- Učlanjen(a)
- 07.02.2010
- Poruka
- 14.864
Uzbekistan: Kako izbeći rat zbog vode
Ako se se ne pronađe kompromisno rešenje u bližoj budućnosti bi mogao da izbije pravi rata između tri bivše sovjetske azijatske republike a sada samostalne države Uzbekistana i Tadžikistana i Kirgistana. Razlog je nestašica vode u tom regionu. Predsednik Uzbekistana Islam Karimov još jednom je upozorio rukovodioce Tadžikistana i Kirgistana da bi gradnja dve hidorelektrane u gornjem toku Amudarije i Sirdarije imala teške posledice i pogoršala komšijske odnose, pa čak dovela i do rata,
Tadžikistan i Kirgistan imaju probleme sa nedostatkom struje i u potpunosti zavise od uvoza električne energije. Još u vreme SSSR-a bili su napravljeni ambiciozni projekti gradnje hidroelektrana, ali su eksperti upoozoravali da bi u dugačkom periodu punjenja akumulacije susedni Uzbekistan imao velike probleme sa vodom, pogotovo onaj deo stanovništva koji živi od poljoprivrede.
Predsednik Islam Karimov više puta upozoravao je na moguću katastrofu koju bi u njegovoj zemlji izazvala gradnja centrala. Nedavno je o tome Karimov govorio za vreme posete Kazahstanu, gde je naišao na razumevanje predsednika Nursultana Nazarbajeva. Zatim je Karimov početkom oktobra posetio Turkmenistan i takođe dobio podršku predsednika Berdimuhamedova.Turkmenistan takođe ima probleme sa vodom, pa je tamošnjem rukovodstvu bilo jasno šta bi značilo ako u jednom periodu presuše reke koje za njih zaista život znače.
Celi problem treba gledati u kontekstu tradicionalne netrpeljivosti Uzbeka i Tadžika. Uzbeci u tom delu sveta sebe smatraju "arijevcima" dok im Tadžiki odgovaraju da su svetinje koje se nalaze u Uzbekistanu zapravo napravili drevni Persi čiji su naslednici i Tadžiki.
Dobro informisani tvrde da Islam Karimov pokušava da dobije podršku od Amerike koja mu do sada nije bila sklona, već ga je optuživala za apsolutizam. Pragmatični Amerikanci mogu i da "zažmure", jer im Uzbekistan treba za otvaranje baza za vreme povratka iz Avganistana, a neki tvrde čak i posle. Planira li SAD da otvori stalnu bazu u Centralnoj Aziji za sada se u Vašingtonu ne izjašnjavaju, već govore samo o planovima za povratak iz Avganistana gde se, uprkos velikim troškovima i podršci brojnih saveznika, nisu proslavili.
Za vreme nedavnog boravka Vladmira Putina u Tadžikistanu nije bilo potpisivanja bilo kakvih dokumenata oko zajedničke gradnje hidroelektrana. To daje nadu Uzbecima da će pobediti razum i da će se odustati od riskantnih projekata.Umesto razgovora o hidroelektranama Tadžikistan je dobio od Rusije povlasticu da njeni građani mogu da dobijaju radne dozvole u Rusiji čak na tri godine. I do sada je, pogotovo u Moskvi, bio veliki broj gastarbajtera iz Tadžikistana.Uglavnom su to mladi ljudi koji rade fizičke poslove i one za koje nisu zaintersovani domaćini. Prema zvaničnim podacima, sada u Rusiji radi oko milion i sto hiljada Tadžika. Cena rada Tadžika je znatno niža od one koja se plaća Rusima, pa vlasnici prodavnica i velikih marketa sve više zapošljavaju devojke iz Tadžikistana kao kasirke ili prodavačice.
Kad bi Tadžikistan i Kirgistan i počeli da grade uz pomoć Rusije dve hidroelektrane, Islam Karimov bi morao da razmisli isplati li mu se ta krvava avantura. Rusi u Tadžikistanu i Kirgistanu imaju svoje vojne baze i oni ne bi mogli sedeti skrštenih ruku. U tom ratu se unapred zna ko bi izvukao deblji kraj.
