Toskana u Šumadiji

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.979
02. 04. 2010. 23:00h| Piše: Nina Đorđević / Vesti
Toskana u Šumadiji

Ne želimo neskromno da se poredimo sa jednim od najpoznatijih i najlepših svetskih regiona, ili da pariramo Toskani, ali videli smo paralele i znamo da vinarstvo na Oplencu ima potencijala, izjavio je nedavno Božidar Aleksandrović, vlasnik istoimene vinarije u Vinči kod Topole. Poređenjem, kažu na Oplencu, ne žele da zvuče pretenciozno, ali je Toskana uzeta kao model razvoja vinogradarstva i vinskog turizma usred Šumadije.

47476_032816s3_if.jpg


Da priča nije bez osnova pokazuju novi hektari pod vinogradima na padinama Oplenca. O vinima iz Topole, koja važi za mesto gde su srpski kraljevi pravili i pili vino, sve se češće govori.


Prvi put posle Drugog svetskog rata vina iz Topole ponovo haraju Evropom. U poslednjoj deceniji obnovljen je podrum kralja Petra Prvog Karađorđevića. U impozantnih 1.800 kvadratnih metara podruma u 19. veku prerađivalo se više od 100 vagona grožđa.

- Uskoro će biti obnovljeno svih 100 hektara vinograda Karađorđevića, a vino iz podruma je ponovo počelo da se pravi i flašira pre dve godine - kaže Miladin Gavrilović, upravnik Zadužbine Karađorđevića na Oplencu.
Miladin Gavrilović



Da je vino u Topoli tradicija stara više od sto godina, govori i izuzetno vredna vinoteka iz doba Karađorđevića. Na 12 metara ispod zemlje u podrumu i dan-danas čuva se kolekcija od 280 flaša vina, starijih od osam decenija, čija se vrednost procenjuje na oko tri miliona evra. Enoteka, naravno nije na prodaju, jer je zaveštanjem kralja Aleksandra zabranjeno trgovanje ovim vrednim bocama.


Vina sa Oplenca, i to ona iz podruma "Aleksandrović", samo prošle godine osvojila su 14 medalja na svetskim takmičenjima.


- Naš koncept je razvoj autentičnih vina. Nedostaje nam još vinograda, koji će, baš kao i u Toskani, prekrivati padine Oplenca. Pastoralni ambijent, iscrtan mekim pejzažima, već imamo. Vina, takođe. Fali nam samo svest i kultura o autentičnoj gastronomiji, koja čini značajan deo modernog vinskog turizma u svetu. U skoro svakom toskanskom selu, na svakom koraku, imate tipične restorane i ušuškane hotele, koji gostima nude pravo uživanje - kaže Božidar Aleksandrović.


47475_032816s2_f.jpg

Božidar Aleksandrović

Čuveni "Vašar u Topoli" koji se održava još od vremena Aleksandra Karađorđevića, nije ništa drugo nego srpska oda ovom božanskom piću. Predsednik opštine Topola Dragan Jovanović kaže da ovu manifestaciju svakog oktobra poseti nekoliko desetina hiljada turista.

- Ovakav koncept razvoja vinskog turizma na Oplencu je sasvim realan. Vina iz Topole su se i pre rata prodavala na evropskim dvorovima. Vlada Srbije je raspoložena da povoljnim kreditima pomogne izgradnju porodičnih hotela i restorana - kaže Jovanović.


Topolu, njene vinograde i podrume sve češće posećuju i inostrani enolozi. U saradnji naših i francuskih stručnjaka krajem ove godine iz podruma "Aleksandrović" poteći će prvi srpski penušac. Kako nemaju pravo da koriste zaštićeno ime šampanjca, navode da je ovo prvi srpski penušac, koji se pravi na klasičan način - fermentacijom, odnosno metodom koja je stara više od dva veka.


U podrumu ove vinarije u selu Vinča kod Topole nalazi se 15.000 boca penušca, koje bi trebalo da potvrde renome Srbije i ovog kraja na mapi vinskih puteva sveta.

Flaše sa kraljevim grbom

47478_032816s5_kf.jpg


U kolekciji od 280 flaša vina u Kraljevom podrumu najmlađe je staro 52 godine. Reč je o "crnom burgundcu".


Iz ove vredne kolekcije, koju je od okupatora sačuvao podrumar Dragoslav Filipović Midula, sakrivši je u jedno bure, do sada su otvorene svega tri flaše.


- Nemci ih nisu našli. Posle rata, iako su oslobodioci popili više od 35.000 litara vina na Oplencu, vrednu kolekciju srećom ni oni nisu našli - kaže Miladin Gavrilović.
Flaše u kojima se čuva muzejsko vino su autentične i sa utisnutim kraljevskim grbom.


 
Natrag
Top