Vinsent Van Gog

Član
Učlanjen(a)
24.07.2009
Poruka
15
Винсент ван Гог (30. март 1853. – 29.јул 1890.) је један од 3 највећа сликара постимпресионизма и један од најцењенијих сликара уопште.
Пореклом из Холандије, био је теолог и свештеник у руднику и сликао је рударе тамним мркозеленим бојама. После кратке париске импресионистичке фазе када расветљава палету и напушта социјалне теме, Ван Гог одлази у Арл, на југу Француске, где започиње његов арлезијски период. Копирао је Милеа, Гогена и Лотрека.
Интензивно је користио црвену и зелену боју и поводом своје слике Кафана ноћу пише свом брату Теу у Паризу: "Соба је крваво црвена и тамножута, у средини је зелени билијар и четири светиљке лимунове боје, које бацају наранџасто-зелену светлост. Свуда се боре најразличитије зелене и црвене боје: у ситним ликовима протува које спавају, у празној и жалосној соби... Покушао сам да црвеним и зеленим изразим страшне страсти људске душе."
Ван Гог је зачетник колористичког експресионизма. Када је Пол Гоген дошао у Арл почео је да слика заједно са Ван Гогом, али убрзо њих двојица почињу да се свађају. Гоген га напушта, а Ван Гог одлази у душевну болницу у Цан Реми, где одсеца себи уво, кажњавајући се тако. На сликању у природи, када му није ишло од руке, убио се пиштољем, којег је носио због шумских животиња, у својој 37. години живота.
Слика Сељанка из његовог раног холандског периода (март 1885.) налази се у београдском Народном музеју.


Ван Гогове сликe:


479px-Vincent_Willem_van_Gogh_128.jpg


760px-VanGoghIrises2.jpg


487px-Portrait_of_Dr._Gachet.jpg


755px-Vincent_Willem_van_Gogh_049.jpg


478px-Vincent_Willem_van_Gogh_102.jpg


vikipedija
 
Poslednja izmena od urednika:
Član
Učlanjen(a)
27.01.2011
Poruka
447
364px-Van_Gogh_-_la_courtisane.jpg

Courtesan

515px-Van_Gogh_the_blooming_plumtree_%28after_Hiroshige%29%2C_1887.jpg

The Blooming Plumtree

473px-Van_Gogh_-_Portrait_of_Pere_Tanguy_1887-8.JPG

Portrait of Père Tanguy
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Godišnjica rođenja velikana slikarstva Vinsenta van Goga

