Zdrava ishrana

[zexmon]

PŠENIČNE KLICE
Većina ljudi ne obraća pažnju na zagađenje i razna zračenja u svom neposrednom okruženju koja ugrožavaju zdravlje. Treba pogledati istini u oči i sva zagađenja prirodne sredine shvatiti kao veliko upozorenje i opomenu. Neophodno je promeniti nezdrave navike i tu pre svega, treba poći od svakodnevne trpeze. Tržište obiluje proizvodima čije poreklo i način uzgajanja nije moguće kontrolisati. Pijace, supermarketi, obiluju voćem i povrćem za koje ne možemo biti sigurni da li je tretirano i najbezazlenijim otrovom.
Klice su upravo nešto najprirodnije - da bismo ih prozveli, ne treba nam nikakav dodatni proces niti hemijska sredstva (što je mnogo bitno). Možemo ih svakodnevno gledati kako napreduju, rastu i prilagoditi ih svom ukusu. U fazi klijanja volumen zrna se višestruko uvećava. Na primer, kod lucerke 7 puta, a kod mungo pasulja 8 puta.
Od jednog supenog tanjira sočiva koje ostavimo da klija, dobijamo hranu u vidu salate u količini koja je dovoljna za tri odrasle osobe i uz to neuporedivo bogatija vitaminima od bilo kog povrća ili voća. Takva salata ne opterećuje organizam, naprotiv, predstavlja odlično sredstvo za čišćenje nagomilanih otrova iz organizma.

Pšenica najviše dolazi do izražaja kada se koristi u obliku klica. Upotreba klica u ishrani je klasičan primer ishrane presnom hranom. Za samoproizvodnju klica vam ne treba mnogo preduslova. Dovoljno vam je malo dobre volje, staklena tegla, gaza i gumica za teglu. Oprana, puna zrna potopite u čistu mlaku vodu i to dva prsta zrna, tri prsta vode. Po isteku vremena natapanja, zrna procedite, a vodu nikako ne bacajte već je pijte jer je puna minerala i vitamina. Teglu prekrijte gazom i učvrstite gumicom. Dok klice ne narastu 1,5 do 2 cm ispirajte ih jednom do dva puta dnevno hladnom vodom. Moraju biti uvek vlažne, ali ne mokre. Nekoliko sati pre upotrebe, proklijala zrna (klice) stavite na sunce radi formiranja hlorofila. Neutrošene klice možete čuvati više dana u frižideru, zatvorene u plastičnoj posudi ili tegli. Ispirajte ih svakog dana hladnom vodom.

Vreme natapanja pšeničnog zrna je 12 sati, a vreme klijanja od 3 do 4 dana. Idealna temperatura klijanja je 20 Celzijusovih stepeni.
Na potpuno isti način mogu klijati i zrna ostalih žitarica i drugog semenja. Samo je vreme natapanja i klijanja drugačije. Pogledajte tabelu:

Potrebno vreme natapanja i klijanja žitarica Vrsta Vreme natapanja Količina Vreme klijanja Namena Pšenica 12 sati 200 g 3 - 4 dana salate, musli, supe, riđuvelak, desert Suncokret 24 sata 200 g 2 - 3 dana sosevi, salate, dodatak jogurtu Heljda 3 - 4 sata 100 g 2 - 4 dana musli, namaz, salate, dodatak supama Ovas 10 sati 200 g 2 - 3 dana musli, hleb, supe Sočivo 12 sati 100 g 3 - 5 dana salate, supe, namazi, pire Kukuruz 12 sati 200 g 2 - 3 dana musli, corn-flex Mungo pasulj 12 sati 100 g 3 - 5 dana supe, salate, pire, sendviči, sokovi Pirinač 24 sata 200 g 4 - 5 dana salate, supe, prilog jelima Susam 8 sati 200 g 2 dana preliv za salate, musli, sosevi, desert Soja 12 sati 100 g 2 dana mleko, supe, prilog jelima Azuki pasulj 12 sati 200 g 5 dana salate, sendviči, pire Riđuvelak
Riđuvelak se dobija fermentacijom pšeničnih klica u vodi. Već natopljena i proklijala pšenična zrna oprati hladnom vodom. U posudu se na svaka 2 prsta propranih klica stavi 5 do 6 prsta vode. Pokrije se gazom, veže gumicom i stoji na sobnoj temperaturi 3 dana. Nakon toga, sadržaj procediti, s tim da klice ostanu sasvim malo u tečnosti. Dobijeni riđuvelak možete odmah piti ili odložiti u frižider za kasnije. Zatim doliti istu količinu vode u posudu sa klicama i ponovo ostaviti da fermentiše 2 dana. Po isteku drugog dana ceđenje ponoviti, opet doliti vodu i odložiti još jedan dan. Zatim ponovo procediti, klice baciti, a dobijeni riđuvelak piti ili odložiti u frižider. Hladan je najbolji. Riđuvalak je kiselkastog, osvežavajućeg ukusa.
Riđuvelak pročišćava organizam i obogaćuje crevnu floru. Sadrži više vitamina, među kojima je nekoliko vitamina iz B grupe, vitamini A, C, E i K. Uz to je veoma hranljiv. Preporučujem ga najmanje jednom mesečno.

Don't forget to click 'Thanks' if you like this post!

 

[zexmon]

Zdrava ishrana važna za bolji uspeh u učenju

Zdrava ishrana važna za bolji uspeh u učenju?

