Uz dovoljno novca nema nedostupnih lekova

Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Uz dovoljno novca nema nedostupnih lekova


Kod nas se bez recepta može kupiti svaki medikament, od antibiotika preko citostatika do onih koji nisu registrovani u našoj zemlji.


LEKOVI.jpg


U rafovima nekih apoteka mogu se naći i neregistrovani medikamenti



Lek, čak i onaj koji se isključivo izdaje na recept, poput antibiotika, medikamenata za snižavanje holesterola u krvi ili tableta za smirenje, građani Srbije najčešće kupuju sami – u privatnim, ali i državnim apotekama. Objašnjenje za to što će od kolege na poslu uzeti „brufen” zbog bolova, „bensedin” da se smire, „febricet” da obore temperaturu jeste da nemaju vremena da čekaju kod državnog lekara, a da će ionako, u većini slučajeva, lek platiti sami.

– Samolečenje je veliki problem svuda u svetu. Teoretski postoji grupa lekova blagog dejstva, koja se već 30 godina i na Zapadu može kupiti bez recepta, ali tamo su ljudi svesni i odgovorni za svoje zdravlje, dok takva odgovornost koda nas tek počinje da se stvara. Bez recepta se izdaju lekovi pouzdane efikasnosti, koji nisu jakog dejstva i imaju mali raspon neželjenih dejstava i to za glavobolje, bolove u zglobovima, kašalj… Kod nas je međutim, problem, što se definitivno bez recepta može kupiti svaki lek, od ampuliranog antibiotika, preko lekova za kardiovaskularne bolesti ili citostatika, a u apotekama ima i neregistrovanih lekova – kaže za „Politiku” profesorka Milica Prostran, sa Instituta za farmakologiju i toksikologiju Medicinskog fakulteta, direktorka Službe za kliničku farmakologiju Kliničkog centra Srbije.

Ovu oblast kontroliše zdravstvena inspekcija, ali, kako kaže naša sagovornica, ipak je delimično stvar i opšte obrazovanosti farmaceuta koji rade u tim apotekama, kao i građana koji to traže.

– Lekar ne bi trebalo da propisuje neregistrovane lekove. Za retka oboljenja postoji posebna procedura koja omogućava da se medikament uveze za nekoliko dana, posle dozvole Agencije za lekove. Naravno, kome se žuri, naći će lek i koji nije registrovan u Srbiji u nekoj od apoteka. Međutim, vi tada ne znate poreklo tog leka, nemate potvrdu kako je lek ušao u zemlju, nema ni potvrde o ispravnosti, o uslovima čuvanja, roku upotrebe – kaže dr Milica Prostran.

Zakon o lekovima i propisi Agencije o lekovima su vrlo određeni: u rešenju se tačno precizira kako će se lek izdavati – na recept ili bez, da li samo u bolnici… Ali, kod nas se do svakog leka može doći, uz dovoljno para i naravno informacija, koje danas pacijenti dobijaju preko Interneta, štampe…

Ovo potvrđuje i farmaceut, vlasnica privatne apoteke „Novi dom”, Mirjana Zdravković. Po antibiotik ili neki lek koji se isključivo izdaje na recept, a građani ga ipak kupuju u privatnoj apoteci, Zdravkovićeva kaže da prvo dolaze ljudi sa receptima privatnih lekara, zatim oni koji time žele da izbegnu gužve u ambulantama, a tu su i hronični i stari bolesnici, koji godinama uzimaju istu terapiju. Spremniji su da plate, nego da čekaju u ambulantama, naročito u vreme epidemije gripa.

– Međutim, postoji i veliki broj pacijenata koji traže milion stvari i neregistrovane lekove, za koje ni mi, u apoteci, nikada nismo čuli. To ne mogu da izmisle pacijenti, nego im to najčešće sugeriše lekar i napiše ime leka na papiriću. Od najeminentnijih urologa i ostalih specijalista dobijali smo recepte na ime neregistrovanih lekova. Pacijente smo upućivali na propisanu proceduru – kaže apotekarka Mirjana Zdravković.
Farmaceut iz jedne druge apoteke, međutim rukovodi se drugom logikom: pomoći pacijentu i dati mu lek koji mu je potreban – odmah, bez obzira što nije registrovan.

– Onaj kome lek treba ne pita gde će ga naći, samo da spasi glavu! Dok prođe proceduru, dok lek stigne, prolazi dragoceno vreme. Treba dozvoliti uvoz svakog leka koji je registrovan u drugim zemljama, kako je urađeno u Crnoj Gori. Registrovanje medikamenta kako se kod nas radi imalo je smisla dok se štitilo domaće tržište – objašnjava naša sagovornica koja naravno insistira na anonimnosti.

U Srbiji, prema prošlogodišnjim podacima Farmaceutske komore ima zvanično registrovanih 1.500 privatnih apoteka, ali je procena da ih je više od 2.200, što se otkriva na osnovu izdavanja licenci farmaceutima: nekada se za otvaranje apoteke samo fiktivno iskoristi zvanje diplomiranog farmaceuta, a posle lekove izdaje tehničar.

Pronađeno 75 vrsta neregistrovanih lekova

Inspektori zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravlja su tokom prošle godine u redovnim i vanrednim kontrolama apoteka i veledrogerija zatekli 75 vrsta neregistrovanog leka, i 26 vrsta lekova sa isteklim rokom upotrebe, pa su u svim pomenutim slučajevima izrečene mere zabrane prometa leka. Prema podacima koji su u „Politiku” stigli iz Ministarstva zdravlja, sa potpisom Ružica Nikolić, magistra farmaceutskih nauka i pomoćnice ministra zdravlja, u prometu nije nađen ni jedan falsifikovani lek.

Uskoro organizovano bacanje starih lekova
– Siguran sam da veliki broj građana kod kuće ima lekove kojima je istekao rok upotrebe, pa ne znaju šta s njima da rade. Pozivam ih da sačekaju s bacanjem jer ćemo uskoro kroz sistem apoteka organizovati prikupljanje tog otpada – najavio je juče Oliver Dulić, ministar životne sredine i prostornog planiranja.

On je, prilikom posete Institutu za majku i dete „dr Vukan Čupić”, odnosno Servisu za tretman infektivnog medicinskog otpada, istakao da još postoje problemi u sakupljanju farmaceutskog otpada.
Dragutin Tričković, direktor Instituta za majku i dete, kazao je da u toj ustanovi već dve godine oko dve tone infektivnog medicinskog otpada mesečno preradi u komunalni i odlaže sa ostalim otpadom u kontejnere.




Izvor: Politika
 
Natrag
Top