Godišnjica rođenja velikana slikarstva Vinsenta van Goga

slitunain.php.jpg

Nevena Vržina - 30.03.2011 20:25
Izvor: Nezavisne

Vinsent van Gog je bio holandski slikar, kojeg i danas smatraju jednom od najvećih ličnosti u istoriji evropske umjetnosti, ali i klasičnim primjerom neshvaćenog umjetnika.
Rođen je na današnji dan 1853. godine u holandskom gradu Zundertu.
U posljednjih deset godina života je izradio 900 slika i 1.100 crteža, ali nijedan od njih nije bio poznat sve do trenutka kada je, mučen duševnom bolešću, počinio samoubistvo.
Nakon smrti su mu slike postale poznate i cijenjene, da bi danas postizale rekordne cijene na aukcijama.
Odrastao je uz oca sveštenika Teodorusa, majku Anu Korneliju, tri sestre Anu, Elizabetu i Vileminu i dva brata Kora i Tea, za kojeg je bio posebno vezan. Van Gogovi su bili najveća porodica trgovaca umjetničkim djelima i zahvaljujući stricu Vinsent je sa 22 godine postao trgovac reprodukcijama sa platom od pet funti mjesečno u Londonu.
Posao trgovca lošim djelima nije ga mogao održati, zbog čega je napustio "Goupilov muzej" gdje je radio i predavao neko vrijeme kao učitelj. U to vrijeme ljudi su ga opisivali kao mrzovoljnog, ekscentričnog čovjeka koji se drži dalje od društva.
Navika
Izbacili su ga iz pastorske škole jer nije mogao da se prilagodi pedantnosti i praznini savremene teologije
Proveo je neko vrijeme kod roditelja, a zatim se zaputio u Amsterdam u namjeri da se školuje za sveštenika, po očevoj želji. Napustio je skupe studije i krenuo u školu Odbora za evanđelizam.
Izbacili su ga iz pastorske škole jer nije mogao da se prilagodi pedantnosti i praznini savremene teologije. Potom je otišao u Borinejdž, rudarsko naselje na sjeveru Holandije. Prizor koji ga je tamo dočekao nije bio nimalo ugodan. Ljudi na rubu egzistencije, boreći se između gladi, bolesti, zime i smrti u rudnicima. Posvetio se sav radu nastojeći da na sve moguće načine pomogne tim ljudima. Takav kakav je bio sa osjećanjima dubokim i snažnim saosjećao je sa bijednim životom rudara, a takav mučan život nije mu činio dobro, fizički je propadao, živci su mu popuštali, da bi, pobijeđen bezizlaznošću u kojem se nalaze rudari, izgubio vjeru u Boga.
Razočaran, započinje svoje prve crteže, crtajući ugljem rudare, njihove žene i djecu. U to vrijeme ga je posjetio njegov mlađi brat Teo, kada je sklopljen "ugovor" između braće. Vinsent će slikati, a Teo će mu obezbjeđivati sredstva za život i rad sve do momenta kad se Vinsent bude mogao sam izdržavati slikajući, a dotad će mu Vinsent slati sve što naslika. Sa svojim rođakom poznatim slikarom Antonom Movom se našao u Hagu, gdje je i započeo svoje dugogodišnje usavršavanje. Za sve vrijeme njegovog mukotrpnog života i rada nikada nije izostala pomoć i podrška od Tea. U Hajnenu je upoznao Margo Begeman, jedinu ženu koja ga je voljela iskreno i bez rezerve, i koja je sama sebi oduzela život kad joj je bilo zabranjeno da se uda za Vinsenta.
Vjera u sebe
Iako u Parizu niko nije htio njegove slike, ipak je imao uvijek snage i vjere u sebe da
Poslije toga on odlazi u Pariz gdje upoznaje Anrija Tuluz-Lotreka, Žorža Seroa, Pola Gogena i Pola Sezana. U Parizu niko nije htio njegove slike, ipak, imao je uvijek snage i vjere u sebe da slika. Iz Pariza odlazi u Arl gdje je našao nadahnuće za svoje slike, a tu mu se pridružuje Gogen.
U to vrijeme započinju njegove duševne krize i u jednom od takvih nastupa, poslije svađe sa Gogenom, odrezao je sam sebi uvo. Vidjevši da je njegovo duševno stanje teško, brat Teo ga šalje u bolnici za duševne bolesti u San Remiu. Za vrijeme jedne od svojih kriza puca sebi u bok i podliježe ranama. Sahranjen je 1890. godine.

Najpoznatija djela


  • "Ljudi koji jedu krompir"
  • "Suncokreti"
  • "Žitno polje i čempresi"
Uvo
Martin Bejli, čovjek koji je napisao knjigu o Vinsentu van Gogu, smatrao je da je pronašao odgovor na pitanje zbog čega je psihički poremećeni slikar sebi odsjekao uvo. On tvrdi da je Holanđanin to uradio kada je saznao da njegov brat Teo, od koga je zavisio i mentalno i finansijski, želi da se oženi.
Bejli je ovu teoriju razvio poslije pravog detektivskog rada, na osnovu pisma koje je, kako on vjeruje, napisao Teo iz Pariza u decembru 1888. godine. U tom pismu se nalazi i vijest o ženidbi, što je, ionako nestabilnog Vinsenta van Goga natjeralo da povrijedi samog sebe.
"Vinsent se plašio da će izgubiti brata, ali i njegovu emotivnu i finansijsku podršku", naveo je Bejli.