Učenici koji se zdravo hrane postižu bolji uspeh u školi, zaključak je kanadske studije obavljene na Univerztitetu Alberte.

Tim stručnjaka, predvođen dr Polom Veglerom, je na uzorku od 4.598 učenika petog razreda iz Nove Škotske, u okviru studije o uticaju načina života dece na školski uspeh, ustanovio da oni đaci koji konzumiraju adekvatne količine voća, povrća, belančevina i drugih sastojaka zdrave ishrane imaju znatno manje šanse da loše urade test pismenosti od svojih vršnjaka koji se ne hrane zdravo, preneo je Rojters.

Od navedenog broja dece, na testu osnovne pismenosti nije zadovoljilo njih 875 (19,1 odsto).

Stručnjaci su po nekoliko kriterijuma kvaliteta ishrane (kojima je obuhvaćena i količina i raznolikost) zaključili da su đaci koji se dobro hrane izloženi manjem riziku da ne zadovolje na testu.
Pri tom su uzeti u obzir u drugi faktori koji su mogli da budu od uticaja na rezultat - prihod i obrazovanje roditelja, vrsta škole, pol itd.

Ispostavilo se, između ostalog, da konzumiranje znatnijih količina voća i povrća, kao i manji kalorijski unos iz masne hrane, predstavljaju recept za bolji uspeh u školi.

Dosad se većina istraživanja koja su se bavila odnosnom ishrane i školskog uspeha koncentrisala na značaj doručka i loše posledice gladi i nedovoljne uhranjenosti, a ova kanadska studija po prvi put ukazuje na važnost redovne i zdrave ishrane đaka tokom celog dana.

Hey.. Don't forget to click 'Thanks'

​

 

[crvendac_011]

Ja apsolutno verujem u ovo, i podržavam ono što je Džejmi Oliver pokrenuo po engleskim školama.

 

[Big Moca]

Zdrava ishrana: Citrusima protiv toksina i virusa

Zdrava ishrana: Citrusima protiv toksina i virusa

Tokom prazničnih dana previše smo uživali u masnoj i slatkoj hrani, pa nam bečki stručnjak za ishranu, prof. Hademar Bankhofer, preporučuje da pojačamo unos cutrusnog voća kako bismo pročištili organizam. Međutim, to nije jedina zdravstvena korist od agruma. Evo još nekoliko razloga da se limun, pomorandža i mandarine što češće nađu na vašem jelovniku.

-Citrusno voće smanjuje holesterol, snižava krvni pritisak i sprečava upale. Prema rečima bečkog profesora, mandarine, na primer, sadrže u sebi i hranljive materije koje ublažavaju bolove u mišićima i zglobovima.

- Dokazano je da limete sprečavaju infekcije i imaju antibiotska svojstva.

- Pomarandže nas ne snabdevaju samo velikim količinama vitamina C, koji je dobar protiv stresa i veoma važan tokom ovih prazničnih dana kada smo u kontaktu sa mnogim ljudima i samim tim izloženi većem riziku da se razbolimo, već putem njih naš organizam dobija i vlaknaste materije koje su neophodne za zdravu probavu.

- Čak se i kod pasivnih pušača putem udisanja nikotinskog dima u telu uništavaju velike količine vitamina C. Iz tog razloga profesor Bankhofer svim osobama koje u svojoj neposrednoj blizini imaju pušače, savetuje da pojedu dve narandže kako be nadomestile pomenuti gubitak vitamina C.

- I pomarandže i grejpfrut sadrže u sebi velike količine pektina, rastvorljive vlaknaste materije, koja organizmu pomaže da se oslobodi otrovnih materija iz alkohola, cigareta i kafe. Pektin apsorbuje ove štetne supstance i izbacuje ih putem creva napolje.


Izvor: Blic/Zdravlje

 

[Big Moca]

Zdrava ishrana: 5 namirnica koje treba da jedete svaki dan

Zdrava ishrana: 5 namirnica koje treba da jedete svaki dan


Uz naše predloge oslobodićete se mita da je zdrava hrana skupa i da ju je teško pripremiti. Dovoljno je da u jelovnik uvrstite ovih pet namirnica i ne morate da se preispitujete da li dovoljno činite za svoje zdravlje.

Pravilna ishrana i zdrava hrana svakako treba da obeleže vaš dan. Postoji poduži spisak namirnica koje “traži” naš organizam a mi vam prenosimo samo one najosnovnije koje su svima dostupne

LISNATI ZELENIŠ

Ovo povrće bi trebalo što češće unositi u organizam. Iako nutricionisti savetuju da se svakodnevno troše, nastojete da ga jedete što više kad mu je sezona. Zelje, spanać i blitva neka često budu u vašem tanjiru, to je tzv. “lisnati zeleniš“. Ovo povrće se nalaze folati i vitamini A i C koji pomažu u borbi protiv raka. Samo šolja obarenog zelja dnevno može biti dobra prevencija dijabetesa i visokog krvnog pritiska.

KOŠTUNJAVI PLODOVI

Nutricionisti savetuju da ishranu obogatite orasima, bademima, lešnicima, jer su izuzetno bogati prirodnim vlaknima. Vlakna povoljno utiču na digestivni i proces varenja, dobra su zamena za čips i druge nezdrave grickalice.

