U izvozu je spas, samo kome prodati

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
U izvozu je spas, samo kome prodati


Izvor: Novosti

Beograd -- Ekonomski oporavak moguć samo ukoliko proizvodimo za svetska tržišta, ali su ona sve manje dostupna. Rizik bankrota mnogih država zaustavlja izvoz naše robe.

7608629724e7bf6f60405e093562596_640x360.jpg


Srbija ima šanse za veće stope privrednog rasta samo ukoliko bude proizvodila robu za izvoz.
U ovom stavu slažu se svi ekonomski stručnjaci, a između ostalog, to je i "lajt motiv“ strategije razvoja naše zemlje, poznatijeg kao "Srbija 2020“. Ali u vreme velikih ekonomskih previranja u svetu, ostaje pitanje: kome uopšte tu robu možemo prodati?
Prema upravo objavljenom Globalnom izveštaju o rizicima za bankrot država za treći kvartal kompanije CMA, plasman roba u neke delove sveta koji su, već tradicionalno, kupci naših proizvoda biće ravan podvigu.

Tako, na primer, prema CMA, šanse Grčke da bankrotira su 90,6 odsto, a sledi je Portugal sa 61,3 odsto mogućnosti da proglasi bankrot. Među deset najrizičnijih su i Ukrajina, Irska, Italija, Mađarska sa šansama za bankrot iznad 30 odsto.

Najmanji rizik za bankrot preti Norveškoj - svega 4,4 odsto, a slede SAD sa 4,6 odsto šansi za objavu da ne mogu plaćati svoj dug, kao i Švedsta sa 5,1 odsto. Na listi CMA, među 68 listiranih zemalja, nema Srbije. Tu su, međutim, dve države iz regiona - Hrvatska sa 29,7 odsto šansi da bankrotira i Slovenija sa 17,7 odsto.

"Srbija je u boljoj poziciji od pojedinih suseda po pitanju uticaja tražnje u evrozoni na njen ekonomski položaj, jer je veći deo izvoza usmeren na Nemačku, koja beleži privredni rast, a osim toga, izvezli smo i značajne količine robe na rusko tržište", tvrdi ekonomista Miroslav Zdravković.

On kaže i da "za razliku od Hrvatske, koja je u spoljnoj trgovini imala veliki pad jer je mnogo više vezana za Italiju, u Srbiji se taj pad još nije dogodio, zahvaljujući rekordnom izvozu u Rusku Federaciju i međugodišnjem rastu izvoza u Nemačku od nekih 45 odsto".

Rast BDP u prošloj godini ostvaren je, inače, isključivo zahvaljujući oporavku i rastu inostrane tražnje odnosno privrednom rastu zemalja sa kojima Srbija ima razvijenu spoljnotrgovinsku razmenu. Sličan trend nastavljen je i u dosadašnjem periodu 2011. godine.

Globalne tendencije, međutim, ukazuju na postojanje drugog talasa ekonomske krize, koji će neminovno uticati na usporavanje rasta spoljne trgovine u narednim mesecima, a samim tim i na usporavanje rasta BDP u 2011. godini.

Na osnovu dosadašnjih kretanja, nameće se zaključak da će ovogodišnji rast BDP biti ostvaren isključivo zahvaljujući oporavku i rastu investicija, dok će doprinos spoljnotrgovinske razmene biti neprimetan, kažu u Ministarstvu finansija.

"Srbija još drži glavu iznad vode", tvrdi Zdravković i dodaje da čak i podaci o prilivu stranih investicija pokazuju da je Srbija imala dobre performanse. On navodi da je prošle godine priliv stranih direktnih investicija u Srbiju bio jednak zbiru priliva svih ostalih bivših jugoslovenskih republika, tako da, uprkos lošim rangiranjima i svemu sličnom, generalno, u Srbiji stvari ne stoje loše.
 
Natrag
Top