LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Traže pravo na povraćaj imovine
[/h] Izvor: B92
Beograd -- Predstavnici izbegličkih udruženja traže da ih primi predsednik Srbije Boris Tadić. Od ponedeljka svakog dana u 12.05 dolaze ispred zgrade Predsedništva Srbije.
Oni traže prijem zbog konferencije ministara spoljnih poslova Srbije, Hrvatske, BIH i Crne Gore zakazane za 7.novembar u Beogradu.
Oni očekuju da se na toj konferenciji reši njihova sudbina jer je najavljeno potpisivanje zajedničke deklaracija za pronalaženje rešenja problema izbeglih i raseljenih lica, što za ratom pogođene građane ima jako veliki značaj.
Prema saznanjima izbegličkih udruženja , u finalnom nacrtu Zajedničke deklaracije se ne govori o povratku oduzetih imovinskih i stečenih prava izbeglih i prognanih.
U tom dokumentu se sugeriše da su naša imovinska i druga pitanja rešena, a da je ostalo tek nešto socijalnih slučajeva koje će države rešavati narednih godina. Zbog toga je sadašnji nacrt "Zajedničke deklaracije" neprihvatljiv i duboko protivan interesima izbeglih, prognanih i oštećenih građana u Srbiji" rekao je Miodrag Linta predsednik koalicije izbegličkih udruženja, za B92.
On je rekao da od predsednika Srbije traže da podrži njihove zahteve i da "da ministar spoljnih poslova Republike Srbije, Vuk Jeremić ne potpiše "Zajedničku deklaraciju" u sadašnjem obliku zato što ona naša nesporna prava svodi na socijalno - humanitarni nivo".
Jedan od zahteva je i da ministar Jeremić svojim kolegama iz regiona predloži dopunu sadačnjeg nacrta Deklaracije odredbom kojom će se države obavezati na postizanje dogovora o povratu nezakonito oduzetih imovinskih i stečenih prava, a u skladu sa Aneksom G Bečkog sporazuma o sukcesiji koji garantuje svim građanima onaj nivo prava koja su imali 31. 12. 1990. godine.
Predstavnici udrženja tražili su da se u Srbiji sa nacrta "Zajedničke deklaracije" "pod hitno skine oznaka tajnosti". Deklaracija je dogovorena pre skoro dva meseca na sastanku u Parizu.
"Postavljamo legitimno pitanje zbog čega ministar spoljnih poslova uporno krije sadržaj finalnog nacrta Deklaracije od izbeglih, prognanih i drugih oštećenih građana Srbije, pogotovo ako je navedeni sadržaj u našem interesu. Smatramo da je veoma štetno 'popravljanje odnosa u regionu' na način da ceh plaćaju izbegli, prognani i oštećeni građani i to na način da im se međudržavnim aktom oduzimaju elementarna imovinska i stečena prava u zemlji porekla", rekao je Linta.
Molbu za prijem kod Predsednika Borisa Tadića udruženja izbeglih poslala su pre dve nedelje ali odgovor nisu dobili.
U slučaju da nas Predsednik ne primi u ponedeljak, 31. oktobra, kao predstavnici izbegličkih udruženja smo doneli odluku da do početka ministarske konferencije na kojoj se rešava naša sudbina, dolazimo svaki dan pred njegov kabinet u 12 časova i 5 minuta, kažu za B92 predstavnici izbegličkih udruženja.
[/h] Izvor: B92
Beograd -- Predstavnici izbegličkih udruženja traže da ih primi predsednik Srbije Boris Tadić. Od ponedeljka svakog dana u 12.05 dolaze ispred zgrade Predsedništva Srbije.
Oni očekuju da se na toj konferenciji reši njihova sudbina jer je najavljeno potpisivanje zajedničke deklaracija za pronalaženje rešenja problema izbeglih i raseljenih lica, što za ratom pogođene građane ima jako veliki značaj.
Prema saznanjima izbegličkih udruženja , u finalnom nacrtu Zajedničke deklaracije se ne govori o povratku oduzetih imovinskih i stečenih prava izbeglih i prognanih.
U tom dokumentu se sugeriše da su naša imovinska i druga pitanja rešena, a da je ostalo tek nešto socijalnih slučajeva koje će države rešavati narednih godina. Zbog toga je sadašnji nacrt "Zajedničke deklaracije" neprihvatljiv i duboko protivan interesima izbeglih, prognanih i oštećenih građana u Srbiji" rekao je Miodrag Linta predsednik koalicije izbegličkih udruženja, za B92.
On je rekao da od predsednika Srbije traže da podrži njihove zahteve i da "da ministar spoljnih poslova Republike Srbije, Vuk Jeremić ne potpiše "Zajedničku deklaraciju" u sadašnjem obliku zato što ona naša nesporna prava svodi na socijalno - humanitarni nivo".
Jedan od zahteva je i da ministar Jeremić svojim kolegama iz regiona predloži dopunu sadačnjeg nacrta Deklaracije odredbom kojom će se države obavezati na postizanje dogovora o povratu nezakonito oduzetih imovinskih i stečenih prava, a u skladu sa Aneksom G Bečkog sporazuma o sukcesiji koji garantuje svim građanima onaj nivo prava koja su imali 31. 12. 1990. godine.
Predstavnici udrženja tražili su da se u Srbiji sa nacrta "Zajedničke deklaracije" "pod hitno skine oznaka tajnosti". Deklaracija je dogovorena pre skoro dva meseca na sastanku u Parizu.
"Postavljamo legitimno pitanje zbog čega ministar spoljnih poslova uporno krije sadržaj finalnog nacrta Deklaracije od izbeglih, prognanih i drugih oštećenih građana Srbije, pogotovo ako je navedeni sadržaj u našem interesu. Smatramo da je veoma štetno 'popravljanje odnosa u regionu' na način da ceh plaćaju izbegli, prognani i oštećeni građani i to na način da im se međudržavnim aktom oduzimaju elementarna imovinska i stečena prava u zemlji porekla", rekao je Linta.
Molbu za prijem kod Predsednika Borisa Tadića udruženja izbeglih poslala su pre dve nedelje ali odgovor nisu dobili.
U slučaju da nas Predsednik ne primi u ponedeljak, 31. oktobra, kao predstavnici izbegličkih udruženja smo doneli odluku da do početka ministarske konferencije na kojoj se rešava naša sudbina, dolazimo svaki dan pred njegov kabinet u 12 časova i 5 minuta, kažu za B92 predstavnici izbegličkih udruženja.