LUK

Studije su pokazale da kada jedete luk, bilo koju vrstu, smanjujete sve simptome astme i umanjujete mogućnost da obolite od raka želudca. Ako ne volite da ga jedete sirovog, dodajte ga u supu, salatu, namaz…Što je luk ljući, njegovo dejstvo je izraženije.

ŽITARICE

Umesto belog pirinča uvek koristite smeđi – on je izgubio manje od svojih nutritivnih vrednosti tokom prerade. Takođe, ako pripremate pastu, neka bude od integralnih žitarica i rezanaca. Smanjićete unos masti i kalorija.

JOGURT

Ako je jogurt svakodnevno na vašem meniju, nikada nećete imati problema sa varenjem. Ako ne znate koji da odaberete, pošto ih je zaista mnogo na tržištu, proverite sastav. Oni jogurti koji u sebi imaju aktivnu kulturu, probiotik i neka druga vlakna trebalo bi da budu vaš izbor.


Izvor: Blic/Žena

 

[crvendac_011]

Klice i zdrava ishrana

Klice i zdrava ishrana




Dragan Cvetković – 01.11.2010.

Pojedine osobe klice smatraju jako ukusnom i zdravom hranom, dok kod većine ljudi samo njihovo pominjanje izaziva, nažalost, negodovanje.
Vrlo malo osoba zapravo zna da su klice ne samo izuzetno zdrava hrana već i hrana veoma bogata hranljivim sastojcima.
Kada se jestivo seme (ili legum) pasulja, sočiva, mung pasulja (kineskog porekla), soje, graška i sl. ostavi dovoljno dugo i u dovoljno vlažnim uslovima, kako bi se klijanje nastavilo i dalje, dolazi do formiranja klica.
Jedan od glavnih razloga zbog kojeg se klice smatraju jako zdravim jeste to što prilikom nicanja, tj. klijanja dolazi do povećanja hranljivosti samog semena nekoliko puta više nego pre klijanja. To čini klice veoma zdravim dodatkom bilo kom obroku.
Kada se seme ostavi da samo proklija, uz redovno zalivanje i dovoljno kiseonika, ono prolazi kroz sledeće faze i procese:

• dolazi do razlaganja složenih masti
• skrob se pretvara u osnovne (ne-složene) šećere
• proteini se razlažu do aminokiselina
• minerali se prenose u različite delove semena
• dolazi do stvaranja novih hranljivih sastojaka

Hranljiva vrednost
Podaci o hranljivoj vrednosti mladica sakupljeni su na osnovu informacija dostavljenih od USDA (Američkog ministarstva za poljoprivredu).
Među ovim podacima nalaze se informacije o različitim hranljivim sastojcima, koji mogu u velikoj meri doprineti poboljšanju naše ishrane i koji je mogu učiniti više nego zdravom, što se odražava i na naše opšte zdravlje.
Klice sadrže najviše vode, zatim proteina i ugljenih hidrata, a vrlo malo biljnih masti i kalorija.

Lekoviti sastojci
Klice pasulja, sočiva, mung pasulja, soje i graška sadrže dosta minerala, vitamina i drugih lekovitih sastojaka kao što su:

• kalcijum
• gvožđe
• kalijum
• magnezijum
• fosfor
• natrijum
• vitamin C
• tiamin
• riboflavin
• niacin
• vitamin B-6
• vitamin a

Lekovita svojstva
Kad je reč o pozitivnim efektima klica po naše opšte zdravlje, treba naglasiti sledeće:

• doprinose poboljšanju varenja
• salata koja sadrži klice još je bogatija hranljivim i lekovitim sastojcima (vitamini, minerali i biljna vlakna) nego obična zelena salata
• izuzetno su bogate proteinima i aminokiselinama
• od velike su pomoći osobama koje pokušavaju da izgube suvišne kilograme
• sadrže velike količine antioksidanata, koji su presudni kada je reč o sprečavanju pojave nekoliko vrsta bolesti izuzetno opasnih po naše zdravlje, uključujući i rak
• u potpunosti su organske i ne sadrže toksine, kao ni holesterol, ali su i pored toga dobar izvor esencijalnih masnih kiselina

Zaključak
Iz navedenog se vidi da klice pomenutih biljaka treba koristiti u ishrani, ili kao glavno jelo ili kao dodatak salatama i jelima.

Izvor: Krstarica

 

[macula]

Hrana za mozak

Hrana za mozak​

Namirnice uz koje ćete poboljšajti pamćenje i prestati zaboravljati na svakodnevnih sitnica.
Sigurno vam se već milijun puta dogodilo da ste zaboravili gdje ste ostavili ključeve, novčanik, naočale i jeste li ugasili štednjak kad ste izašli iz stana. Ne brinite, to je sasvim normalno i niste prerano počeli bolovati od demencije.

Pa ipak, postoji hrana koja može pospješiti vaše pamćenje i rad mozga općenito. To je hrana koja je bogata nutrijentima koji blagotvorno utječu na rad sivih stanica: esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima B i E te antioksidansima. Ovi spojevi potiču cirkulaciju, izlučivanje hormona dopamina i serotonina i štite od bolesti.

​

Uz malo češće uvrštavanje ovih namirnica na jelovnik i vi možete razviti fotografsko pamćenje i zaboraviti na svakodnevno zaboravljanje stvari.

