Uvoz svinjetine bez kontrole

Član
Učlanjen(a)
17.04.2009
Poruka
4.299
Uvoz svinjetine bez kontrole


Od nekadašnjeg izvoznika, Srbija je postala uvoznik svinjskog mesa. Samo prošle godine za uvoz svinjetine izdvojeno je 14 miliona dolara. Zbog čestih oscilacija tražnje i cena mesa, broj krmača i nazimica tokom protekle decenije skoro je prepolovljen. Stižu ozbiljna upozorenja da bi seljaci mogli da smanje proizvodnju, tako da bi izdvajanja za uvoz uskoro mogla da budu mnogo veća.


23197_0801-svinje-foto-fonetepa_f.jpg


Dozvole za izvoz u EU zbog organizacionih razloga i vakcinacije nemamo, ali zato za uvoz dozvole uvek postoje


Proizvodnja mesa u Srbiji u poslednjih 20 godina smanjena je sa 550.000 na 460.000 tona. Još gori podatak jeste to da je sa 887.000, koliko ih je bilo pre 10 godina, broj krmača i nazimica prošle godine dospeo je na svega 467.000 komada. Iz godine u godinu u padu je i broj domaćinstava koja se bave ovom vrstom proizvodnje, a takav trend nastavljen je i početkom ove godine jer je cena tovljenika sa prošlogodišnjih 150 do 160 dinara pala na 70 do 80 dinara po kilogramu žive vage.

Rajko Latinović, direktor PKB „Imes“ iz Padinske Skele, kaže da se sa ovakvim cenama proizvodnja svinjetine ne isplati, zbog čega će se odustajanje od proizvodnje tovljenika u Srbiji nastaviti.



- Ovih dana cena tovljenika porasla je na 80 do 105 dinara po kilogramu žive vage, što je sa aspekta proizvodnje i dalje neisplativo. Ilustracije radi „Imes“ je lane francusku polutku prodavao za 360, a sada je prodaje za 217 dinara. Cene su oborene zbog male tražnje jer je pala kupovna moć građana, što je sve više nezaposlenih i što je počeo i divlji uvoz - kaže Latinović.


Umesto da odredi racionalne uslove kojim bi se podstakla proizvodnja, kaže Latinović, država radi upravo suprotno jer ne nudi nikakve kredite za održavanje proizvodnje.
- Kurs dinara je nerealan, što nas vodi u još veće zaduživanje. Pri tom dozvole za izvoz u EU zbog organizacionih razloga i vakcinacije nemamo, ali zato za uvoz dozvole uvek postoje. Zbog toga će umesto da se razvija, proizvodnja nastaviti da trpi. Dokle, videćemo - kaže Latinović.


Da Srbija treba da ima svoju proizvodnju svinja, a ne da ih uvozi slaže se i Vladan Babić, predsednik Udruženja uzgajivača svinja „Graničar“ iz Kuzmina. Pogotovo što će vakcinacija svinja u Srbiji sledeće godine biti zaustavljena. Time bi nam se, uz prošlogodišnju dozvolu koju smo dobili za izvoz termički obrađenih prerađevina od svinjskog mesa, tržište EU otvorilo i za izvoz svežeg svinjskog mesa.


- Kada je proizvodnja svinjetine u pitanju u Srbiji uvek postoji problem zvani „od - do“ pa se, umesto na četiri godine, oscilacije na tržištu svinjetine prave četiri puta godišnje. Uvoz neće i ne može rešiti problem sa manjkom svinjetine u Srbiji. Naprotiv može ga samo produbiti. Problem može rešiti isključivo država koja porodičnim gazdinstvima treba da odredi kvote proizvodnje kako farmeri više ne bi dolazili u situaciju da proizvode višak ili manjak - kaže Babić i dodaje da deo tereta treba da ponesu i sami farmeri koji bi trebalo da smanje troškove proizvodnje, ali i da se povežu sa klaničarima kako ne bi zavisili od nakupaca.
Sličnog mišljenja je i Momir Jovanović, predsednik grupacije klaničara Privredne komore Srbije. On, međutim, ističe da je naše selo sve starije i da je malo onih koji mogu da se bave ovim poslom, a pri tom nemaju nikakvu garanciju.

Poslednjih godina imamo velike oscilacije kako u cenama tako i u proizvodnji, pa kad cene skoče, mnogi ulaze u ovaj posao, a kada padnu, napuštaju ga. Sada je kaže cena tovljenika povećana za nekih 10 dinara po kilogramu, što nije dovoljno jer cena koštanja proizvodnje svinje iznosi 120 dinara, što znači da seljak nema motiv jer posluje na nuli.

- Zbog toga u državi funkcionišu Robne rezerve, koje će kad imamo pad tražnje na tržištu viškove otkupljivati i skladištiti ih za one situacije kada na tržištu dođe do manjka ponude. Osim toga, nama nedostaje model proizvodnje, poput onog u EU koji je odličan, a po kome se u skladu sa veličinom imanja farmerima određuje koliko stoke mogu da gaje - kaže Jovanović.


Koliko će i da li će za ove probleme država imati sluha, ostaje da se vidi, pogotovo ako se ima u vidu da poslednjih 20 godina i nije mnogo vodila računa o agrobiznisu. U svakom slučaju, od nje zavisi da li ćemo na tržištu imati domaće meso ili ćemo postati zavisni od uvoza.


Proizvodnja u brojkama

- 2009. godine 340.000 seoskih domaćinstava bavilo se proizvodnjom svinja, u proseku sedam tovljenika
- 2007. godine proizvodnjom svinja bavilo se oko 440.000 seoskih domaćinstava
- u poslednjih 20 godina proizvodnja mesa smanjena je sa 550.000 na 460.000 tona
- 2000. godine u Srbiji je gajeno 887.000 nazimica i krmača, 2007. ovaj broj pao je na 550.000, a prošle godine na 467.000 komada



Izvor: Blic/Marija Škrbić
 
Natrag
Top