Vlada krši dogovor sa MMF-om ?

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Vlada krši dogovor sa MMF-om ?

Bez obzira na to što je isplata jednokratne pomoći uslov za završetak sedme revizije, vlast se sprema da eventualnih 10 milijardi, suprotno dogovoru sa Fondom, potroši na dodatno povećanje plata i penzija


vlada.jpg


Sve je javno obećano

Eventualno dodatno povećanje penzija i plata zaposlenih u javnom sektoru zavisiće od toga da li će prihodi u budžetu biti veći od očekivanih. Ovo je juče na konferenciji za medije u Vladi Srbije izjavio ministar rada Rasim Ljajić.
Međutim, pre nešto malo više od mesec dana u istoj sali su Ljajićeve kolege iz vlade zvaničnicima Međunarodnog monetarnog fonda, pred novinarima, obećavale da će ukoliko prihodi budu izdašniji od planiranih, tih eventualnih 10 milijardi dinara potrošiti isključivo na isplatu jednokratne pomoći za radnike i penzionere. Uspešan završetak poslednje sedme revizije aranžmana sa MMF-om zavisiće od toga da li će vlada do kraja marta, odnosno pre sednice izvršnih direktora MMF-a, odoleti pritiscima štrajkača za povećanjem plata, poručili su tada visoki zvaničnici MMF-a.
Da li se vlada sprema da uoči sastanka Borda direktora u Vašingtonu prekrši dogovor sa Fondom?
– Naravno da nećemo kršiti sporazum sa MMF-om. Tačno je da je MMF predložio svoje viđenje po kome bi bilo bolje isplatiti jednokratnu pomoć. Znate da je dogovoreno da se eventualnih 10 milijardi, ako ih bude, raspodeli zaposlenima u javnom sektoru i penzionerima – uveren je Ljajić da dodatno povećanje zarada ne znači kršenje dogovora sa MMF-om jer će, kako kaže, minus u državnoj kasi ostati u dogovorenim okvirima.
Kada je o povećanju plata reč, objašnjava Ljajić, članovi vlade na umu imaju poslednje zahteve prosvetara da im zarade ove godine budu veće 10 odsto. Po Zakonu o budžetskom sistemu, posle tri povećanja plata i penzija (januar, april i oktobar), očekuje se da će lična primanja budžetskih korisnika biti veća za oko sedam odsto. Na jučerašnjoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta, kojoj je prisustvovao i premijer Mirko Cvetković, izgleda da je doneta odluka da se, ipak, popusti zahtevima štrajkača.
– Svi smo na stanovištu da je važno da nastavimo saradnju sa MMF-om – dodao je Ljajić novinarima.
Međutim, pre nego što je Albert Jeger, šef vašingtonske misije, sa saradnicima pre mesec i po dana napustio Beograd, pred srpske državne zvaničnike postavio je sledeće uslove: minus u državnoj kasi ne može da bude veći od dogovorenih 4,1 odsto, fiskalna pravila kojim se ograničava državna potrošnja i zaduživanje moraju da se poštuju, a ukoliko prihodi u budžetu budu izdašniji, „višak” se može raspodeliti samo kao jednokratna pomoć.
Ukoliko ovi principi budu prekršeni, rekao je tada Albert Jeger, Fond će morati „da se preispita da li će revizija moći da se završi”.
– Za nas ne predstavlja veliko iznenađenje to što sindikati traže povećanje plata, jer su zarade dve godine bile zamrznute. Njihovi zahtevi su razumljivi. Ali, moramo da imamo na umu još nekoliko stvari. Princip ravnoteže sa privatnim sektorom treba da se poštuje, jer oni plaćaju poreze i doprinose. A upravo su radnici u privatnom sektoru podneli najveći teret krize – kazao je tada Jeger i dodao da bi zarad sigurnosti radnih mesta u privatnom sektoru trebalo povećanja plata zaposlenih u državnoj administraciji zadržati u planiranim okvirima.
Jeger je tada podsetio da je Fond zarada za one koji plate primaju iz budžeta ove godine za 20 milijardi dinara „teži” nego lane i da to već predstavlja povećanje od šest odsto. S obzirom na to da je ranije dogovoreno da će sudbina 1,6 miliona penzionera pratiti sudbinu onih koji rade u javnom sektoru, Jeger je još jednom podsetio da svako povećanje zarada od jedan odsto povećava rashode u kasi za osam milijardi dinara. To onda znači da bi eventualnih 10 milijardi, i to ako ih bude, bili dovoljni za povećanje plata i penzija od nešto malo više od jedan odsto.
– Ukoliko prihodi u budžetu budu veći od planiranih, deo viška mogao bi da se upotrebi kasnije tokom godine za ograničene, ali jednokratne i ciljane isplate onima sa najnižim platama i penzijama. Ukoliko dođe do velikih povećanja plata, efekat će se preneti na budžet za 2012. godinu i to će negativno uticati na sve, uključujući i sindikate – objasnio je Jeger zašto je povećanje plata i penzija opasno.
Kako je tada rekao, sindikati bi time sami sebi pucali u noge, odnosno učinili medveđu uslugu svojim članovima.
Interesantno je da su novinari ovakav scenario već predvideli. Diana Dragutinović, tadašnja ministarka finansija, garantovala je da će Vlada Srbije ispuniti ono što je MMF-u obećala. Na pitanje šta ukoliko posle sednice MMF-a u Vašingtonu u martu, srpske vlasti popuste pred pritiscima sindikata, ministarka finansija je odgovorila da je vlast svesna finansijskih i ekonomskih posledica svojih odluka. I Albert Jeger verovao je da se to neće dogoditi, jer bi to dovelo u pitanje kredibilitet vlade. Guverner Dejan Šoškić podsetio je da posle zaključenja aranžmana postoji i takozvani nadzorni period, gde MMF i dalje nadgleda kako se ono što je obećano sprovodi u praksi.
– Bilo kakvo odstupanje od dogovorenog značilo bi narušavanje kredibiliteta, kako vlade tako i Fiskalnog saveta, koji će uskoro biti formiran. To bi značilo i rast kreditnog rizika zemlje, ali i rast inflacije koja bi obezvredila svako povećanje plata – objasnio je tada prvi čovek Narodne banke.

Politika
 
Natrag
Top