Zadiranje u privatnost: MUP kontrolira 40.000 telefona, a tajne službe barem još toli

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
hrvatsko zakonodavstvo podržava NETRANSPARENTNE metode kojima SE zadire u privatnost građana


Zadiranje u privatnost: MUP kontrolira 40.000 telefona, a tajne službe barem još toliko


Izvor: Slobodna Dalmacija 09.11.2010. | 22:35


Hrvatska policija samo prošle godine je bez sudskog naloga provjerila 40 tisuća telefonskih brojeva, odnosno ispise brojeva mobitela i telefona s kojih se zvalo, slalo SMS poruke te mjesta, odnosno lokacije s kojih su pozivi obavljani.
Procjene su da su i tajne službe na takav način iskontrolirale podjednak broj telefonskih brojeva, no precizni podaci o tome ne postoje. Naravno, prema važećim zakonima u našoj državi, policiji, ali i sigurnosnim službama za takve aktivnosti nije ni trebao sudski nalog jer policija i bez toga smije od telekomunikacijskih operatera zatražiti i dobiti ispise telefonskih brojeva kao i lokacije s kojih se zvalo, i to unatrag godine dana.

ImageHandler.ashx

Civilni nadzor


Đuro Lubura, stalni sudski vještak za telekomunikacije, tehniku i metodologiju prisluškivanja, ističe da se ova brojka odnosi samo na policiju no ne i na tajne službe.
Prema njegovim riječima, ova se praksa provodi već godinama, a osim Hrvatske, od zemalja u okruženju jedino još Srbija i BiH imaju takve zakone. U ostalim zemljama i za dobivanje ispisa pozvanih brojeva i lokacija odakle se zvalo potreban je sudski nalog.
- No, osim ispisa poziva, prisluškivanje od strane tajnih službi je veliki problem jer u OTC (Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija kao središnje tijelo obavještajnog sustava koje ima ovlasti tehnički provoditi prisluškivanje) ne može ući nitko tko je izvan obavještajnog sustava. To znači da nitko u Hrvatskoj izvan tog sustava ne zna koga tajne službe prisluškuju, koji je razlog za to, jednostavno nema civilnog nadzora.
- A što bi značio civilni nadzor? Čim vi u tri ujutro ne možete, ako ste izvan obavještajnog sustava, doći u OTC i provjeriti koga se prisluškuje, ima li naloga za to i da li su nalozi, ako ih ima, utemeljeni, to znači da nema civilnog nadzora. Jer, može neki agent napisati smislen nalog, njegov nadređeni ga potpiše i to ide sucu koji nema razloga sumnjati u njegovu istinitost i izda nalog. A možda se iza svega, u recimo tom konkretnom slučaju, krije nešto drugo – napominje Lubura, dodajući da policija za provođenje tajnih mjera nadzora mora dobiti nalog od suca istrage, dok tajne službe za to moraju dobiti nalog Vrhovnog suda.
I Ranko Ostojić, predsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku, slaže se u jednom dijelu s Luburinim tvrdnjama.
- Manje je bitna brojka, a više to da li se podaci koje policija i tajne službe dobiju izlistom poziva, SMS-a i lokacija zloupotrebljavaju.
- Pitanje je također da li se time zadire u privatnost ljudi i time krše ljudska prava. Kad se objave nečije privatne SMS prepiske to je svakako zlouporaba tih evidencija. Mi imamo Vijeće za građanski nadzor koje nema ingerenciju nad policijom, no kontrola se vrši preko našeg odbora. Moj je stav da se svaka vrsta korištenja telekomunikacijskih evidencija treba dodatno kontrolirati od strane sudske vlasti i to se treba zakonski regulirati – mišljenja je Ostojić.
Naglašava kako evidencije o brojevima mobitela, SMS-ovima i lokacijama s kojih je zvano mogu puno pomoći policiji i tajnim službama u operativnom radu, no ističe kako se zlouporabe tih podataka moraju spriječiti.
vladimir urukalo
Supervizori

Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH regulirano je pitanje mjera telekomunikacijskog nadzora kojeg mogu provoditi tajne službe. U čl. 18 stoji, među ostalim, da “OTC, u suradnji s tijelima koja su ovlaštena za primjenu mjera tajnog nadzora telekomunikacija sukladno ovom Zakonu i Zakonu o kaznenom postupku ima ovlast nadzora rada davatelja telekomunikacijskih usluga u smislu izvršenja obveza iz ovoga Zakona”.
Kvaka ‘33’

