, jedinoj koja se danas organizirano bavi palijativnom skrbi, nadaju da će tu ulogu na sebe i kod nas uskoro preuzeti zdravstveni sustav.
Prvi pokušaji se naziru, pa bi u koprivničkoj bolnici trebao biti ustrojen prvi palijativni stacionar i ambulante, dok je prvi palijativni tim osnovan Ličko-senjskoj županiji.
Ljerka BRATONJA MARTINOVIĆ