 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Na Van Gogovom "Autoportretu" nije Van Gog

Na Van Gogovom "Autoportretu" nije Van Gog



Čuveni "Autoportret" Vinsenta Van Goga zapravo je portret njegovog brata Tea, pokazalo je istraživanje eksperata Muzeja "Van Gog" iz Amsterdama.


v209758p0.jpg



Eksperti tog muzeja sada smatraju da je na slici iz 1887, na kojoj je muškarac sa šeširom svetle boje odeven u tamno plavi kaput, prikazan Teo, pet godina mlađi od holandskog majstora.

"Taj zaključak zasnovan je na razlikama između dva brata, pre svega boji brade i obliku ušiju, kao i boja očiju i stil odevanja, koji idu u prilog ovog novog pristupa", piše u saopštenju muzeja.


Muzejski eksperti tvrde i da portret odgovara Teovim fotografijama. Teo van Gog umro je šest meseci nakon što se njegov brat u julu 1890. ubio u francuskom gradu Overu, u 38. godini.


(MONDO)
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Van Gog je ubijen?

Novi detalji o čuvenom slikaru


Van Gog je ubijen?


Blic


Dvojica istraživača prodrmali su svet svojom tvrdnjom da slavni holandski slikar Van Gog nije sebi oduzeo život, kako se do sada mislilo, već da je ubijen.

152202_van-gog-afp_f.jpg


Stiven Najfe i Gregori Vajt Smit u knjizi "Van Gog: Život" tvrde da Vinsent van Gog nije samog sebe ustrelio pištoljem u grudi u julu 1890. godine, kako stoji u svim njegovim biografijiama.


Legendarni postimpresionista stradao je od rana nanetih vatrenim oružjem u 37. godini, a nije bila tajna da se godinama borio sa anksioznošću i mentalnim problemima, a nije pomoglo ni to što je uživao u alkoholu i opojnim drogama.

Najfe i Smit, dobitnici Pulicera za biografiju umetnika Džeksona Poloka, tvrde da se Van Gog nije ubio u polju u francuskom gradiću Over sur Uazfrans.

- Nemoguće je da bi mogao da se domogne vatrenog oružja, pošto se znalo da je boravio u ustanovama za mentalno zdravlje. Takođe, ako je sam sebi naneo ranu sa namerom da se ubije, zašto je nakon ranjavanja prešao više od kilometra po nezgodnom terenu - navode oni.

Autori smatraju da su Van Goga slučajno upucala dva lokalna tinejdžera, koji su se igrala pištoljem. Ove tvrdnje oni su "izvukli" iz do sada neprevođenih pisama koja pripadaju porodici slavnog slikara.

U jednom od medicinskih izveštaja navodi se da je metak ušao u gornji abdomen pod kosim uglom, a ne pravo kako bi bilo logično da je u pitanju samoubistvo.

- Ovi dečaci od kojih su imali kaubojske šešire i pokvaren pištolj redovno su išli da piju sa Vinsentom i to baš u to vreme kada je ubijen. Tako imate dva tinejdžera sa neispravnim pištoljem, koji vole da se igraju kauboja i troje ljudi koji su previše popili tog dana. Pre bi se reklo da je u pitanju bilo ubistvo iz nehata nego samoubistvo, rekao je jedan od autora i dodao da je zaista teško zamisliti jednog od ovih dečaka kako puca u slavnog slikara sa namerom da ga ubije.

- Mislim da Van Gog nije aktivno pokušavao da prizove smrt, ali kada je došla dočekao je sa dobrodošlicom. Njegovo prihvatanje smrti bio jem u stvari, čin ljubavi prema svom bratu, kome je predstavljao veliki teret jer ga u to vreme finansirao iako nije uspevao da proda nijednu jedinu sliku - zaključio je autor.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Dokazano van Gogovo autorstvo

Dokazano van Gogovo autorstvo

Izvor: Tanjug


Slika ''Još uvek živ sa livadskim cvećem i ružama'' (Still life with meadow flowers and roses) jeste rad Vinsenta van Goga, potvrdili su istraživači.


18242926314f68846893680104594882_orig.jpg


Iz Klorel-Miler muzeja u Holandiji saopšteno je da je istraživanjem pomoću "iks" zraka otklonjena sumnja da li je slika ''Još uvek živ sa livadskim cvećem i ružama'' Van Gogova ili nije i da je potvrđeno da jeste, prenosi AP.