1. Riba

Riba je bogata omega-3 masnim kiselinama koje su neophodne za normalno funkcioniranje našeg živčanog sustava, a izvrstan su izvor i HDL-a, odnosno "dobrog kolesterola". Manjak HDL-a povezan je s preuranjenim simptomima Alzheimerove bolesti i gubitkom pamćenja.

2. Rajčice

Postoje određeni dokazi koji ukazuju na to da likopen, snažni antioksidans kojime rajčice obiluju, pomaže u obrani od oštećenja stanica kojeg proizvode slobodni radikali koja se najčešće javljaju kod dementnih pacijenata.

3. Kava

Zrna kave iznimno su bogata antioksidansima, aminokiselinama, vitaminima i mineralima, a nedavna su istraživanja pokazala da čak i kofein pozitivno utječe na rad mozga. Redovita konzumacija kave smanjuje rizik od bolesti mozga poput demencije i Alzheimerove bolesti.

Jedini je problem kombinacija kave s drugim, ne baš toliko zdravim namirnicama: previše šećera, umjetnih sladila i vrhnja. Obratite pažnju i na kvalitetu i svježinu kave, i pazite da ne pretjerate. Espresso do dva dnevno mogu vam samo pomoći, ali više od toga može ostaviti i negativne posljedice na vaš organizam.

4. Cjelovite žitarice

Uvrstite li u svoj jelovnik hranu od cjelovitih žitarica poput mueslija, pšeničnih mekinja i klica te tjestenine od cjelovitog zrna, značajno ćete povećati memorijske kapacitete svog mozga. Ove su namirnice bogate folnom kiselinom, vitaminima B12 i B6, a studije su pokazale da su žene koje su ih pojačano unosile ostvarile bolje rezultate na testovima memorije od žena koje ih nisu konzumirale.

5. Borovnice

Borovnice su svojim brojnim pozitivnim učincima zaslužile nadimak 'bobice za mozak', a najbolje od svega je što su dostupne u svježem, originalnom obliku te ih je jednostavno implementirati u dnevni meni. Borovnice ne utječu samo na moždanu aktivnost, već na cjelokupno zdravstveno stanje vašeg tijela.

6. Brokula

Brokula je izvrstan izvor vitamina K koji je zaslužan za poboljšavanje kognitivnih funkcija i rada mozga. Osim toga, vrijedan je izvor i flavonoida i vitamina C, još jednog poznatog antioksidansa.

7. Kadulja

Kadulja je već duže vrijeme na glasu kao biljka koja poboljšava pamćenje. Iako se većina istraživanja bazira na učincima kadulje kao eteričnog ulja, ne bi bilo loše kad biste svoju prehranu malo začinili sa svježom biljkom.

8. Kakao zrna

Kakao zrna bogata su antioksidansima, flavonoidima i drugim blagotvornim spojevima. Čokolada je nedavno proglašena najuzbudljivijom zdravom namirnicom, i to od najvećih svjetskih nutricionističkih stručnjaka, a sve više novih istraživanja potvrđuje tu tezu.

Međutim, samo ona čokolada koja ima visok postotak kakao mase ima takve zdrave učinke. Mliječne čokolade miljama su daleko od kakao zrna i zdravlja. Odlučite se stoga za finu, tamnu čokoladu s minimalno 75% kakao praha, održite mozak zdravim i zasladite si dan.


she.hr

 

[crvendac_011]

Kako napraviti ukusan i zdrav doručak za 5 minuta

Kako napraviti ukusan i zdrav doručak za 5 minuta

Izvor: Alternativa



Jutro nije Vaš omiljeni dio dana? Niste jedini.

Za mnoge od nas jutro znači rano ustajanje, žurbu na posao, spremanje djece u školu ili vrtić...
Uz sve to, potrebno je napraviti nešto za doručak. Da bude lagano, fino i - po mogućnosti - zdravo.
Uz nedostatak vremena to je skoro nemoguća misija.

Na sreću nekoliko tisuća ljudi u svijetu su već riješili ovaj problem. Za doručak piju ukusan frape od zelenog lisnatog povrća i voća, koji se inače zove "green smoothie" ili zeleni kašasti sok.

Zeleni kašasti sok je lagan i zdrav. Zavoljet će ga svi članovi Vaše obitelji, a gotov je za samo 5 minuta.


Zeleni kašasti sok - što je to?

Viktorija Boutenko, autor knjige "Zeleno za zdravlje" smatra da je zeleno lisnato povrće savršena hrana za čovjeka.

Zeleno povrće je puno vitamina, minerala, vlakana, klorofila i aminokiselina, koji su osnovni sastavni dijelovi proteina. To je sve, što nam je potrebno za zdravlje.

Ali pojesti sirovo povrće nije tako lako - da bi došli do njegovih vrijednih sastojaka, potrebno ga je dobro sažvakati. Osim toga, zbog specifičnog okusa, teško je pojesti puno povrća u sirovom obliku.

Zbog toga Viktorija je napravila eksperiment, koji je postao pravim otkrićem u svijetu ljubitelja zdrave hrane. Viktorija je odlučila "prikriti" miris zelenog lisnatog povrća voćem i smiksati sve to u blenderu da bi ispao ukusan i lagan frape.

Zahvaljujući njezinom otkriću sada možete uživati u ukusnom obroku, koji ima nevjerojatan učinak na zdravlje.

Zeleni kašasti sok je ...

