Vitiligo – uzroci, simptomi i liječenje

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Vitiligo – uzroci, simptomi i liječenje

Vitiligo je stanje u kojem koža gubi melanin, pigment koji određuje boju kože, kose i očiju. Vitiligo se javlja kada stanice koje proizvode melanin umru ili više ne proizvode melanin, što uzrokuje pojavu bijelih mrlja nepravilnog oblika na koži.

Vitiligo je obično izraženiji kod osoba s tamnijom kožom. Ova bolest obično započinje kao malo područje depigmentacije, koje se širi s vremenom.

Ne postoji lijek za vitiligo. Cilj liječenja je da se zaustavi ili uspori napredovanje gubitka pigmenta i, ako želite, vraćanje dijela boje koži.

Simptomi vitiliga

Glavni simptom vitiliga je depigmentacija kože.

Ostali, manje uobičajeni simptomi mogu uključivati:

  • Prijevremenu pojavu sijedih dlaka na tjemenu, trepavicama, obrvama ili bradi
  • Gubitak boje sluznice usta
  • Gubitak ili promjenu boje unutarnjeg sloja oka (mrežnice)
Iako vitiligo može utjecati na bilo koji dio vašeg tijela, depigmentacija se obično razvija na područjima tijela koji su najviše izloženi suncu, kao što su ruke, noge, lice i usne. Spolni organi također mogu biti pogođeni.

Vitiligo se može javiti u bilo kojoj dobi, no najčešće se prvi put pojavljuje u dobi između 10 i 30 godina.

Tipovi vitiliga

Vitiligo se općenito pojavljuje u jednom od tri tipa:

  • Generalizirani vitiligo – ovo je najčešći podtip bolesti u kojem je depigmentacija rasprostranjena u mnogim dijelovima tijela, često simetrično.
  • Segmentalni vitiligo – depigmentacija se javlja samo na jednoj strani tijela. Ovaj tip ima tendenciju da se javlja u mlađoj dobi, napreduje tijekom jedne ili dvije godine, a potom se zaustavlja.
  • Žarišni vitiligo – depigmentacija je ograničena na jedno ili nekoliko područja vašeg tijela.
Prirodni tijek bolesti je teško predvidjeti. Ponekad se bolest zaustavlja bez liječenja, no u većini slučajeva depigmentacija se širi i može na kraju zahvatiti veću površinu kože.

Uzroci vitiliga

Vitiligo se javlja kada melanociti ne proizvode melanin, tamni pigment u epidermisu, koji daje koži normalnu boju. Zahvaćena koža postaje bijela, no nije potpuno jasno zašto se to događa.

Liječnici i znanstvenici smatraju da se vitiligo razvija zbog poremećaja imunološkog sustava. Genetski faktor može biti jedan od čimbenika razvoja vitiliga, jer postoji povećana učestalost vitiliga u nekim obiteljima.

Kod nekih osoba se bolest javila nakon određenog događaja, kao što su opekline ili emocionalni stres.

Ponekad se depigmentacija može javiti kod osoba koje su imale melanom, zloćudni tumor stanica koje proizvode melanin (melanocita). Međutim, nijedna teorija nije dokazana kao definitivni uzrok vitiliga.

Liječenje vitiliga

Liječenje vitiliga nije uvijek potrebno. Kod nekih osoba, boja kože se vraća bez liječenja.

U ostalim slučajevima, mjere samopomoći, kao što je korištenje krema za sunčanje i primjena kozmetičkih krema u boji, mogu poboljšati izgled vaše kože. Kod osoba sa svijetlom puti, izbjegavanje sunca može učiniti mrlje gotovo neprimjetnima.

Ovisno o veličini i smještaju bijele mrlje, možete se odlučiti trebate li liječničku pomoć. Medicinski tretmani za vitiligo imaju za cilj izjednačavanje tonova kože vraćajući boju (pigment) ili uništavanjem okolnog pigmenta.

Liječenje vitiliga može potrajati od 6 do 18 mjeseci, a možda ćete morati isprobati više od jednog tretmana prije nego što pronađete onaj koji je najučinkovitiji za vas.

Medicinska terapija za liječenje vitiliga može uključivati sljedeće:

