- Učlanjen(a)
- 07.02.2010
- Poruka
- 14.864
U Hrvatskoj bez odštete zbog suše
Izvor:
B92.net
Zagreb -- Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske potvrdilo da nema novca za odštetu poljoprivrednicima zbog ekstremnih vrućina, prenosi T-portal.
"Finansijskih sredstava neće biti, ali Ministarstvo analizira druge modele pomoći", izjavila je Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.
Od posledica dugotrajne suše stradali su najviše kukuruz, soja i šećerna repa, ali štete imaju i uzgajivači voća i povrća. Stoga bi poljoprivredni proizvodi na jesen moglo da poskupe i za više od 10 odsto. A već sada na hranu odlazi gotovo pola ukupnih troškova prosečnog hrvatskog domaćinstva, piše T-portal.
U Osječko-baranjskoj županiji štete na pomenutim kulturama kreću se od 30 do 90 odsto, a prva procena, prema rečima osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, govori o štetama od suše od oko 514.000.000 kuna (70 miliona evra). Zajedno s procenom štete od mraza i niskih temperatura početkom godine, ukupne su štete veće od 700 miliona kuna (oko 93 miliona evra).
U Brodsko-posavskoj županiji ogromna je šteta od suše na kukuruzu na 16.000 hektara, soje na 4.500 hektara, a krmnog bilja, livada i pašnjaka na oko 5.000 hektara. Zamenik župana Davor Vlaović ističe kako je dugotrajno sušno razdoblje, visoke temperature i nedostatak padavina, naročito u julu i avgustu, zahvatilo celu Brodsko-posavsku županiju.
Vukovarsko-sremski župan Božo Galić ističe kako se zaista radi o pravoj katastrofi, zbog čega država mora da nađe rešenje kako da pomogne u saniranju šteta. Po rečima Mate Brlošić, predsednika Hrvatske poljoprivredne komore, ovako katastrofalna suša gotovo da se i ne pamti, a posledice je teško do kraja i predvideti. Proizvodnja hrane postaje sve upitnija, a stočni fond u Hrvatskoj polako, ali sigurno nestaje. O svinjogojskim fondu više nema ni govora, jer je gotovo u potpunosti već uništen, a kada je u pitanju držanje krava, junica i teladi na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, i tu se primičemo kraju, kaže Brlošić, ističući kao neće biti hrane za stoku.
Kukuruza ove godine u Hrvatskoj neće biti ni za lek, kazao je Brlošić, dodajući kako je seljak prinuđen prehraniti svoju stoku kako zna, a to znači da će se kao hrana koristiti i žito, koje je znatno jeftinije od kukuruza.
Čelni ljudi slavonskih županija ističu da se bez navodnjavanja više ne može ni razmišljati o bilo kakvoj proizvodnji. Osječko-baranjska županija priprema deset projekata za deset sistema navodnjavanja, čija je projektna dokumentacija izuzetno složena. I u Vukovarsko-sremskoj županiji postoje projekti i programi navodnjavanja, ali, kako ističe Galić, bez pomoći države i osmišljene politike oni se neće moći realizovati.
Izvor:
B92.net
Zagreb -- Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske potvrdilo da nema novca za odštetu poljoprivrednicima zbog ekstremnih vrućina, prenosi T-portal.
"Finansijskih sredstava neće biti, ali Ministarstvo analizira druge modele pomoći", izjavila je Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.
Od posledica dugotrajne suše stradali su najviše kukuruz, soja i šećerna repa, ali štete imaju i uzgajivači voća i povrća. Stoga bi poljoprivredni proizvodi na jesen moglo da poskupe i za više od 10 odsto. A već sada na hranu odlazi gotovo pola ukupnih troškova prosečnog hrvatskog domaćinstva, piše T-portal.
U Osječko-baranjskoj županiji štete na pomenutim kulturama kreću se od 30 do 90 odsto, a prva procena, prema rečima osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, govori o štetama od suše od oko 514.000.000 kuna (70 miliona evra). Zajedno s procenom štete od mraza i niskih temperatura početkom godine, ukupne su štete veće od 700 miliona kuna (oko 93 miliona evra).
U Brodsko-posavskoj županiji ogromna je šteta od suše na kukuruzu na 16.000 hektara, soje na 4.500 hektara, a krmnog bilja, livada i pašnjaka na oko 5.000 hektara. Zamenik župana Davor Vlaović ističe kako je dugotrajno sušno razdoblje, visoke temperature i nedostatak padavina, naročito u julu i avgustu, zahvatilo celu Brodsko-posavsku županiju.
Vukovarsko-sremski župan Božo Galić ističe kako se zaista radi o pravoj katastrofi, zbog čega država mora da nađe rešenje kako da pomogne u saniranju šteta. Po rečima Mate Brlošić, predsednika Hrvatske poljoprivredne komore, ovako katastrofalna suša gotovo da se i ne pamti, a posledice je teško do kraja i predvideti. Proizvodnja hrane postaje sve upitnija, a stočni fond u Hrvatskoj polako, ali sigurno nestaje. O svinjogojskim fondu više nema ni govora, jer je gotovo u potpunosti već uništen, a kada je u pitanju držanje krava, junica i teladi na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, i tu se primičemo kraju, kaže Brlošić, ističući kao neće biti hrane za stoku.
Kukuruza ove godine u Hrvatskoj neće biti ni za lek, kazao je Brlošić, dodajući kako je seljak prinuđen prehraniti svoju stoku kako zna, a to znači da će se kao hrana koristiti i žito, koje je znatno jeftinije od kukuruza.
Čelni ljudi slavonskih županija ističu da se bez navodnjavanja više ne može ni razmišljati o bilo kakvoj proizvodnji. Osječko-baranjska županija priprema deset projekata za deset sistema navodnjavanja, čija je projektna dokumentacija izuzetno složena. I u Vukovarsko-sremskoj županiji postoje projekti i programi navodnjavanja, ali, kako ističe Galić, bez pomoći države i osmišljene politike oni se neće moći realizovati.