• ukusan i lagan
• pun vitamina, minerala i vlakana
• brzo se priprema
• mogu ga piti svi članovi obitelji
• poboljšava izgled kože, kose i noktiju
• daje potrebnu energiju i osvježenje
• potiče prirodno mršavljenje
• poboljšava raspoloženje
• daje tijelu sve neophodne nutrijente
• sprečava starenje stanica i karcinom
• normalizira probavu
• poboljšava pamćenje, bistrinu uma i koncentraciju

Da li je to zdravo - miješati voće i povrće?

Čuli ste da kombinirati voće i povrće nije zdravo. Ali, zašto?

To je zato što je voće lako probavljivo, dok većina povrća u sebi sadrži škrob, koji se probavlja duže.
Zbog kombiniranja takvih nekompatibilnih namirnica hrana duže ostaju u želucu, što može uzrokovati fermentaciju, nadutost, plinove i ponekad zatvor.

Ali iz ovog pravila postoji jedan izuzetak, a to je zeleno lisnato povrće. Ono ne sadrži škrob i može se bez problema kombinirati ne samo sa voćem, nego i sa bilo kojom drugom vrstom hrane.

Viktorija Boutenko piše da bi zeleno lisnato povrće trebalo svrstati u jednu posebnu kategoriju. Stručno gledano, to čak nije ni povrće.

"Zbog toga što ga smatraju povrćem, mnogi ljudi pogrešno primjenjuju na zeleno lisnato povrće ista pravila, koja se odnose na škrobno povrće. Zeleno lisnato povrće je jedina hrana koja se lako probavlja sa bilo kojom drugom vrstom hrane. Zeleno lisnato povrće potiče stvaranje probavnih enzima i alkalizira organizam, što je tako bitno."

Zbog toga, bez brige uživajte u Vašoj čaši zelenog frapea od voća i povrća!

Recepti

Koliko god Vam se činilo čudnim pripremanje frapea od sirovog povrća i voća, jednostavno prevladajte Vašu sumnju i krenite u pripremu ovog zdravog napitka.

Nakon već jedne šalice zelenog soka postat ćete "ovisni" o ovom ukusnom i hranjivom frapeu.

Za pripremu zelenog soka trebat će Vam dobar blender, nikako ga nemojte pripremati sa štapnim mikserom. Najbolje je koristiti ekološki uzgojeno voće i povrće.

Započnite izradu zelenih frapea sa ovim jednostavnim receptom:

• 1 banana
• 300 ml vode
• 100 g šumskog voća (svježeg ili smrznutog)
• 2-3 lista špinata
• 1 žlica smeđeg šećera ili javorovog sirupa (opcionalno)

Sve sastojke stavite u blender i meljite 1-2 minute. Sok popijte odmah, malim gutljajima. Ova količina soka je dovoljna za 1 obrok za jednu osobu.

Sa ovim receptom jednostavno ne možete pogriješiti: ima odličan okus, zavoljet će ga i djeca.

Šumsko voće možete zamijeniti bilo kojim drugim voćem (osim lubenice i dinje), špinat – keljom, salatom ili drugim zelenim lisnatim povrćem.

Eksperimentirajte!

Nemojte stati na jednom receptu. Isprobajte i druge recepte, da bi okusili bogatstvo okusa svježeg voća i povrća.

Salata

Za ove recepte možete koristiti bilo koju vrstu salate: kristalku, putericu, endiviju itd.
Priprema je ista: ubacite sve u blender i meljite dok ne dobijete glatku smjesu.

Frape od borovnica i salate

• 1 mala glavica salate, narezana na kocke
• 1 zrela banana
• 1 čaša borovnica, svježih ili smrznutih
• 1/2 čaše manga
• 1 1/2 čaše vode

Frape od trešanja i salate

• 1 mala glavica salate, narezana na veće kocke
• 1/2 čaše borovnica
• 1/2 čaše manga
• 1/2 čaše trešanja bez koštica
• 1 1/2 čaše vode

Frape od salate i jagoda

• 1 čaša jagoda
• 2 banane
• 1/2 glavice salate
• 1 1/2 čaše vode

Špinat

Špinat ima najblaži okus od drugih vrsta zelenog lisnatog povrća. Zbog toga ako ste novi i pripremi zelenih frapea, pogotovo ako imate djecu - započnite sa špinatom!

Započnite sa 1-2 pregršti špinata. Kada se naviknete, povećajte tu količinu do 4-6 pregršti.

Čokoladni frape sa špinatom

• 1 velika banana
• 150 - 200 g svježeg špinata
• 2 datulje, bez koštica
• 1 čaša borovnica
• 1 žlica kakaa u prahu
• 5 kockica leda
• 1 1/2 čaše vode

Tropski frape sa špinatom

• 1 velika banana
• 1/4 avokada
• 150 g svježeg špinata
• 3/4 šalice ananasa
• 3/4 šalice manga
• 1 žlica mlijeka kokosa (opcionalno)
• 1 žlica agava sirupa
• 1 1/2 čaše vode

Špinat sa borovnicama i jagodama

• 1 velika banana
• 1 čaša borovnica
• 1/2 čaše jagoda
• 150 g špinata
• 1 1/2 čaše vode

Kupus

Mogli biste pomisliti, da frape od kupusa ima odvratan okus. Bili biste u krivu.

Pripremite frape nevjerojatnog okusa i boje uz pomoć ovih jednostavnih recepata.

Kod pripreme sokova sa kupusom, najprije sameljite u blenderu kupus i vodu. Zatim dodajte ostale sastojke i meljite još 1-2 minute.

