Ukrštene Ukrštene jabuke i kruške

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Najvažniji izazov oplemenjivačkog rada u voćarstvu je stvaranje novih sorti koje će prihvatiti tržište i koje donose profit proizvođačima. Selekcioneri su uspešno ispunjavali ove najviše ciljeve do sada i nema sumnje da će nastaviti da to rade i ubuduće.
– U periodu od 1997. do 2004. godine u svetu je stvoreno i priznato više stotina sorata voćaka, a u Srbiji samo deset. To su sorte šljive “mildora”, “timočanka” i “boranka”, breskve “gročanka”, kajsije NS-4, NS-6, “novosadska kasnocvetna” i “novosadska rodna”, kupina “čačanska bestrna” i “crna” ribizla “čačanska crna” – kaže dr Vladislav Ognjanov s novosadskog Poljoprivrednog Fakulteta. – Nažalost, rezultati rada na oplemenjivanju voćaka u Srbiji zbog sve slabije podrške društva gube svoj nekadašnji obim i značaj za unapređenje voćarstva. Voćarstvo naše države neće moći da održi korak sa svetom i sve će više zaostajati ako se u programe oplemenjivanja voćaka ne bude više ulagalo.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Dr Vladislav Ognjanov naglašava da je oplemenjivanje voćaka prošlo dugačak put od selekcije iz prirodnih populacija i spontanih sejanaca do genetskih transformacija i molekularnih markera. To se posebno odnosi na metode oplemenjivanja. Većina danas gajenih sorti i podloga su identifikovani klonovi poznatog pedigrea. Ipak idealne kombinacije različitih osobina kao što je specifičan tip rasta, otpornost na parazite i štetočine, kvalitet ploda ili kompatibilnost je teško postići. U ovim naporima konvencionalno oplemenjivanje- hibridizacija pre svega, je nezamenljiv put. Da bi ovaj put bio brži, genetske transformacije i metode molekularne biologije nisu dale svoj poslednji doprinos.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Današnji oplemenjivački programi su interdisciplinarni. Kompleksnost, dinamičan razvoj i interdisciplinarna interakcija zahtevaju nove prilaze, inventivne i dobro obučene kadrove, savremene metode i opremljenost laboratorija. Najvažnije oblasti saradnje predstavljaju baze podataka, genetika, fi topatologija, entomologija, fi ziologija ekologija, molekularna biologija, mehanizacija proizvodnje, kvalitet ploda i senzorsko ocenjivanje. Oplemenjivači moraju biti svesni modernih zahteva tržišta i potrošača. Kompleksnost ciljeva vrlo često vodi ka specijalizaciji pojedinih oplemenjivačkih programa i dinamičkoj interakciji komplementarnih programa. Odnos oplemenjivača prema genetički modifikovanim organizmima ide od negativnog do pozitivnog. Stalan izazov pred naučnim radnicima je spoznaja novih metoda i tehnologija kako bi unapredili efi - kasnost svojih oplemenjivačkih programa.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[TABLE]
[TR]
[TD]
sunc2_2_1.gif
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Z a h v a l j u j u ć i progresu u oplemenjivanju voćaka danas se pruža prilika za genetičko unapređenje kod svih voćnih vrsta. Pristupi i putevi unapređenja kroz oplemenjivački rad još uvek vode kroz : selekciju iz prirodnih populacija, hibridizaciju, mutaciono oplemenjivanje i nekonvencionalne metode oplemenjivanja. Svedoci smo eksplozije novih ideja, saznanja i tehnika u poslednoj deceniji, a kao rezultat se javlja bolje razumevanje gena i mehanizama nasleđivanja.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Generalni ciljevi se ne menjaju takvom dinamikom. Nova sorta mora da bude različita od postojećih, ali bolja u pogledu rodnosti, prepoznatljivosti, hranljivosti, otpornosti i superiornosti kvaliteta.
Davnašnja želja da se ukrsti jabuka i kruška ponovo postaje aktuelna. Naučnici uspevaju da u in vitro uslovima odgaje više hibrida jabuke Fuji ukrštene sa kruškom Oharabeni sa ciljem unošenja gena za otpornost prema prouzrokovačima ekonomski najvažnijih bolesti. U povratnim ukrštanjima badema i breskve sa breskvom dobijeni su hibridi znatno čvršćeg mezokarpa, dugačkog perioda zrenja i trajašnosti ploda posle berbe ). Međuvrsna hibridizacija je omogućila stvaranje velikog broja sorti tipa japanske šljive...
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Genetičke transformacije su alternativa konvencionalnom oplemenjivanju sa mogućnošću poboljšanja postojećih sorti u kratkom periodu kroz specifi čne promene kao što su otpornost prema parazitima i štetočinama ili poboljšanje kvaliteta ploda.
Molekularna biologija treba da nastavi da doprinosi oplemenjivanju voćaka kroz bolje razumevanje strukture genoma, ekspresije transgena i njihovog načina nasleđivanja u hibridnom potomstvu, mogućnosti sputavanja ekspresije nepoželjnih ili pojačavanja ekspesije poželjnih gena, rekao je dr Vladislav Ognjanov.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Potrošači još nisu zadovoljni
Kvalitet i hranjiva vrednost ploda više nisu defi nisani samo snovima i željama oplemenjivača već praćenjem potrošačkih očekivanja i zahteva tržišta od nacionalnog do globalnog nivoa. Razvoj globalnog proizvodnog sistema se zasniva na gajenju malog broja sorti i internacionalizaciji tržišta. Glavni oplemenjivački ciljevi, kad su plodovi za svežu potrošnju u pitanju, su uvek bili povezani sa kvalitetom ploda (atraktivnost, veličina, oblik, obojenost, ukus, miris, aroma, čvrstina, hrskavost i sočnost, sposobnost čuvanja, transportabilnost). Uprkos napretku, potrošači u Evropi nisu potpuno zadovoljni kvalitetom plodova. Novi oplemenjivački ciljevi moraju uzeti u obzir potrebe proizvođača, potrošača i trgovinske mreže.
R. S.
 
Natrag
Top