Vreme za kupovinu akcija, rizik ostaje

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Brokeri oprezni u prognozama


Vreme za kupovinu akcija, rizik ostaje


Garancije Vlade Srbije i NBS-a da će dinar u narednom periodu biti stabilan i da će inflacija ostati u jednocifrenim okvirima opet su pokrenule priče o isplativosti ulaganja u hartije u Beogradskoj berzi. Akcije su tokom dve godine ekonomske krize drastično pale, ali niska cena akcija uprkos blagom rastu u poslednjim mesecima, zbog inflacije i pada dinara njihovim kupcima nisu donele dobitak. Brokeri upozoravaju građane da budu oprezni jer je ulaganje u berzu uvek rizik, te savetuju građane da se dobro raspitaju o poslovanju preduzeća u čije akcije žele da investiraju.


118242_0810-berza-foto-g-srdanov_f.jpg



Upoređivanje tržišne i knjigovodstvene vrednosti važno za kupovinu
akcija: Beogradska berza



Nenad Gujaničić, broker u “Sinteza Invest Group”, kaže da je psihologija naših ulagača da svi hoće da ulažu kad akcije počnu drastično da rastu, ali niko neće da kupuje dok su cene hartija na niskom nivou.

- Generalno i ove i prošle godine akcije i na mnogim berzama su potcenjene. Međutim, kad treba kupovati niko nema petlju. Tokom 2007. indeks najlikvidnijih akcija na Beogradskoj berzi Beleks 15 iznosio je oko 3.300 poena, a sad je na nivou od 760 poena. Dakle, berza je negde na petini rekordne vrednosti. Međutim, vrednost akcija ni tada nije bila realna. Tada su svi ulagali zbog psihološkog faktora jer su videli da je drugi zaradio, a sada se malo ko odlučuje da ulaže kada je situacija neizvesna. Tipična psihologija mase. Kada nekoga savetujete da ulaže kada su akcije potcenjene, on kaže šta me zoveš sada kad cene padaju, zovi me kada rastu. Čak se investicioni fondovi tako ponašaju - objašnjava Gujančić za “Blic”.

Kada je reč o izboru akcija, brokeri su tu uzdržani.

- Naša berza nije previše transparentna, za razliku od velikih berzi poput Frankfurtske ili Njujorške gde firme i kvartalno objavljuju svoje podatke. A recimo mi sada nemamo podatke o poslovanju „Salfordovih“ kompanija „Imleka“ i „Bambija“ iz 2010. Međutim, kada se radi o trendu ulaganja u prošlogodišnjem periodu, najviše se ulagalo upravo u „Imlek“ i „Bambi“, ali i akcije Aik banke koja je zabeležila odlične rezultate u prethodnom periodu - zaključuje Gujaničić.
Brokeri upozoravaju građane da budu oprezni, ali i da se odlučuju na ulaganje samo na dugoročne staze.

- Ja bih ulagače podelio u dve grupe. Amateri i profesionalci. Amateri uleću na kratko i možda im se i posreći s tim špekulacijama. Profesionalce interesuje opšti ekonomski ambijent. Jeste da bi u narednom periodu dinar i inflacija trebalo da budu stabilni, ali vidite šta se dešava sa Vladom i treba sačekati neko vreme da vidimo kako će situacija razvijati da bi ocenili da li ulaganje u berzu može biti profitabilno. Savetovati u koje akcije ulagati je veoma nezahvalno, ali jedinstveno pravilo je upoređivati tržišnu i knjigovodstvenu vrednost, Ukoliko je knjigovodstvena vrednost mnogo veća od tržišne, trebalo bi kupovati takve hartije. Takav je primer Agrobanke - zaključuje Branislav Jorgić iz “Jorgić brokera”.

Ekonomsko pravilo kaže da što je rizik ulaganja veći, veća je mogućnost dobitka, ali i gubitka. Zato treba uvek razmisliti na koje staze se želi ulagati.

Broker Vladan Rankov iz KBC sekjuritas za “Blic” kaže da treba razmisliti o štednji u bankama ili dati novac na upravljanje investicionim fondovima.

- Kada je reč o građanima, oni treba da dobro ispitaju situaciju. Zaista ima dosta potcenjenih akcija. Evo akcije Aerodroma su pale nekih 30 odsto bez nekog pravog razloga, a ne zbog lošeg poslovanja. Zato sitni ulagači treba da se raspitaju koja preduzeća imaju perspektivu da u narednom periodu naprave dobar rezultat, ne obazirući se na ranija dešavanja - zaključuje Rankov.

Kako se trguje na berzi

Zainteresovani odlazi kod brokera i daje nalog za kupovinu određenog broja akcija po određenoj ceni, s tim što je dužan da se otvori namenski račun u banci na kom će biti uplaćen iznos dovoljan za kupovinu. Pored provizije brokeru koja se kreće oko jedan odsto, plaća se provizija na berzi od 0,1 odsto, Centralnom registru 0,1 odsto i banci 0,2 odsto. U slučaju prodaje akcija daje se takođe nalog brokeru i plaća se porez na zaradu od 10 odsto.



Blic
 
Natrag
Top