Teslini srodnici želeli su da urna bude u muzeju

LEGEND
Učlanjen(a)
14.12.2009
Poruka
29.042
Teslini srodnici želeli su da urna bude u muzeju


Blic

Sahranjivanju urne sa pepelom Nikole Tesle, koja se nalazi u beogradskom muzeju koji nosi njegovo ime, protive se i poznavaoci života velikog naučnika i verski predstavnici. Svako ima svoje argumente protiv nove inicijative Društva “Sveti Sava” da se urna iz muzeja prenese i sahrani na groblju. Poznavaoci Teslinog lika slažu se da je on nesporno bio vernik, ali na nekonvencionalan način, i da se interesovao za budizam, te da i ne čudi odluka njegovih potomaka da se urna sa pepelom ostavi u Muzeju Nikole Tesle.

198352_0404-nikola-tesla-foto-jelena-vucetic_f.jpg


Nije čudno što su Teslini posmrtni ostaci u muzeju


Kakva bi bila Teslina volja teško je reći, smatra književnik i najbolji poznavalac Teslinog lika Vladimir Pištalo, koji je za knjigu “Tesla, portret među maskama” dobio NIN-ovu nagradu.

- Treba znati da je Tesla proveo samo dan u Beogradu. Oni koji kažu da je bio vernik i pravoslavac nisu u krivu, ali on je to radio na poseban način. On je u isto vreme bio i budista. Kao što je poznato, on nikako nije hteo da uči za sveštenika. A kada je bio veoma bolestan, molio je oca da mu dozvoli da se bavi naukom, tvrdeći da će mu biti od toga bolje. Za njega je nauka bila vrsta leka - zaključuje Pištalo.


Profesor Teološkog fakulteta Radovan Bigović kaže da ne zna previše o konkretnom slučaju, ali podseća da su pravila crkve jasna.


[TABLE="class: antre_r back_c_1, align: right"]
[TR]
[TD]Nauka stvara moderne hramove
U Muzeju Nikole Tesle kažu da se njegov odnos prema crkvi i veri može videti iz njegovog govora o hidroelektrocentrali na Nijagari.
- Imamo mnoge spomenike prošlih vremena, imamo dvorce i piramide, hramove Grčke i katedrale hrišćanskog sveta. U njima je overodostojena snaga ljudi, veličina nacija, ljubav prema umetnosti i predanost religiji. Ovaj spomenik na Nijagari pak ima nešto svoje osobeno, u većem skladu sa našim današnjim mišljenjem i htenjima. To je spomenik dostojan našeg doba nauke, istinski spomenik prosvetiteljstva i mira - rekao je Tesla.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

- Crkva načelno ne odobrava kremaciju. Poznat je stav: zemlja si i zemlja ćeš postati. Kad već dođe do kremacije, crkva nema stav o tome gde urna mora da se nalazi ili da bude zakopana. Pretpostavljam da o tome mogu da odlučuju najbliži srodnici i naslednici, što je i logično - kaže Bigović.

U Muzeju tvrde da urna predstavlja neodvojivi deo memorijalne zbirke i ističu da se njihov odnos prema ovom pitanju nije promenio od 2006, kada su takođe bili protiv premeštanja urne.


- Nije čudno da se posmrtni ostaci nalaze u muzeju. I snimak poslednjeg izdaha Tomasa Edisona se čuva u muzeju. Ako bismo na ovaj način rabili ovu memorijalnu celinu, mogle bi i druge naučne institucije da traže eksponate koji bi odgovarali njihovoj postavci, te onda ne bi ni postojala potreba za postojanjem našeg muzeja - kaže Vladimir Jelenković, direktor Muzeja.


U Muzeju ističu i želju Milice Trbojević, kćerke Tesline sestre Angeline i naslednice Teslinog sestrića Save Kosanovića, da urna bude preneta u Muzej, što podrazumeva i obavezu da se porodična želja bezrezervno poštuje.


Na argument Duška M. Petrovića, predsednika IO Društva “Sveti Sava”, da postoje brojni ljudi koje žele da odaju počast senima Nikole Tesle i da zapale sveću, Jelenković kaže da memorijalni deo u muzeju omogućava posetiocima da se osame i kontempliraju i odaju poštu velikanu.


Iz Društva “Sveti Sava” i dalje insistiraju na tome da “svaki čovek ima pravo na sahranu”, pa su poslali novi zahtev gradonačelniku Beograda Draganu Đilasu.
- Tesla je bio vernik, a muzej nije mesto za zemne ostake, već za naučne radove - kaže Petrović za “Blic” i tvrdi da su za ovu inicijativu dobili podršku Svetog arhijerejskog sinoda, Udruženja književnika Srbije i Udruženja “Ćirilica”.
 
Natrag
Top