- Učlanjen(a)
- 07.02.2010
- Poruka
- 14.864
Zaštićena samo četiri srpska "brenda"
Izvor:
Novosti.rs
"Novosti" istražuju: Šta su srpski brendovi i za šta je Vlada odvojila 24 miliona: Međunarodno zaštićene samo četiri "marke", a u zemlji još 43 proizvoda.
FRUŠKOGORSKI "bermet", slatko vino koje se pilo na dvoru Marije Terezije, leskovački ajvar i homoljski med - iako nemaju nikakvu zvaničnu "titulu" srpskih brendova, jedini su domaći proizvodi sa zaštićenom oznakom geografskog porekla na međunarodnom nivou, u 27 zemalja.
Osim njih, na nacionalnom nivou, u Zavodu za intelektualnu svojinu, registrovana su još 43 proizvoda, ali i lokaliteta. Među njima su užička pršuta i slanina, sremski kulen, kobasica i salama, požarevačka kobasica, rtanjski čaj, homoljski sirevi, "banatski rizling", "jagodinska ružica", kosovsko vino, kladovski kavijar, pirotski ćilimi, nekoliko mineralnih voda, leskovački roštilj, valjevski duvan čvarci, futoški kupus, ariljska malina... Ali, i Prizren, Kosovo Polje, Metohija i Sirogojno.
- Oznakama porekla zaštićeni su proizvodi čiji su specifični kvalitet ili svojstva rezultat tradicionalnog načina proizvodnje ili klimatskih uslova, kao i nazivi i mesta gde se oni tradicionalno proizvode - objašnjava Branka Totić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.
Ona kaže da nijedna institucija ne registruje "brendove", jer je to više marketinški termin, ali proizvodi sa zaštićenim oznakama porekla svakako bi u to spadali.
Vlada Srbije nedavno je iz budžeta odvojila 24 miliona dinara za ovu godinu za razvoj brendova. Uredba ododeli podsticajnih sredstava za razvoj brenda predviđa dodelu tri miliona, dok Uredba o dodeli podsticajnih sredstava za razvoj brendova u oblasti manifestacija i usluga predviđa 21 milion.
Kako objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, ovim uredbama predviđeno je da se podsticajna sredstva dodeljuju putem konkursa, a konkursna procedura otpočinje objavljivanjem javnog poziva za dostavljanje prijava. Pošto javni poziv još nije objavljen, to znači da konkursna procedura praktično još nije započela.
- Predmetne uredbe su donete u cilju jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti brendova iz Srbije - naglašavaju u Ministarstvu, i dodaju da to da li će nešto imati odlike snažnog brenda zavisi od kvaliteta proizvoda, usluge, preduzeća ili institucije, kao i od znanja, sposobnosti i kapaciteta onih koji taj brend razvijaju.
U Zavodu za intelektualnu svojinu je na kraju prošle godine bio registrovan 148.231 nov zaštićen žig (ime robne marke). Samo prošle godine prijavljeno je 1.135 novih znakova za zaštitu domaćih proizvoda i usluga, dok je broj stranih prijava dostigao 5.852. Naravno, neće sve ove robne marke uspeti da se izbore za laskavu titulu brenda, ali neke od njih nas možda i proslave u svetu.
Izvor:
Novosti.rs
"Novosti" istražuju: Šta su srpski brendovi i za šta je Vlada odvojila 24 miliona: Međunarodno zaštićene samo četiri "marke", a u zemlji još 43 proizvoda.
FRUŠKOGORSKI "bermet", slatko vino koje se pilo na dvoru Marije Terezije, leskovački ajvar i homoljski med - iako nemaju nikakvu zvaničnu "titulu" srpskih brendova, jedini su domaći proizvodi sa zaštićenom oznakom geografskog porekla na međunarodnom nivou, u 27 zemalja.
Osim njih, na nacionalnom nivou, u Zavodu za intelektualnu svojinu, registrovana su još 43 proizvoda, ali i lokaliteta. Među njima su užička pršuta i slanina, sremski kulen, kobasica i salama, požarevačka kobasica, rtanjski čaj, homoljski sirevi, "banatski rizling", "jagodinska ružica", kosovsko vino, kladovski kavijar, pirotski ćilimi, nekoliko mineralnih voda, leskovački roštilj, valjevski duvan čvarci, futoški kupus, ariljska malina... Ali, i Prizren, Kosovo Polje, Metohija i Sirogojno.
- Oznakama porekla zaštićeni su proizvodi čiji su specifični kvalitet ili svojstva rezultat tradicionalnog načina proizvodnje ili klimatskih uslova, kao i nazivi i mesta gde se oni tradicionalno proizvode - objašnjava Branka Totić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.
Ona kaže da nijedna institucija ne registruje "brendove", jer je to više marketinški termin, ali proizvodi sa zaštićenim oznakama porekla svakako bi u to spadali.
Vlada Srbije nedavno je iz budžeta odvojila 24 miliona dinara za ovu godinu za razvoj brendova. Uredba ododeli podsticajnih sredstava za razvoj brenda predviđa dodelu tri miliona, dok Uredba o dodeli podsticajnih sredstava za razvoj brendova u oblasti manifestacija i usluga predviđa 21 milion.
Kako objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, ovim uredbama predviđeno je da se podsticajna sredstva dodeljuju putem konkursa, a konkursna procedura otpočinje objavljivanjem javnog poziva za dostavljanje prijava. Pošto javni poziv još nije objavljen, to znači da konkursna procedura praktično još nije započela.
- Predmetne uredbe su donete u cilju jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti brendova iz Srbije - naglašavaju u Ministarstvu, i dodaju da to da li će nešto imati odlike snažnog brenda zavisi od kvaliteta proizvoda, usluge, preduzeća ili institucije, kao i od znanja, sposobnosti i kapaciteta onih koji taj brend razvijaju.
U Zavodu za intelektualnu svojinu je na kraju prošle godine bio registrovan 148.231 nov zaštićen žig (ime robne marke). Samo prošle godine prijavljeno je 1.135 novih znakova za zaštitu domaćih proizvoda i usluga, dok je broj stranih prijava dostigao 5.852. Naravno, neće sve ove robne marke uspeti da se izbore za laskavu titulu brenda, ali neke od njih nas možda i proslave u svetu.