Umetnost drevne Indije

Učlanjen(a)
19.09.2009
Poruka
27.640
Narodi Indije oduvek su voleli ples, muziku, pozorište, a izvrsni umetnici su budućim generacijama ostavili mnoštvo veličanstvenih skulptura i raznih građevina.
Na prostorima koje je zauzimala stara civilizacija iz doline Inda naučnici su pronašli razne predmete, od kojih su neki verovatno bili igračke - na primer, mala kolica, pištaljke u obliku ptica, lutke majmuna koje su mogle da se spuštaju niz kanap, figurice krava kojima su se glave pomerale napred-nazad i još mnogo toga. Do danas, međutim, naučnici nisu pronašli ostatke velikih statua iz ovog vremena. Pronašli su pehare pravljene od bronze i srebra, kao i mnoštvo perlica i drugih ukrasa.

Danas još uvek postoje hramovi isklesani u kamenu, zatim veliki hramovi sa majstorski izrađenim tornjevima, palate, grobnice, sve to sa puno prefinjenih ukrasa. Većina skulptura u Indiji nastala je prvenstveno za religiozne namene.
U staroj Indiji muzičari su svirali na raznim duvačkim, žičanim ili udaračkim instrumentima - neki od njih su daire, harmonijum, sitar (daire su okrugli instrument sa kožom u sredini zategnutom preko kružnog okvira, a po okviru od drveta su metalni kolutovi; harmonijum je instrument sličan orguljama, a sitar žičani instrument dugog vrata koji po obliku podseća na tamburu, ali je mnogo veći).
Tokom dugog niza godina, nastala su i dva veličanstvena epa, Ramajana i Mahabharata; u njihovom stvaranju je učestvovalo mnogo pesnika.

Ramajana ima oko 24 hiljade stihova i podeljena je u sedam knjiga. Govori o pravednom kralju Rami i njegovoj borbi sa demonom Ravanom. Demon je ukrao Raminu ženu Situ, koju je držao zatočenu na ostrvu Lanka (današnja Šri Lanka). Uz pomoć Hanumana (božanstva u liku majmuna) i njegove verne armije majmuna, Rama je izbavio Situ. Njegova pobeda nad Ravanom simbolizuje pobedu dobra nad zlom.

Mahabharata je najduža pesma ikad napisana - ima oko 100 hiljada stihova. U mahabharati je opisano ratovanje između dva ogranka jedne kraljevske porodice oko nasleđivanja prestola.

Pozlatarsvo je stari umetnički zanat sa tradicijom dugom preko pet milenijuma poreklo vodi iz drevne Indije odakle je preko Egipta preneto u Evropu. Za vreme baroka i rokokoa njegova umetnička tehnika dostiže vrhunac. Od Leonarda Da Vinčija, koji je tvorac mašine za obradu zlatnih listića, usavršena je samo njihova izrada. Sada se može dobiti debljina od 0,0001 milimetara vrednosti do 24 karata
U srednjevekovnoj Srbiji pod uticajem vizantijske umetnosti i grčkih majstora, proširilo se simbolično predstavljanje duhovnih vrednosti zlatom. Srednjevekovna srpska ikonopisačka umetnost dala je duhovnu snagu i učinila od crkvenog pozlatarstva vid pravoslavne molitve.

25693x2.jpg


Img0016_copy.JPG
 
Poslednja izmena od urednika:
Natrag
Top