Valjevo: Milioni evra od krzna činčila

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Valjevo: Milioni evra od krzna činčila





Tanjug | 16. 01. 2011. - 15:08h | Foto: Reuters

Dvojica Valjevaca, diplomirani inženjer Miodrag Stanković i njegov sin Nemanja, koji spadaju medju najveće odgajivače činčila u našoj zemlji, osnovali su kompaniju u Srbiji, ali i u Češkoj.
107823_cincila01-reuter-michaela-rehle_f.jpg

Zahvaljujući firmi "Nelemi" u Pragu, sada uspešno sarađuju u proizvodnji i otkupu koža činčila sa odgajivačima iz Evrope, pre svega iz Srbije, Rumunije, Češke, Hrvatske, Španije, BiH, Poljske, kao i sa partnerima iz Argentine, Brazila, Čilea i Bolivije.

Štavljenje otkupljenih koža i dalje se obavlja u Poljskoj, jer u Srbiji i okolnim zemljama ne postoje fabrike za preradu koža činčile. Nakon toga krzna se klasifikuju po kvalitetu i plasiraju na tržišta Evrope, SAD, Rusije, Kanade, a u poslednje vreme sve više na tržište Kine.


Cena krzna do 30 evra

Mladi odgajivač činčila Nemanja Stanković kaže da bi broj odgajivača činčila u Srbiji, kada bi država prepoznala značaj ove proizvodnje, mogao znatno da se poveća i time se ostvari i značajan devizni prihod. Inače, za plasman koža činčila nema problema, sve otkupljene količine se odmah prihvaćuju odgajivačima, a cena krzna činčile se kreće i do 30 evra uz zavisnosti od kvaliteta.
"Mesečno preuzmemo i plasiramo oko 20.000 krzna, a iz Srbije izmedju 4.000 i 5.000. Na taj način godišnje izvozom krzna činčila iz Srbije ostvarimo devizni priliv od milion dolara, dok naša kompanija u Češkoj ostvari petostruko veći prihod", rekao je za Tanjug inženjer Stanković.

Na pitanje šta je bio razlog da kompaniju umesto u Srbiji otvara u Češkoj, Stanković odgovara da je na to posebno uticao lakši način poslovanja nego što je slučaj u našoj zemlji gde nadležna ministarstva a i banke nisu dovoljno prepoznale značaj ove proizvodnje kojom se sada u Srbiji bavi čak 500 domaćinstava koje ostvaruju značajne prihode.


Odgajivači činčila ne mogu da dalje plasiraju svoje proizvode jer su uslovi za to veoma nepovoljni, kaže Stanković i primera radi navodi da kamata na odobrene kredite u Češkoj godišnje iznosi četiri odsto, a u našoj zemlji čak 22 odsto. Uz to, naše kursne razlike su veće čak za 5 do 6 odsto, a u u Češkoj je to jedan do dva odsto na godišnjem nivou.


"Uz takve kursne razlike naša kompanija ostala bi bez zarade, a uz kamatu od 22 odsto na godišnjem nivou ne bi mogli ni da se bavimo ovom proizvodnjom", kaže Stanković i dodaje da se i poslovi oko registracije kompanije obavljaju tamo za kratko vreme i bez teškoća.
 
Natrag
Top