Za Srbiju bez GMO

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Za Srbiju bez GMO






Piše Uglješa Mrdić
Izvor: Pečat | mart 31, 2011 at 19:05

Najveći broj opozicionih stranaka (osim LDP), pojedine ekološke organizacije i mediji, suprotstavili su se upotrebi GMO i zahtevaju donošenje odluke kojom se Srbija proglašava za teritoriju bez GMO, zabranu izvođenja eksperimenata sa GMO i zabranu uvoza proizvoda GMO

monsanto.jpg


Kao što smo najavili u prethodnom broju „Pečata“ u ovom nastavku serijala o GMO – genetski modifikovanim organizmima, objavljujemo deo istraživanja o tome kojim političkim strankama i domaćim kompanijama nije u interesu borba protiv GMO kartela, to jest izbacivanje korišćenja genetski modifikovanih organizama iz Srbije.

ZAJEDNO PROTIV GMO
Najveći broj opozicionih stranaka (osim LDP), preko svojih predstavnika, kao i pojedine ekološke organizacije i mediji („Pečat“ je među prvima pokrenuo kampanju protiv upotrebe GMO), suprotstavili su se upotrebi GMO u Srbiji, to jest zatraženo je:
-donošenje odluke kojom se Srbija proglašava za teritoriju bez genetski modifikovanih organizama (GMO),
- zabrana izvođenja eksperimenata sa GMO
- zabrana uvoza proizvoda GMO i proizvoda od GMO.
Takođe, javno je zatraženo utvrđivanje odgovornosti lica koja su i pored zabrane uzgoja GMO uvozila GM semena i puštala ih u komercijalnu proizvodnju.
O svemu navedenom stranke vladajuće koalicije još uvek nemaju jasan stav, tako da je u Srbiji na žalost građana nastavljena upotreba GMO i samim tim trovanje zemlje i stanovnika Srbije.
Inače, i dalje je u toku potpisivanje peticije građana Srbije protiv upotrebe GMO (više o tome možete pročitati na sajtu
Pečat), koju je već potpisalo nekoliko hiljada građana.
Već je Ekološki pokret Novog Sada predao pet hiljada potpisa predsednici Narodne Skupštine Srbije Slavici Đukić Dejanović, ali nisu dobijena čvrsta obećanja da će Parlament i Vlada Srbije odustati od kako je navedeno „monstruozne namere da uvede genetski modifikovano hranu i time uništi čitave buduće generacije“.
„Nećemo odustati od sakupljanja potpisa ne bi li predočili Vladi Srbije da će i milion ljudi dati potpise protiv upotrebe GMO. Većina građana je spremna, ako bude potrebno, da dođe da protestuje pred Narodnom skupštinom i da pita vladajuću koaliciju ko im je dozvolio da uništavaju zdravlje i budućnost naše dece“, kaže za „Pečat“ predsednik Ekološkog pokreta Novog Sada Nikola Aleksić.
Međutim, što potvrđuje pisanje „Pečata“ i reči naših sagovornika, svetski GMO kartel predvođen američkom kompanijom „Monsanto“ i dalje nastavlja da deluje po Srbiji i to sve jačim intenzitetom. Srbiju su bez upotrebe oružja okupirale privatne korporacije za uništenje zdravlja naših građana.
Aleksić smatra da su najjače privatne korporacije koje uvoze GMO pored „Monsanta“, „Dupont“ i „Pionir“.
„Jedan broj tajkuna je potpisao ugovore sa američkim kompanijama o uvozu GMO semena i hibrida. Prvi takav ugovor potpisala je kompanija Miodraga Kostića „MK group“, 16. maja, na Poljoprivrednom sajmu 2007. godine. To su uradili i pored činjenice da zakon zabranjuje uvoz i uzgoj genetski modifikovanog semena. „MK group“ tvrdi da njihovo seme kukuruza nije genetski modifikovano, a kompanija sa kojom sarađuju „Monsanto“ u Americi pokriva 96 odsto tržišta gde se koristi genetski modifikovani kukuruz. Sada je „MK group“ po nalogu „Monsanta“ podneo krivičnu prijavu protiv mene ne bi li zaplašili građane Srbije da ne potpisuju peticiju protiv GMO“, kategoričan je Nikola Aleksić, koji dodaje da još uvek postoje mogućnosti da se zaustavi delovanje GMO kartela u Srbiji, ali da je to nemoguće bez reagovanja nadležnih državnih institucija.



