LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
U izvozu je spas, samo kome prodati
Izvor: Novosti
Beograd -- Ekonomski oporavak moguć samo ukoliko proizvodimo za svetska tržišta, ali su ona sve manje dostupna. Rizik bankrota mnogih država zaustavlja izvoz naše robe.
Srbija ima šanse za veće stope privrednog rasta samo ukoliko bude proizvodila robu za izvoz.
U ovom stavu slažu se svi ekonomski stručnjaci, a između ostalog, to je i "lajt motiv“ strategije razvoja naše zemlje, poznatijeg kao "Srbija 2020“. Ali u vreme velikih ekonomskih previranja u svetu, ostaje pitanje: kome uopšte tu robu možemo prodati?
Prema upravo objavljenom Globalnom izveštaju o rizicima za bankrot država za treći kvartal kompanije CMA, plasman roba u neke delove sveta koji su, već tradicionalno, kupci naših proizvoda biće ravan podvigu.
Tako, na primer, prema CMA, šanse Grčke da bankrotira su 90,6 odsto, a sledi je Portugal sa 61,3 odsto mogućnosti da proglasi bankrot. Među deset najrizičnijih su i Ukrajina, Irska, Italija, Mađarska sa šansama za bankrot iznad 30 odsto.
Najmanji rizik za bankrot preti Norveškoj - svega 4,4 odsto, a slede SAD sa 4,6 odsto šansi za objavu da ne mogu plaćati svoj dug, kao i Švedsta sa 5,1 odsto. Na listi CMA, među 68 listiranih zemalja, nema Srbije. Tu su, međutim, dve države iz regiona - Hrvatska sa 29,7 odsto šansi da bankrotira i Slovenija sa 17,7 odsto.
"Srbija je u boljoj poziciji od pojedinih suseda po pitanju uticaja tražnje u evrozoni na njen ekonomski položaj, jer je veći deo izvoza usmeren na Nemačku, koja beleži privredni rast, a osim toga, izvezli smo i značajne količine robe na rusko tržište", tvrdi ekonomista Miroslav Zdravković.
On kaže i da "za razliku od Hrvatske, koja je u spoljnoj trgovini imala veliki pad jer je mnogo više vezana za Italiju, u Srbiji se taj pad još nije dogodio, zahvaljujući rekordnom izvozu u Rusku Federaciju i međugodišnjem rastu izvoza u Nemačku od nekih 45 odsto".
Rast BDP u prošloj godini ostvaren je, inače, isključivo zahvaljujući oporavku i rastu inostrane tražnje odnosno privrednom rastu zemalja sa kojima Srbija ima razvijenu spoljnotrgovinsku razmenu. Sličan trend nastavljen je i u dosadašnjem periodu 2011. godine.
Globalne tendencije, međutim, ukazuju na postojanje drugog talasa ekonomske krize, koji će neminovno uticati na usporavanje rasta spoljne trgovine u narednim mesecima, a samim tim i na usporavanje rasta BDP u 2011. godini.
Na osnovu dosadašnjih kretanja, nameće se zaključak da će ovogodišnji rast BDP biti ostvaren isključivo zahvaljujući oporavku i rastu investicija, dok će doprinos spoljnotrgovinske razmene biti neprimetan, kažu u Ministarstvu finansija.
"Srbija još drži glavu iznad vode", tvrdi Zdravković i dodaje da čak i podaci o prilivu stranih investicija pokazuju da je Srbija imala dobre performanse. On navodi da je prošle godine priliv stranih direktnih investicija u Srbiju bio jednak zbiru priliva svih ostalih bivših jugoslovenskih republika, tako da, uprkos lošim rangiranjima i svemu sličnom, generalno, u Srbiji stvari ne stoje loše.
Izvor: Novosti
Beograd -- Ekonomski oporavak moguć samo ukoliko proizvodimo za svetska tržišta, ali su ona sve manje dostupna. Rizik bankrota mnogih država zaustavlja izvoz naše robe.
Srbija ima šanse za veće stope privrednog rasta samo ukoliko bude proizvodila robu za izvoz.
U ovom stavu slažu se svi ekonomski stručnjaci, a između ostalog, to je i "lajt motiv“ strategije razvoja naše zemlje, poznatijeg kao "Srbija 2020“. Ali u vreme velikih ekonomskih previranja u svetu, ostaje pitanje: kome uopšte tu robu možemo prodati?
Prema upravo objavljenom Globalnom izveštaju o rizicima za bankrot država za treći kvartal kompanije CMA, plasman roba u neke delove sveta koji su, već tradicionalno, kupci naših proizvoda biće ravan podvigu.
Tako, na primer, prema CMA, šanse Grčke da bankrotira su 90,6 odsto, a sledi je Portugal sa 61,3 odsto mogućnosti da proglasi bankrot. Među deset najrizičnijih su i Ukrajina, Irska, Italija, Mađarska sa šansama za bankrot iznad 30 odsto.
Najmanji rizik za bankrot preti Norveškoj - svega 4,4 odsto, a slede SAD sa 4,6 odsto šansi za objavu da ne mogu plaćati svoj dug, kao i Švedsta sa 5,1 odsto. Na listi CMA, među 68 listiranih zemalja, nema Srbije. Tu su, međutim, dve države iz regiona - Hrvatska sa 29,7 odsto šansi da bankrotira i Slovenija sa 17,7 odsto.
"Srbija je u boljoj poziciji od pojedinih suseda po pitanju uticaja tražnje u evrozoni na njen ekonomski položaj, jer je veći deo izvoza usmeren na Nemačku, koja beleži privredni rast, a osim toga, izvezli smo i značajne količine robe na rusko tržište", tvrdi ekonomista Miroslav Zdravković.
On kaže i da "za razliku od Hrvatske, koja je u spoljnoj trgovini imala veliki pad jer je mnogo više vezana za Italiju, u Srbiji se taj pad još nije dogodio, zahvaljujući rekordnom izvozu u Rusku Federaciju i međugodišnjem rastu izvoza u Nemačku od nekih 45 odsto".
Rast BDP u prošloj godini ostvaren je, inače, isključivo zahvaljujući oporavku i rastu inostrane tražnje odnosno privrednom rastu zemalja sa kojima Srbija ima razvijenu spoljnotrgovinsku razmenu. Sličan trend nastavljen je i u dosadašnjem periodu 2011. godine.
Globalne tendencije, međutim, ukazuju na postojanje drugog talasa ekonomske krize, koji će neminovno uticati na usporavanje rasta spoljne trgovine u narednim mesecima, a samim tim i na usporavanje rasta BDP u 2011. godini.
Na osnovu dosadašnjih kretanja, nameće se zaključak da će ovogodišnji rast BDP biti ostvaren isključivo zahvaljujući oporavku i rastu investicija, dok će doprinos spoljnotrgovinske razmene biti neprimetan, kažu u Ministarstvu finansija.
"Srbija još drži glavu iznad vode", tvrdi Zdravković i dodaje da čak i podaci o prilivu stranih investicija pokazuju da je Srbija imala dobre performanse. On navodi da je prošle godine priliv stranih direktnih investicija u Srbiju bio jednak zbiru priliva svih ostalih bivših jugoslovenskih republika, tako da, uprkos lošim rangiranjima i svemu sličnom, generalno, u Srbiji stvari ne stoje loše.