Prema Zakonu o sigurnosno-obavještajnim službama ( čl. 33) mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno ograničavaju neka ustavna ljudska prava i temeljne slobode mogu se provoditi ako se podaci ne mogu prikupiti na drugi način ili je njihovo prikupljanje povezano s nerazmjernim teškoćama. Ako postoji mogućnost izbora između više mjera tajnog prikupljanja podataka, primijenit će se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zaštićena prava i slobode.
Kako otkriti da vas prisluškuju?

Đuro Lubura kaže da je odgovor na pitanje koje postavlja svatko od nas, a to je da li se i kako može prepoznati da vas netko prisluškuje na mobitel ili telefon – negativan. Ne možete nikad znati da li vas prisluškuju. Nikakvi čudni zvukovi i kvrckanja u slušalici nisu pokazatelj da vas se prisluškuje već je to znak da vam linija ne valja. Moguće je spriječiti da vas prisluškivaju jer postoje telefoni koji šifriraju razgovore, no i vi i vaš sugovornik morate imati telefon koji košta oko 20 tisuća kuna po aparatu – pojašnjava Lubura.

ImageHandler.ashx

Ranko Ostojić / Foto: Goran Mehkek / Cropix

Samo glupe lopove danas možeš razotkriti preko telefona


S obzirom na razvoj tehnologije i sredstava komunikacije te na činjenicu da se u svom radu, barem prema onome što smo čuli od nekolicine iskusnih bivših policajaca s kojima smo razgovarali, policija sve više u svojim obradama i hvatanju kriminalaca oslanja na tajne mjere nadzora telefonskih razgovora, postavlja se pitanje: kako bi policija danas uopće mogla uhvatiti nekog kriminalca da nema snimljenih razgovora? Kako se to prije radilo, kad nije bilo mobitela, interneta i ostalih čuda tehnike?
- Gledajući broj obrada u kojima se ljude sumnjiči samo na osnovi telefonskih razgovora i činjenicu da su danas svi svjesni toga da se telefoni mogu prisluškivati, može se reći da se samo “retardirani” kriminalci mogu dići preko telefona. U moje vrijeme nije bilo ni mobitela ni interneta, a mi smo ipak razbijali grupe kriminalaca, dilere i sve ostale. A kako? Tako što smo non-stop bili na terenu, znali smo sve po gradu di se ko kreće.
- A danas je najlakše sjesti u stolicu, staviti slušalice i nadati se da će se neki “retardirani” kriminalac reći nešto inkriminirajuće. Naravno da je tehnika bitna, ali bez čovjeka nema pravih rezultata. Danas se previše s tim prisluškivanjem ide u širinu - govori nam jedan bivši splitski policijski načelnik. Još jedan bivši visoki policijski dužnosnik kazao je da je primjetno da se policajci sve više oslanjaju na telekomunikacije, da više nema ljudi koji se infiltriraju među podzemlje, nema više razvijene mreže informatora, nema ulaska u “kriminalno meso”.
- Puno je razloga za to, a jedan od njih su razne kadrovske pretumbacije kroz koje je policija prošla. Riješili su se velikog broja ljudi “starog kova” koji su imali uspostavljene veze s podzemljem, imali su svoje informatore... Danas u MUP-u, ali i tajnim službama, rade mladi ljudi koji jednostavno nisu imali od koga naučiti taj dio posla, kako se radi s ljudima i među ljudima – smatra naš sugovornik.
Ranko Ostojić, bivši ravnatelj policije, kaže kako bez infilitracije u podzemlje nema borbe protiv kriminala. Problem je i što je ukinut tzv. krim-nadzor “prosuđenih nositelja organiziranog kriminala” kojim se kontroliralo što osobe iz krim-miljea, bilo da su bile u zatvoru bilo da su sumnjive da imaju veze s podzemljem, rade, gdje se kreću, s kim kontaktiraju i slično. Policija je imala kontrolu nad tim ljudima, pa nisu mogli prijeći državnu granicu – kaže Ostojić.
v. urukalo
 
Natrag
Top