Veliko istraživanje: Isplati li se studirati u Hrvatskoj?
Danas.hr
15.01.2011.
Broj nezaposlenih u prosincu porastao je na 319.845 osoba. Čak 30 posto porasla je nezaposlenost osoba sa sveučilišnom diplomom, u odnosu na prosinac prethodne godine, a još gore, 50 posto narastao je broj onih s tom diplomom koji prvi put traže posao.
Otprilike u to vrijeme, dok je broj diplomiranih na burzi prelazio granicu od 30.000, ogorčena djevojka preko forum.hr-a pozvala je na protestno paljenje diploma.
"U Hrvatskoj je trideset tisuća mladih, fakultetski obrazovanih bez posla, predlažem da se svi uoči Nove godine okupe na Trgu bana Jelačića u Zagrebu i ritualno spale svoje bezvrijedne diplome".
Mjesec dana kasnije, Hrvatski zavod za zapošljavanje iznio je točne brojke: krajem 2010. posao je tražilo 17.502 onih s visokom stručnom spremom, i 12.572 s višom stručnom spremom. Ukupno 30.074.
Teo Matković , s katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, kaže za Jutarnji list, da je svakom pojedincu svakako bolje imati diplomu, ali njena vrijednost danas više nije onakva kakva je bila, recimo u generaciji naših roditelja. Jer, kako se povećava broj diploma, tako njezina vrijednost pada.
Matković upravo dovršava doktorat o prijelazu mladih iz obrazovanja u svijet rata i autor je studije rađene za UNDP: "Mladi između obrazovanja i zapošljavanja: isplati li se školovati?". Njegovo istraživanje provedeno 2008. na 2400 ispitanika koji su završili obrazovanje sredinom 2000-tih nedvosmisleno je pokazalo da se isplati.
S diplomom su veće šanse
Pokazalo je da oni sa završenim visokim obrazovanjem najčešće počinju svoj radni život bezbolnije i kvalitetnije nego mladi sa srednjim obrazovanjem. Dvije godine nakon diplome, četiri petine mladih bilo je zaposleno, od toga samo četvrtina na određeno.
Oni sa završenom srednjom školom imaju mnogo lošije izglede: dvije godine nakon škole tek ih je nešto više od pola bilo zaposleno. Četiri godine od diplome tek svaki osmi nikad nije radio. U pravilu, mlada osoba s diplomom ima značajno bolje mogućnosti zapošljavanja od one koja je prekinula studij ili završila srednju strukovnu školu, zaključak je studije.
Onima koji nisu uspjeli završiti srednju školu, izgledi su minimalni.
Doduše, to je istraživanje provedeno uoči krize, koja je najsnažnije pogodila upravo mlade do 35 godina. Od kraja 2008. do kraja 2009. broj nezaposlenih u toj skupini porastao je 32 posto, a broj novoprijavljenih na burzu sa sveučilišnom diplomom i bez radnog iskustva porastao je 23 posto.
Danas.hr
15.01.2011.
Broj nezaposlenih u prosincu porastao je na 319.845 osoba. Čak 30 posto porasla je nezaposlenost osoba sa sveučilišnom diplomom, u odnosu na prosinac prethodne godine, a još gore, 50 posto narastao je broj onih s tom diplomom koji prvi put traže posao.
Otprilike u to vrijeme, dok je broj diplomiranih na burzi prelazio granicu od 30.000, ogorčena djevojka preko forum.hr-a pozvala je na protestno paljenje diploma.
"U Hrvatskoj je trideset tisuća mladih, fakultetski obrazovanih bez posla, predlažem da se svi uoči Nove godine okupe na Trgu bana Jelačića u Zagrebu i ritualno spale svoje bezvrijedne diplome".
Mjesec dana kasnije, Hrvatski zavod za zapošljavanje iznio je točne brojke: krajem 2010. posao je tražilo 17.502 onih s visokom stručnom spremom, i 12.572 s višom stručnom spremom. Ukupno 30.074.
Teo Matković , s katedre za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu, kaže za Jutarnji list, da je svakom pojedincu svakako bolje imati diplomu, ali njena vrijednost danas više nije onakva kakva je bila, recimo u generaciji naših roditelja. Jer, kako se povećava broj diploma, tako njezina vrijednost pada.
Matković upravo dovršava doktorat o prijelazu mladih iz obrazovanja u svijet rata i autor je studije rađene za UNDP: "Mladi između obrazovanja i zapošljavanja: isplati li se školovati?". Njegovo istraživanje provedeno 2008. na 2400 ispitanika koji su završili obrazovanje sredinom 2000-tih nedvosmisleno je pokazalo da se isplati.
S diplomom su veće šanse
Pokazalo je da oni sa završenim visokim obrazovanjem najčešće počinju svoj radni život bezbolnije i kvalitetnije nego mladi sa srednjim obrazovanjem. Dvije godine nakon diplome, četiri petine mladih bilo je zaposleno, od toga samo četvrtina na određeno.
Oni sa završenom srednjom školom imaju mnogo lošije izglede: dvije godine nakon škole tek ih je nešto više od pola bilo zaposleno. Četiri godine od diplome tek svaki osmi nikad nije radio. U pravilu, mlada osoba s diplomom ima značajno bolje mogućnosti zapošljavanja od one koja je prekinula studij ili završila srednju strukovnu školu, zaključak je studije.
Onima koji nisu uspjeli završiti srednju školu, izgledi su minimalni.
Doduše, to je istraživanje provedeno uoči krize, koja je najsnažnije pogodila upravo mlade do 35 godina. Od kraja 2008. do kraja 2009. broj nezaposlenih u toj skupini porastao je 32 posto, a broj novoprijavljenih na burzu sa sveučilišnom diplomom i bez radnog iskustva porastao je 23 posto.