Ventilacija u košnici: Da pčele ne „lipšu“, a pčelar ne bankrotira

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Jedan od važnijih uslova koje pčelar mora obezbjediti pčelinjem društvu je ventilacija u košnici. Neki čak ventilaciju smatraju najvažnijom jer jaka zajednica u ugodnoj mikroklimi može napraviti „čuda“, pa čak i prevazići mnoge prepreke koje joj pčelar namjerno ili nenamjeno nanese

 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Od druge polovine juna vrijeme zna biti izuzetno toplo. A, sudeći prema prognozama Željka Majstorovića iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, visoke temperature mogli bi očekivati i ove godine.

Pčelinja društva u mjesecima visokoh temperatura izuzetno su snažna, brojna… jednom rječju, u punom naponu snage. Stoga, prema mišljenjima mnogih autora, pčelar nikako ne bi smio zakazati u ovom periodu jer bi sav njegov trud vrlo lahko mogao biti uzaludan.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Jedan od važnijih uslova koje pčelar mora obezbijediti pčelinjem društvu u ovom periodu je, ventilacija u košnici. Neki čak ventilaciju smatraju najvažnijom jer jaka zajednica u ugodnoj mikroklimi može napraviti „čuda“, pa čak i prevazići mnoge prepreke koje joj pčelar namjerno ili nenamjeno nanese.

Tako, primjerice, prof. dr. Dragan Bubalo i doktorantica Gordana Hegić, oboje sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, navode kako je za razvoj legla najpogodnija temperatura od 34 -35°C, kako leglo lakše podnosi niže nego više temperature od optimalnih, te kako kod temperatura od 38°C i viših, leglo može u potpunosti stradati, želeći na taj način ukazati na važnost mikroklime u košnici, naročito u ljetnom periodu.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
„Neobrijana“ košnica

Normalan rad pčelinje zajednice (unos nektara, polena, stražarice oko leta i td.) signal je da u košnici vlada dobra mikroklima, odosno, da među pčelama vlada harmonija. Međutim, ako se na poletaljci košnice počne formirati tzv „brada“ to je više nego dobar znak da je u košnici mikroklima narušena, odnosno, da je u košnici vjerovatno postalo pretoplo. Na ovaj apel pčela, pčelar se nikako ne bi smio oglušiti.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Slavoljub Slavko Jakovljević (1928), jedan od najpoznatijih srbijanskih autora, rođen u Vrelu kod općine Ub, 55 km udaljene od Beograda, u svojoj knjzi „Radovi na pčelinjaku“ jedno cijelo poglavlje posvetio je ovoj tematici. Ovaj autor, vođen vlastitim iskustvom piše da je jedna od pouzdanijih metoda obezbjeđivanja dovolje ventilacije u košnici, zapravo, postavljanje tzv „mračne ventialcije“ ispod krova košnice. U ovom slučaju, dalje navodi Jakovljević, pčele će same organizovati tzv. „silaznu putanju zraka“, odnosno, „napraviti“ će da sa gornje strane košnice ulazi svjež, a na poletaljku izlazi ustajao i topal zrak.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Prostor na ovu temu nije štedio ni jedan od najboljih bh. pčelara Rašid Zorlak koji je u svojoj knjizi „Biserije praktičnog pčelarenja“ također dao svoje viđenje značaja ventilacije u košnici, te je na nekoliko primjera pokazao kao svojim pčelinjim društvima obezbjeđuje svejž dotok zraka.

Dopunske mjere

Ako pčelar uradi sve mjere po pitanju obezbjeđivanja ventilacije, a pčele i dalje prave bradu na poletaljci, što nije rijetka pojava u toplim ljetnim danima, znači da ipak ventilacija iz nekog razloga ne funkciniše kako treba.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Jakovljević je volio reći da je pojava nefunkcinisanja ventilacije u vremenu kada „zemlja gori, a vlažan zrak davi“, veoma česta pojava ma koliko se pčelar trudio da mu je pčelinjak u najboljoj mjeri uređen.

U slučaju da pčelar nikako ne može obezbijediti dovoljnu količunu svježeg zraka u košnici, mnogi autori, među kojima su Zorlak i Jakovljević preporučuju pomjeranje korpusa (nastavka), i to najbolje trećeg nastavka za oko 15 mm unazad. U tom slučaju sa prednje strane košnice dobije se otvor širine 4-5 mm duž cijelog nastavka. Međutim, ovdje treba naglasiti da se nastavak ne drži smaknut dugo, jer može doći do pojave grabeži. Neki autori preporučuju da je u danima velikih vrućina poželjno razmaknuti ramove u plodištu (izvadi se jedan ram, a ostali se ravnomjeno razmaknu). Na ovaj način također je moguće obezbijediti veću komociju u plodištu košnice.
 
Natrag
Top