Tlo će se tresti i narednih godina

PYC

Član
Učlanjen(a)
04.10.2009
Poruka
11.506
Atlas zemljotresa: Kako preživeti?

Tlo će se tresti i narednih godina





Izvor: Blic Vladimir Spasić | 20. 11. 2010. - 00:02h | Foto: Beta

Već izvesno vreme svet, pa i region Balkana, zašao je u period povećane seizmičke aktivnosti, pa se može očekivati da se tokom sledećih pet do deset godina aktivnost svih seizmogenih zona vidno poveća, kaže dr Dejan Vučković, diplomirani inženjer sa Departmana za geofiziku Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu.
92307_1206-zemljotres-foto-beta_f.jpg

U Kraljevu je bilo više od 350 zemljotresa

Prilikom zemljotresa u Kraljevu od 5,4 stepena po Rihteru podrhtavalo je tlo i u okolini Zagreba, Mostara ali i u Turskoj. Na pitanje da li je Balkan trusno područje, Vučković odgovara potvrdno. Sva primarna seizmičnost generiše se u zonama vezanim za margine tektonskih ploča, a Balkan se baš nalazi, a i formiran je pod uticajem zone sučeljavanja afričke tektonske ploče i evroazijske tektonske ploče.

U zoni Mediterana, gde Balkansko poluostrvo ima markantan položaj, afrička ploča se podvlači pod evroazijsku ploču, ujedno izdižući postepeno dno Mediterana, Apenine i Dinaride i istovremeno potiskujući italijansko kopno prema hrvatskoj obali brzinom ,oko četiri milimetra godišnje. U tom kontekstu Balkan u širem smislu, kaže Vučković, jeste jedna od mnogih zona na našoj planeti sa intenzivnom seizmičnošću.

Potresi koji nastaju u zonama primarne seizmičnosti rezultat su naglog rasterećenja naponskih stanja koja se godinama i decenijama akumuliraju u stenskoj masi prilikom sporog, ali nezadrživog klizanja afričke ploče pod evrazijsku ploču. Zone koje su seizmički najaktivnije upravo su i zone gde se i u reljefu mogu uočiti efekti ovih milenijumskih pokreta.


- U slučaju Balkanskog poluostrva to je pojas uz deo Hrvatskog primorja, Crnogorsko primorje, albanska teritorija, naročito uz Otrant, pa sve na jug uz obaju Grčke. Veoma je aktivan i pravac na Balkanu, koji iz Grčke ide osom Mramornog mora kroz Tursku i dalje Crnim morem. Ocenjuje se da žarišta ovih zona mogu generisati magnitude sedmog stepena Rihterove skale, a osa Grčka-Turska i više. Ova područja zone su izuzetno velike aktivnosti - ističe Vučković.


On navodi da prognoziranje potresa još nije moguće jednoznačno izvesti kao tačku definisanu u prostoru i vremenu, odnosno, nauka još nije pronašla pouzdan način proračuna pozicije, magnitude i vremena kada će se dogoditi neki potres.


Razvijeni su, nastavlja Vučković, i dalje se razvijaju neki statistički modeli koji mogu ukazati na stepen verovatnoće da će se u definisanom periodu dogoditi potres određene magnitude, a sve je zasnovano na dosadašnjim osmatranjima seizmičke aktivnosti. Osmatranja se instrumentalno izvode na našem prostoru nešto više od sto godina, mada se koriste i postojeći arhivski opisni podaci kojima se naknadno mogu proceniti intenzitet i šira zona epicentra potresa, a i paleoseizmološkim ispitivanjima moguće je dobiti podatke o događajima iz dalje geološke prošlosti.

- U Srbiji se, prema postojećim modelima, ne očekuju potresi velikih magnituda, ali zone u južnoj, centralnoj i zapadnoj Srbiji mogu biti izložene dejstvu potresa magnituda, u ekstremnim slučajevima i šestog stepena Rihterove skale. Lokalno se izdvaja i zona Fruške gore, koja takođe može generisati magnitude istog stepena. Važno je napomenuti da potresi koji se očekuju u Srbiji nisu potresi maksimalnog intenziteta kao u zonama intenzivne seizmičnosti Balkanskog poluostrva. Seizmogene zone u Srbiji i u okolini naše zemlje umirene su nešto debljim paketom mlađih sedimenata, kao što je to drastičan slučaj sa Panonskom nizijom, mada lokalno i kratkotrajno ove zone mogu izazvati značajnu štetu i treba ih respektovati - umiruje Vučković.
 
Natrag
Top