Pink frape sa kupusom

• 3-4 čaše zelenog kupusa, narezanog na kocke
• 1 1/2 banane
• 1 čaša jagoda (svježih ili smrznutih)
• 1/2 čaše malina (svježih ili smrznutih)
• 1-2 žlice javorovog ili agava sirupa
• 2 kockice leda
• 1 1/2 čaše vode

Čokoladni smoothie sa kupusom

• 1-2 čaše kupusa
• 1/2 čaše badema
• 7 datulja bez koštica
• 1 žlica javorovog sirupa
• 1 1/2 žlice kakaa u prahu
• 1 čaša vode
• 7 kockica leda
• 1 banana

Frape od kupusa sa kupinama

• 3-4 čaše zelenog kupusa
• 2 banane
• 1 čaša kupina
• 1 čaša borovnica
• 1 žlica javorovog ili agava sirupa
• 4 kockice leda
• 2 čaše vode.
  
  

 

[crvendac_011]

Jestivo cvijeće

Jestivo cvijeće



Konzumiranje cvijeća je tradicija, stara nekoliko tisuća godina.
U mnogim jelima Bliskog Istoka i Perzije koristile su se latice ruže i naranče.
Cvijet trešnje i krizanteme je bio popularan u Japanu.
Latice karanfila su bile dio sastava poznatog francuskog likera Chartreuse, čiji se recept držao u tajni. Maslačak se spominje u Starom Zavjetu kao gorak začin.

U zadnjih tristo godina dragoljub, koji potiče iz Perua, postao je popularan u kuhinje Europe i Sjeverne Amerike.

U našoj kuhinji već koristimo cviječe, a da nismo toga ni svjesni: to su artičoka, brokula i cvjetača.

Cvijeće može ukrasiti ne samo vrt, njego i Vaš stol. Cvijeće poput ljubičice ili nevena može poslužiti kao šaren i fin ukras za salate i sirove deserte. Potočarke – mnogima omiljeno cvijeće – imaju divan ljutkasti okus.

Dobrobiti jestivog cvijeća

Poznato je da cvijeće pozitivno utječe na raspoloženje i općenito na emocionalno stanje čovjeka.
Na Zapadu tradicija konzumacije cvijeća još je relativno mlada i zbog toga nije bilo provedeno dovoljno istraživanja o pozitivnom djelovanju cvijeća na zdravlje.

Međutim alternativni liječnici svjedoče o brojnim zdravstvenim dobrobitima cvijeća.
Cvijet ruže pomaže radu jetre i crijeva. Kamilica ublažava stres i osnažuje imunitet. Begonija eliminira toksine i čisti jetru. Krizanteme liječe gripu i prehladu.
Valerijana smiruje i olakšava nesanicu. Kadifica je poznata po svojim antiseptičkim i anti-gljivičnim svojstvima i koristi se u homeopatskoj i konvencionalnoj medicini za brže zacjeljivanje rana.
Neven ublažava menstrualne bolove, tonzilitis i bolove u grlu. Potočarka, koja ima antivirusna i antibakterijska svojstva, lijeći prehladu, respiratorne infekcije i bolesti urinarnog trakta. Cvijeće šljive se koristi za liječene kašlja, bolesti pluća i dijareje.

Odabir cvijeća

U naše vrijeme za uzgoj cvijeća široko se koriste pesticidi, zbog toga je bitno da nabavljate organski uzgojeno cvijeće. Nemojte konzumirati cvijeće iz cvjećarne!
Najbolje je da cviječe uzgojite sami - tako možete biti apsolutno sigurni da ono ne sadrži pesticide. Kod odabira cvijeća trebate znati, da nije svo cviječe jestivo. Neko cviječe je teško za probavu, dok drugo je otrovno.
Berite cvijeće rano ujutro ili navečer, kada je sadržaj vode u njemu velik. Odaberite cvijeće, koje se tek otvorilo i izgleda živo i zdravo.
Izbjegavajte cvijeće koje izgleda bolesno ili koje su jele bube. Obično se jedu samo latice cvijeća, izuzimajući šafraniku i šafran, čiji se tučak koristi kao začin.

Spremanje cvijeća

Dobro operite cvijeće, tako da ga nježno uronite u posudu sa slanom vodom. Ako želite „oživiti“ cviječe, uronite ga u posudu sa ledenom vodom na 30-60 sekundi. Nakon toga, osušite ga na papirnatom ručniku. Sada pažljivo otkinite latice i druge dijelove cvijeća, koje planirate konzumirati.
Ako želite cvijeće ostaviti za kasnije, stavite cijele cvjetove u staklenku sa vodom i spremite ga u hladnjak.
Latice cvijeća možete držati u plastičnoj vrećici u hladnjaku tokom jednog dana, ali najbolje je potrošiti latice u roku od nekoliko sati.

Kuhanje sa cvijećem

Cvijeće je predivan ukras za bilo kakvo jelo, ali što je sa njegovim okusom?
Cvijeće graha ima slatkasti okus i miris graha. Dragoljub ima predivan ljutkasti okus, kao i potočarka. Boražina ima okus krastavca, dok maćuhica ima nježan okus zimzelene biljke.