  • Kortikosteroidi – mogu pomoći pri povratku pigmenta, osobito ako se lijek primjenjuje u ranoj fazi bolesti. Blaga tematska krema ili mast može se propisati djeci i odraslima kod kojih je zahvaćena veća površina kože. Liječenje može potrajati i do 3 mjeseca prije nego što je moguće primijetiti promjene na koži. Ovaj tretman je jednostavan i učinkovit, no potrebno je pažljivo pratiti nuspojave, poput stanjivanja kože ili pojave linija na koži.
  • Imunomodulatori – su korisni kod osoba s malim područjem depigmentacije, osobito na licu ili vratu. Ovaj tretman može imati manje nuspojava od kortikosteroida i može se koristiti u kombinaciji s UVB tretmanom. Međutim, nije provedeno mnogo studija u vezi s ovom metodom liječenja, a postoji bojazan da može biti povezana s povećanim rizikom od limfoma i raka kože.
  • Tzv. PUVA terapija – ova opcija, koja se također naziva i fototerapija, može biti djelotvorna za vas ako je zahvaćeno manje od 20% tijela. Tijekom liječenja, morat ćete posjetiti liječnika jednom ili dva puta tjedno. On će primijeniti tanki sloj psoralena (fotosenzibilizirajuće tvari koja povećava osjetljivost kože na ultraljubičasto zračenje) prije izloženosti UV svjetlu. Postoji još jedna varijacija liječenja, poznata kao PUVA kupke. Potrebno je ležati u kadi vode, koja sadrži psoralen, tijekom 15 minuta prije izloženosti UV svjetlu. Moguće nuspojave su teške opekline i stvaranje plikova. Ipak, rizik od komplikacija se može smanjiti izbjegavanjem direktnog sunčevog svjetla nakon svakog tretmana. Hiperpigmentacija je obično privremena, a koža na kraju liječenja obično posvjetljuje.
  • Oralna PUVA terapija – primjenjuje se ako je zahvaćeno manje od 20% tijela. Tijekom ovog tretmana, psoralen se uzima oralno oko dva sata prije izlaganja UV svjetlosti. Ovaj tretman može biti proveden korištenjem prirodne sunčeve svjetlosti, ako nemate pristup liječničkoj ordinaciji s odgovarajućom opremom. Vaš liječnik će vam reći koliko izlaganja suncu je potrebno te će često pratiti promjene na vašoj koži. Moguće nuspojave su opekline, mučnina, povraćanje, svrbež, nenormalan rast kože i tamne mrlje na koži. Ako ovu terapiju koristite dugoročno, povećava se rizik od raka. Ova metoda liječenja ne preporučuje se za djecu mlađu od 10 godina.
  • Uskospektralna UVB fototerapija – ova terapija je alternativa PUVA terapiji, a provodi se 2 do 3 puta tjedno. Liječenje može trajati od 6 mjeseci do godine dana, a ponekad i duže. Trajanje terapije je svega nekoliko minuta. Za vrijeme obasjavanja bolesnik nosi zaštitne naočale koje sprječavaju iritaciju oka. Nakon terapije može se javiti blago crvenilo kože (koje je bitno slabije nego kod PUVA terapije), koje je pokazatelj da je primijenjena odgovarajuća doza UVB svjetla. Kod otprilike polovice bolesnika dolazi do ponovnog vraćanja većeg dijela pigmenta, iako je potpuna repigmentacija rijetka.
  • Excimer laser – ovaj tip lasera koristi se samo na malim područjima vitiliga, a najčešće u kombinaciji s tematskim lijekovima. Nuspojave mogu uključivati crvenilo i pojavu mjehura.
  • Depigmentacija – ova metoda može biti opcija ako imate vitiligo koji pokriva više od polovice kože. Depigmentacijom se posvjetljuju neoštećeni dijelovi kože, kako bi se izjednačili s područjima koja su već izgubila boju. Depigmentacija se može izvesti kemijskim ili laserskim putem, a moguće nuspojave su crvenilo i otekline. Potrebno je izbjegavati fizički kontakt s drugim ljudima najmanje dva sata nakon primjene lijeka, kako se ne bi prenio na njih. Ostale potencijalne nuspojave uključuju svrbež i suhu kožu. Depigmentacija je trajna i učinit će vas iznimno osjetljivima na sunce.
Kod osoba s malim lokaliziranim promjenama može se provesti kirurško liječenje specijalnim tehnikama, ako drugi oblici liječenja ne pokazuju rezultate te ako bolest nema tendenciju širenja.

Izvor: Krenizdravo.rtl.hr
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
Crni biber protiv vitiliga

Piperin, alkaloid koji daje aromu crnom biberu, sa njegovim sintetičkim derivatima podstiče pigmentaciju kože

Rs3XJUO.jpg


NAUČNICI širom sveta već dugo pokušavaju da razviju metod stimulisanja razvoja melanocita, ćelija epiderma koje proizvode melanin, kako bi na taj način sprečili pojavu vitiliga. Ovom neizlečivom kožnom oboljenju od koga boluje jedan odsto svetske populacije, a koje karakteriše gubitak pigmenta na pojedinim delovima kože, mogao bi da doskoči crni biber, ističe tim istraživača sa londonskog Kraljevskog koledža.

Naime, stručnjaci su u laboratorijskim uslovima pokazali da piperin, alkaloid koji daje aromu crnom biberu, zajedno sa njegovim sintetičkim derivatima podstiče pigmentaciju kože obolelih. Ovaj sastojak je posebno efikasan u kombinaciji sa fototerapijom, gde se primenjuje ultraljubičasto zračenje. Utvrđeno je da nakon šest nedelja primene piperina i drugih sastojaka, čak i bez fototerapije, koža dobija svetlosmeđu boju.

Imajući na umu da je bolest ozbiljna, ovo je od izuzetne važnosti. Jer, uništavajući melanin, vitiligo povećava rizik za pojavu karcinoma kože. Posebno rizičnom grupom smatraju se osobe tamnijeg tena kod kojih je bolest prisutna.

(Novosti)
 
Natrag
Top