Izvor:
Novosti.rs
Ako se se ne pronađe kompromisno rešenje u bližoj budućnosti bi mogao da izbije pravi rata između tri bivše sovjetske azijatske republike a sada samostalne države Uzbekistana i Tadžikistana i Kirgistana. Razlog je nestašica vode u tom regionu. Predsednik Uzbekistana Islam Karimov još jednom je upozorio rukovodioce Tadžikistana i Kirgistana da bi gradnja dve hidorelektrane u gornjem toku Amudarije i Sirdarije imala teške posledice i pogoršala komšijske odnose, pa čak dovela i do rata,

Tadžikistan i Kirgistan imaju probleme sa nedostatkom struje i u potpunosti zavise od uvoza električne energije. Još u vreme SSSR-a bili su napravljeni ambiciozni projekti gradnje hidroelektrana, ali su eksperti upoozoravali da bi u dugačkom periodu punjenja akumulacije susedni Uzbekistan imao velike probleme sa vodom, pogotovo onaj deo stanovništva koji živi od poljoprivrede.
Predsednik Islam Karimov više puta upozoravao je na moguću katastrofu koju bi u njegovoj zemlji izazvala gradnja centrala. Nedavno je o tome Karimov govorio za vreme posete Kazahstanu, gde je naišao na razumevanje predsednika Nursultana Nazarbajeva. Zatim je Karimov početkom oktobra posetio Turkmenistan i takođe dobio podršku predsednika Berdimuhamedova.Turkmenistan takođe ima probleme sa vodom, pa je tamošnjem rukovodstvu bilo jasno šta bi značilo ako u jednom periodu presuše reke koje za njih zaista život znače.
Celi problem treba gledati u kontekstu tradicionalne netrpeljivosti Uzbeka i Tadžika. Uzbeci u tom delu sveta sebe smatraju "arijevcima" dok im Tadžiki odgovaraju da su svetinje koje se nalaze u Uzbekistanu zapravo napravili drevni Persi čiji su naslednici i Tadžiki.
Dobro informisani tvrde da Islam Karimov pokušava da dobije podršku od Amerike koja mu do sada nije bila sklona, već ga je optuživala za apsolutizam. Pragmatični Amerikanci mogu i da "zažmure", jer im Uzbekistan treba za otvaranje baza za vreme povratka iz Avganistana, a neki tvrde čak i posle. Planira li SAD da otvori stalnu bazu u Centralnoj Aziji za sada se u Vašingtonu ne izjašnjavaju, već govore samo o planovima za povratak iz Avganistana gde se, uprkos velikim troškovima i podršci brojnih saveznika, nisu proslavili.
Za vreme nedavnog boravka Vladmira Putina u Tadžikistanu nije bilo potpisivanja bilo kakvih dokumenata oko zajedničke gradnje hidroelektrana. To daje nadu Uzbecima da će pobediti razum i da će se odustati od riskantnih projekata.Umesto razgovora o hidroelektranama Tadžikistan je dobio od Rusije povlasticu da njeni građani mogu da dobijaju radne dozvole u Rusiji čak na tri godine. I do sada je, pogotovo u Moskvi, bio veliki broj gastarbajtera iz Tadžikistana.Uglavnom su to mladi ljudi koji rade fizičke poslove i one za koje nisu zaintersovani domaćini. Prema zvaničnim podacima, sada u Rusiji radi oko milion i sto hiljada Tadžika. Cena rada Tadžika je znatno niža od one koja se plaća Rusima, pa vlasnici prodavnica i velikih marketa sve više zapošljavaju devojke iz Tadžikistana kao kasirke ili prodavačice.
Kad bi Tadžikistan i Kirgistan i počeli da grade uz pomoć Rusije dve hidroelektrane, Islam Karimov bi morao da razmisli isplati li mu se ta krvava avantura. Rusi u Tadžikistanu i Kirgistanu imaju svoje vojne baze i oni ne bi mogli sedeti skrštenih ruku. U tom ratu se unapred zna ko bi izvukao deblji kraj.
Izvor:
Novosti.rs