Ljubičice, ruže i lavanda daju salatama i desertima slatkasti okus. Žarko žuti neven može zamijeniti šafran. Ako sumnjate, koji okus ima cvijeće, probajte ga – ali se najprije uvjerite da ono nije otrovno (link)

Korisni savjeti

Evo nekoliko ideja, kako možete uljepšati Vaš stol:

• Ukrasite Vaš omiljeni umak cvijećem gladiolusa ili hibiskusa (otkinite stigmu i tučak).
• Poškropite salatu sa jestivim cvijećem za bogatstvo izgleda i okusa.
• Zamrznite svaki cvijet u kockicu leda da bih dobili odličan ukras za napitke.
• Koristite cvijeće za pripremu želea i marinada.
• Koristite kandirano cvijeće za ukrašavanje torta i kolača.
• Nemojte servirati jela sa cvijećem astmatičarima i alergičnim osobama.

Nikada nemojte koristiti nejestivo cvijeće u svrhu ukrasa! Vaš gost će najvjerojatnije pomisliti da je to jestivo cvijeće i pojesti ga.
Započnite sa malom količinom cvijeća. Dajte Vašem tijelu vremena da se navikne na novu vrstu hrane.

Salata od jestivog cvijeća

4 čaše salate Kristalke
4 čaše miješane salate
¼ čaše latica jestivog cvijeća
1/8 čaše sitno nasjeckanog začinskog bilja (bosiljka, vlasca, tarkanja itd)
¼ čaše oraha pekana ili borovih oraščića
½ čaše narezanog paradajza
¼ čaše crvene paprike, sitno narezane

Dressing

1/8 čaše jabučnog octa
1 žličica luka, sitno nasjeckanog
1/8 čaše friških ili smrznutih borovnica
1/4 žličice tarkanja
1 ½ žličice meda
2 žličice peršina, sitno nasjeckanog
½ čaše limunovog soka
¾ čaše maslinovog ulja

Sve sastojke dobro samljeti u blenderu, dodati u salatu i promiješati.

Lista jestivog cvijeća


jedić (aconitum)
kanadski hižop
cvijet jabuke
artičoka
rikula
različak (plavulja, modrulja ili modruš)
cvijeće banane
bosiljak
bergamot
borač (boražina)
neven
karanfil
kamilica
cikorija (radič, vodopija)
vlasac
krizantema
korijander
cvijeće agruma
djetelina
maslačak
dnevni ljiljan
kopar
bazga
tratinčica
komorač
frezija
fuksija
gardenija
češnjak
geranij
gladiola
hibiskus
sljez
orlav nokat (lonicera)
izop (miloduh)
vodenika
jasmin
mačuhica
lavanda
limun sporiš
jorgovan
lipa
kadifica
mažuran
menta
gorušica
potočarka
origano
okra
luk
cvijet naranče
pasiflora (gospodinova kruha)
cvijet kruške
Salvia elegans
rani jaglac
rotkvica
crvena djetelina
kanadski judić (judino drvo)
ruža
ružmarin
vrtni hibiskus (Roze of Sharon)
grah punocvjetni
šafranika
kadulja
čubar (vrisak)
pelargonija
zevalica
Tulbaghia violacea
cvijet tikvice
suncokret
licorice
karanfil turski
majčina dušica
hibridna gomoljasta begonija (tuberous begonia)
tulipan
ljubičica
juka

Lista otrovnog cvijeća

Lista cvijeća (nepotpuna!), koje se ne može koristiti u kuhinji, jer nije jestivo, a neko je čak i otrovno.

jadić (jedić)
anemone
anthurium (anturij, flamingov cvijet)
atamasco lily (Zephyranthes atamasco)
jesenski mrazovac
azaleja
otrovnica (actaea, bijeli gorščanik)
očenašica
belladonna
Bloodroot
šimšir
ljutić
svilenica
kaladij
kala
žuti jasmin (Gelsemium sempervirens)
ricinus (skočac ili Ricinus communis)
lovorvišnja
kukurijek
klematis
narcis
zigadenus
kokotić
dieffenbachia
Elephant Ears (Colocasia esculenta)
False Hellebore (Veratrum viride)
nočna frajla
grimizni naprstak (Digitalis purpurea L.)
gardenija
Gloriosa Lily (ljiljan slave)
zlatna kiša
Goldenseal (Hydrastis canadensis)
nebeski bambus
bunika (Hyoscyamus niger)
divlji kesten
Horse Nettle (konj kopriva, Solanum carolinense)
zumbul
hortenzija
iris
tropski oleander
bršljan
Jack-in-the-Pulpit (Arisaema triphyllum)
zimska Jerusalemska trešnja
žuti jasmin (Gelsemium sempervirens)
jetbead (Rhodotypos scandens)
datura (Datura stramonium)
narcis (sunovrat)
gvozdeno drvo (Gymnocladus dioicus)
lantana
đuđica (Convallaria majalis L.)
lobelija (plavi vjerenik)
navadna kalužnica (močvarna kaljužnica)
May Apple (Podophyllum peltatum)
bijela imela (Viscum album)
slak
Mountain Laurel (Kalmia latifolia)
Nightshade (Solanaceae)
Ohio Buckeye (Aesculus glabra)
oleander
filodendron
božićna zvijezda (Euphorbia pulcherrima)
otrovna kukuta (conium)
cvijet krumpira
obična kalina
rododendron
Rock Poppy (Eschscholzia minutiflora)
schefflera
gorocvijet (Adonis vernalis)
Star of Bethlehem (Ornithogalum, ptičje mlijeko)
Strawberry Bush (Euonymus americanus)
ukrasni grašak
duhan
cvijeće paradajza
Trumpet Vine (Campsis radicans)
Wahoo (Acanthocybium solandri)
Water Hemlock (vodena kukuta, cicuta maculata)
divlja trešnja
Allamanda cathartica
Wisteria (glicinija)

