Trgovinske marže kao vojna tajna

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Trgovinske marže kao vojna tajna



Niko ne želi javno da kaže kolika je zarada na svakom proizvodu

pakovanje.jpg

Kupce najviše interesuje – niža cena robe (Foto D. Jevremović)


Visina trgovinskih marži u Srbiji kao da je vojna tajna. Koliko tačno iznose trgovinske marže za pojedine proizvode kriju i trgovci, ali gle čuda, i – država. Kao nikome u ovoj zemlji nije stalo da se pozabavi time koliko para prodavci uzmu kupcima samo zarad sopstvene zarade. U vodećim trgovinskim lancima odbijaju javno da govore o tome, pravdajući visinu marži poslovnom tajnom, a slično je i objašnjenje države – u Komisiji za zaštitu konkurencije, za koju je Institut ekonomskih nauka nedavno uradio analizu maloprodaje u Srbiji, kažu da podatke o maržama nemaju prava da objave.
– To su podaci koje svaka firma čuva kao poslovnu tajnu. Trgovinski lanci su institutu dali te podatke radi analize tržišta i izrade studije pre nego što je „Delez” preuzeo „Maksi”, a ne kako bi se oni javno objavili – rečeno nam je u Komisiji za zaštitu konkurencije.
A da je istraživanje visine marži u Srbiji „zabranjena teritorija” pokazalo se i nedavnim saopštenjem komisije u kojem je navedeno da su o „nezakonitom i neovlašćenom objavljivanju podataka iz te studije obavešteni i Javno tužilaštvo i Ministarstvo unutrašnjih poslova”. Podsećanja radi, neposredno pre toga pojedini mediji su objavili delove izveštaja.
Za to vreme čak i Slovenija, kao najrazvijenije tržište nekadašnje Jugoslavije, donosi „Kodeks ponašanja subjekata u prehrambenom lancu”, kojim država želi da reguliše odnose između proizvođača, prerađivača i trgovaca, kako bi se došlo do pravednijih cenovnih odnosa i regulacije prevelikih trgovačkih marži.
Postavlja se onda pitanje – ostaju li srpski potrošači prepušteni samovolji trgovaca i imaju li građani Srbije prava da znaju koliko prodavci na njima zarađuju. Kada neki proizvod plate 100 dinara, koliko ode pravo u džep trgovcu?
– Nije normalno da potrošači ne znaju koja je realna cena proizvoda, a koliko preko toga zarađuje trgovac. Kod nas je sve to tajna. Prema zvaničnim podacima Eurostata, evropskog statističkog zavoda, marže u Srbiji su između 15 i 17 odsto, ali ti podaci nisu tačni. Javna je tajna da trgovci zarađuju mnogo više, da proizvođačima posebno naplaćuju dobro mesto na rafu, takozvano ulistavanje. Ako sve to saberemo, marže u pojedinim trgovinama dostižu i do 40 odsto.
A o uvoznim proizvodima, poput kozmetike, slatkiša i hemije, da i ne govorimo. Svi znamo koliko su skuplji nego u inostranstvu. A sve to na kraju plate kupci, ističe Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije, dodajući da i dalje važi preporuka državi da limitira marže za dvadesetak osnovnih životnih namirnica.
Da li bi se time ugrozilo slobodno tržište?
– Mi uopšte i nemamo slobodno tržiše. Ono je već opterećeno proizvođačkim i trgovačkim monopolima. Zato je rešenje ili u većoj kontroli države ili u jačanju konkurencije. A time bi kupci dobili jeftinije artikle na rafovima – zaključuje Papović.
Ekonomisti, sa druge strane, smatraju da ne bi bilo dobro propisivati marže.
– Ne mogu sa sigurnošću da kažem kolike su marže u Srbiji jer to zavisi od veličine prodajnog formata, od toga da li je reč o maloj radnji, supermarketu ili hipermarketu. Mislim da nisu tako velike kao pre tri ili četiri godine i stvar je svakog trgovinskog lanca kako će da formira cenu i koliku će maržu da zaračuna, jer ako bi ih propisala država, to bi moglo da dovede do toga da niko ne želi da prodaje određene proizvode, pa bismo opet imali nestašice – smatra Aleksandar Stevanović, ekonomista Centra za slobodno tržište, dodajući da nema idealnog policajca koji bi čuvao male marže i obezbedio uredno snabdevanje tržišta.
– Zlatna reč je konkurencija i jedino ona može da donese dobrobit kupcima u Srbiji – ističe Stevanović.


Ubrzava se ukrupnjavanje maloprodaje
Dolazak „Deleza” u Srbiju i preuzimanje „Delta maksija” ubrzali su ukrupnjavanje tržišta maloprodaje u Srbiji. „Merkator” je već objavio da kupuje lanac „Familija marketa”. Uskoro će slovenački gigant svojoj mreži pripojiti još jedan lanac u Srbiji, čiji naziv ne žele da saopšte, a „Idea” je nedavno u potpunosti preuzela sve objekte trgovinskog lanca „Tuš” u Srbiji.
Prema poslednjim podacima, koji su bili dostupni javnosti, a koje je u decembru prošle godine iznela revizorsko-konsultantska kuća „Dilojt”, najveći lanac u Srbiji sa gotovo 835 miliona evra prihoda, u 2009. godini, je „Delta maksi”. Slede „Merkator” sa 429 i „Idea” sa 363 miliona evra. U regionu je najveći igrač hrvatski „Agrokor”, a na drugom mestu slovenački „Merkator”, treći je „Maksi”.



Politika
 
Natrag
Top