RIZICI OD UDISANJA GMO DNK
Ovom prilikom navešćemo neke rizike od upotrebe GMO, deo rizika smo već naveli u prethodnim brojevima „Pečata“.
Došli smo do podatka da je u leto 2003. godine 39 ljudi koji žive pored polja Bt kukuruza na Filipinima dobilo disajne i probavne smetnje, te promene na koži dok je kukuruz cvetao i otpuštao pelud. Pretrage krvi, sprovedene od strane norveškog Instituta za ekologiju gena, potvrdile su reakciju antitela na Bt otrov ukazujući na reakciju imunog sistema na pelud. Rezultati su preliminarni i nije sigurno jesu li simptomi povezani s kukuruzom. Nekoliko godina ranije britanska Državna kancelarija za sigurnost i standarde hrane pisala je američkoj FDA ukazujući na moguću opasnost od udisanja GM peluda, pa čak upozorila da bi se geni mogli preneti u ljude. Iako je spomenuto istraživanje tražilo reakcije na Bt, a ne prenos gena, druga istraživanja norveškog Instituta otkrila su netaknute promotore CaMV u tkivima pacova dva sata, šest sati i tri dana pošto im je genetski materijal umešan u jedan obrok. Takođe se u epruvetama dokazalo da promotor CaMV deluje u stanicama ljudi, pacova i riba. Ta su otkrića opovrgnula tvrdnje industrije da se horizontalni prenos gena ne može dogoditi i da promotor deluje samo u biljkama.
Iako se promotor CaMV može naći u cvjetači i drugom povrću, Mae-Van Ho, genetičarka i biofizičarka pri britanskom Otvorenom univerzitetu, ističe da su virusi koji se u prirodi nalaze u biljkama zaštićeni proteinskom ovojnicom kojom je obavijena DNK. To sprečava ulazak promotora CaMV u stanice sisara. Međutim, promotor CaMV u GM hrani gola je virusna DNK, bez takvih ograničenja, tj. bez proteinske ovojnice.
Najveći broj stranih gena koji se koriste u GM kulturama nije prirodan, već sintetički. Budući da se geni biljaka i bakterija koriste različitim nizovima da „opišu“ određene aminokiseline, kodovi bakterijskih gena moraju da se izmene kako bi ih biljka tačno „pročitala“.
Džozef Kumins, redovni profesor genetike u penziji, pri fakultetu „Vestern Ontario“ tim povodom je rekao:
„Upotreba sintetičkih gena učestala je praksa u genetskom inženjeringu, jer se polazi od pretpostavke da su sintetički geni jednaki prirodnima. No, postoje mnoge razlike koje su zanemarene. Posebno su promenjeni bakterijski geni koji se koriste u Bt usevima i soji Roundup Ready i kukuruzu. Državne agencije olako prihvataju pretpostavke firmi o jednakosti prirodnih i sintetičkih gena, jer im nedostaje duboki stručni uvid u genetiku i molekularnu biologiju“.
„Kad dodate strani gen, menjate metabolički proces“, kaže Sharad Phatak sa Univerziteta u Džordžiji i dodaje:
„Ne možete promeniti samo jednu stvar. Svaka promena će uticati na druge procese. Geni mogu uticati jedni na druge. Belančevine mogu uticati jedne na druge. A izmenjene belančevine mogu aktivirati ili deaktivirati gene. Sa svakom promenom može početi nova interakcija koja pokreće daljnje promene. Ovaj tip nepredvidljivih lančanih reakcija možda je stvorio otrov odgovoran za smrtonosnu epidemiju“.
Mogućnost za nepredvidljive interakcije višestruko se povećava kad se GM kulture ne modifikuju samo sa jednim stranim genom, nego sa višestruko „naslaganim“ genima. Na primer, jedna verzija „Monsantovog“ krompira New Leaf bila je obogaćena sa osam različitih svojstava – stvarala je svoj vlastiti insekticid, otpornost na bolesti, toleranciju na herbicide, razvijala veću težinu i manju osetljivost na oštećenja. Neke GM kulture unakrsnim su oprašivanjem slučajno primile dodatne strane gene. Na primer, u Kanadi se pojavila uljana repica sa dva strana gena za otpornost na dva različita herbicida: jedna vrsta GM uljane repice poticala je od jedne firme i bila otporna na jedan herbicid, dok je druga vrsta poticala od druge firme i bila otporna na drugi herbicid.
Spojeni geni i njihove belančevine mogu stupiti u opasne interakcije. Tradicionalni pesticidi demonstriraju ovo načelo. Kad se pomešaju s drugim pesticidima ili hemikalijama, njihova snaga se može umnogostručiti. „Spojevi koji pojačavaju aktivnost pesticida nisu neuobičajeni.“ Zapravo, naučnici su slučajno otkrili da Bt otrov, koji stvaraju sorte GM kukuruza, pamuka i uljane repice, postaje „smrtonosniji“ za insekte kad se pomeša s vrlo malim količinama prirodnih antibiotika – bakterijskim nusproizvodom. Još nisu sprovedena ispitivanja kojima bi se utvrdilo da li je „znatno uvećana“ toksičnost opasna za ljude ili životinje.