Izvor: Alternativa



​

 

[crvendac_011]

Žitarice: Od struka do kuka bez sala

Žitarice: Od struka do kuka bez sala

Večernje novosti 17.06.2011 07:53



Integralne žitarice smanjuju skupljanje masnoća i doprinose poboljšanju zdravlja. Između obroka pijte mineralnu negaziranu vodu, zeleni čaj i sveže ceđene sokove

ISTRAŽIVANJA potvrđuju da unos integralnih žitarica smanjuje struk i značajno poboljšava zdravlje u celini. Redovno konzumiranje integralnih žitarica smanjuje masnoću sakupljenu na struku i kukovima. Dijeta traje sedam dana, za to vreme može da se oslabi i do pet kilograma.
Između obroka pijte mineralnu negaziranu vodu, zeleni čaj i sveže ceđene sokove. Posle dijete, jedite manje mesa. Ako nastavite da jedete žitarice (suvo grožđe i kajsije) možete da smršate devet kilograma za šest nedelja. Napomena: isključite so, šećer i alkohol!

Dan pšenice
Pšenica celog zrna, bogata je vitaminima B1, B2, B3, E, folnom kiselinom, kalijumom, fosforom, cinkom, bakrom, gvožđem magnezijumom i dijetnim vlaknima. Pomaže kod dijabetesa, snižava pritisak i nivo holesterola. Dnevna porcija: 180 g pšenice celog zrna i 3/4 litra prokuvane vode kuvajte 20 minuta na tihoj vatri. Doručak: žitarica, zamena za šećer, dl toplog mleka. Ručak: šolja čorbe od povrća, struk mladog crnog luka, žitarica. Večera: žitarica, 1,25 dl jogurta, zamena za šećer, cimet.

Dan prosa
Bogato lizinom, proteinima i B vitaminima, proso ne sadrži gluten, alkalan je i lako se vari. Deluje kao diuretik, pomaže kod lošeg varenja. Odličan je za želudac, pankreas i bubrege. Dnevna porcija: 180 g oljuštenog prosa i 3/4 l ključale vrele vode kuvajte 30 minuta na laganoj vatri. Doručak: žitarica, zamena za šećer, dl toplog mleka. Ručak: šolja čorbe od povrća, žitarice. Večera: žitarice, zamena za šećer, rendana jabuka i sok od jednog limuna.

Dan ovsa
Bogat vitaminom E, cinkom, selenom, bakrom, manganom i magnezijumom. Redukuje „loš“ holesterol i ima antikancerogena svojstva. Pomaže kod opstipacije, sindroma iritabilnog creva i hemoroida. Dnevna porcija: 180 g ovsenih pahuljica i 3/4 l ključale vode kuvajte desetak minuta na laganoj vatri. Doručak: žitarica, zamena za šećer, dl toplog mleka. Ručak: šolja čorbe od povrća, žitarica, beli luk i peršun. Večera: žitarice, zamena za šećer, 90 g mladog sira, velika kašika kakaoa.

Dan integralnog pirinča
Bogat vitaminima B grupe, pirinač smanjuje rizik od raka debelog creva, snižava nivo holesterola i pomaže kod bolesti, nastalih usled manjka dijetnih vlakana (hemoroidi, dijabetes, hronični zatvor i varikozne vene). Dnevna porcija: 150 g integralnog pirinča, ključala voda, ostavi se na laganoj vatri 35 minuta. Oljuštite 450 g jabuka, iseckajte, dodajte malo vode i parite ih desetak minuta. Pomešajte pirinač, jabuke i sok od limuna, cimet i zamenu za šećer. Podelite na 3 porcije.

Dan ječma
Zrna ječma su bogata proteinima, kalijumom i kalcijumom. Ječam jača pankreas, reguliše rad stomaka i jača creva, koristan je za žučnu kesu i nerve. Dnevna porcija: 180 g oljuštenog ječma (geršla) i 3/4 litra ključale vode, kuvajte 10 minuta na laganoj vatri. Doručak: žitarica, zamena za šećer, dl toplog mleka. Ručak: šolja čorbe od povrća, žitarica, struk mladog crnog luka, paprika. Večera: žitarica, zamena za šećer, 1/2 čaše soka od narandže, 2 kašike jogurta.

Dan heljde
Dnevna porcija: 180 g oljuštene heljde, dodajte 3/4 lit ključale vode i kuvajte 10 minuta na laganoj vatri. Doručak: žitarica, zamena za šećer, dl toplog mleka. Ručak: šolja čorbe od povrća, žitarica, začini. Večera: žitarica, zamena za šećer, čaša jogurta.

Dan kombinovanih žitarica
Dnevna porcija: po 60 g zrna pšenice, oljuštene heljde i ovsenih pahuljica. Dodajte 3/4 litra ključale vode i ostavite 20 minuta na laganoj vatri. Doručak: žitarica, zamena za šećer, dl toplog mleka. Ručak: šolja čorbe od povrća, žitarica, beli luk, 3 kašike paradajz sosa. Večera: žitarica, zamena za šećer, sok od jednog limuna, cimet, rendana jabuka.