Ovom metodom, takođe, je otkriven i još jedan detalj - dva rvača skrivena na istom platnu i nevidljiva golim okom.

Slika ''Još uvek živ'' se nalazi u posedu Kroler-Muler muzeja od 1974. godine, ali njegova autentičnost je naučnike bacila u sumnju zbog mesta potpisa i veličine platna.

 
LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Neviđeni Van Gog

[h=1] Neviđeni Van Gog
[/h]
Muzej u Amsterdamu predstavio sliku slavnog postimpresioniste koju do sada nismo videli.


v244070p0.jpg



Vinsent van Gog naslikao je pejzaž sa vrbom 1882, dok je još uvek usavršavao svoje veštine u prikazivanju perspektive, anatomije i proporcija. U tom periodu radio je uglavnom olovkom, pa je nedavno otkriveni akvarel bio svojevrsni "izlet" za njega.

Uzbuđeni umetnik bio je potresen prizorom vrbe, i pisao je svom bratu Teu da planira da je "napadne" vodenim bojama.

"Predivna je, usamljena i melanholična. Napad na vrbu sutra ujutru", napisao je Van Gog u pismu 26. jula 1882. godine. U pismu nakon završetka slike, radosno je pisao kako je vrba najbolja slika vodenim bojama koju je u tom periodu uradio.

Slika, koja je do sada bila u privatnoj kolekciji i nije predstavljana javnosti, izložena je u Van Gogovom muzeju u Amsterdamu, a kasnije ove godine biće prikazana na izložbi u amsterdamskom Ermitažu.

(MONDO)
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Otkrivena do sada nepoznata Van Gogova slika

Otkrivena do sada nepoznata Van Gogova slika

Slika pejzaža koja se godinama nalazila kod kolekcionara u Norveškoj, delo je Vinsenta Van Goga, potvrdili su stručnjaci muzeja “Van Gog” u Amsterdamu, prenosi BBC.

1.jpg

Pejzaž nazvan “Zalazak sunca u Monmažuru” nalazio se na tavanu, jer je prethodno rečeno da nije autentična zbog nedostatka umetnikovog potpisa.

Ipak, stručnjaci su zahvaljujući korišćenom mataeriijalu, slikarskom stilu i pismima koja je Van Gog pisao svom bratu Teu zaključili da se radi o njegovoj slici.

Slika na kojoj se vide drveće, žbunje i nebo biće izložena 24. septembra.
Direktor muzeja Aksel Ruger rekao je da se radi o otkriću koje se dešava jednom u životu.


Muzej “Van Gog” je prethodno 1991. godine odbacio mogućnost da je tvorac slike čuveni postimpresionista jer nema potpisa na njoj.

2.jpg

Međutim, zahvaljujući modernoj tehnologiji i dvogodišnjem ispitivanju, zaključeno je da je delo naslikao Van Gog.

U jednom ranije pronađenom pismu Vinsent je detaljno opisao sliku na kojoj je radio prethodnog dana – četvrtog jula 1888. godine.

Stručnjaci su smatrali da on govori o slici nazvanoj “Stene”, iako se na njoj ne nalaze neki od opisanih elemenata.


Sada su utvrdili da je u pismu opisan zalazak sunca u Monmažuru, nedaleko od Arla u Francuskoj, gde je u to vreme živeo umetnik.

3.jpg

Ispitivanjem je utvrđeno i da su za sliku korišćeni svi pigmenti koje je Van Gog “po navici imao na paleti sve vreme”, uključujući i kobaltno plavu boju, koju je počeo da koristi u leto 1887. godine.

Slika se nalazila u kolekcviji njegovog brata pod brojem 180, koji se može videti na poleđini slike.

Nakon što je 1901. godine prodata, gubi joj se trag, sve dok nije nađena na imanju norveškog kolekcionara Kristijana Nikolaja Mustada.

Prema rečima njegove porodice, ubrzo nakon što je Kristijan kupio sliku, francuski ambasador mu je rekao da se radi o falsifikatu i delo je ostalo zaboravljeno na tavanu.

Izvor: Blic žena
 
Natrag
Top