OGRANIČENO RAZUMEVANJE
Promene u DNK – namerne i slučajne – mogu uticati na nutricionistički sadržaj biljke. Zapravo, mnogi mogući problemi, već spomenuti na ovoj listi, mogli bi promeniti zdravstvenu vrednost GM hrane. Istraživanja su ukazala na brojne razlike u sastavu GM kukuruza i soje u odnosu na njihove prirodne genetski nemodifikovane srodnike. Promenjena prehrambena vrednost može dovesti do neočekivanih nuspojava. Uz zastarele teorije i ograničeno razumevanje, genetski inženjeri deluju na području u kojem postoji mnogo prilika za ljudsku grešku.
Neke se otkriju, a neke ne. Jedna od neotkrivenih opisana je 1999. godine. Prema britanskom listu „Independent on Sunday“, „Monsanto“ je pomešao „ključne informacije“ o stranom genu koji je umetnut u kukuruz otporan na herbicid. Netačni podaci poslati su britanskom Advisory Commitee on Releases into the Environment (Savetodavnom odboru za puštanje u prirodu- ACRE) na sigurnosnu procenu. „Članovi odbora bili su besni što je ‘Monsanto’ tražio od njih odobrenje za tržišni proizvod na temelju netačnih informacija“, pisalo je u članku. „Optužili su ‘Monsanto’ za slanje nepreciznog istraživanja, ‘lošeg tumačenja’ i rada daleko ispod traženih standarda. ‘Monsanto’ su nazvali ‘nekompetentnim’, a standard rada ‘potpuno neprihvatljivim’.“
„To je vrlo zabrinjavajuće“, kaže Dženi Vajt, molekularni biolog. „Znači da neko negde u ‘Monsantu’ nešto radi pogrešno.“
Očito je da je greška promakla zakonodavcima u Sjedinjenim Američkim Državama gde je kukuruz već odobren.
Uz greške u stvaranju ili proceni genetski modifikovanih organizama, postoji još jedan tip uobičajenih grešaka zbog kojih se neodobreni GMO pušta na tržište. Na primer, 2003. godine „Rojters“ je saopštio: „Gotovo 400 svinja upotrebljenih u američkom bioinženjerskom istraživanju možda je ušlo na tržište jer su umesto da se unište prodate trgovcu stokom.“
Osim toga, godinu dana ranije jedanaest GM praščića slučajno je samleveno u hranu za preradu. Postoje i mnogi drugi slučajevi neodobrenih sorti useva koje su završile u hrani. Najpoznatiji primer je kukuruz Star-Link. GM kulture, modifikovane kako bi proizvodile farmaceutske ili industrijske hemikalije, zagadile su obližnja polja prenosom peluda ili slučajnim mešanjem.
U sledećem broju bavićemo se problemima koje GMO prouzrokuje u lekarskoj industriji, kao i reakcijama na istraživanje „Pečata“ od strane GMO kartela u Srbiji…
 
Natrag
Top