LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
Svi smo mi pomalo neandertalci
Međunarodna ekipa istraživača uspela je da izvrši sekvencioniranje genoma neandertalskog čoveka koje je pokazalo ukrštanje sa precima modernog čoveka na koje se odavno sumnjalo, pokazali su danas (7.5) objavljeni radovi.
Foto: Beta
Između jedan i četiri odsto ljudskog genoma, odnosno dva odsto njegovih gena, dolazi od neandertalaca, našeg najbližeg rođaka koji je živeo pre oko 400.000 godina i koga nema već 30.000 godina, precizirali su istraživači čija je studija objavljena 7. maja u američkom naučnom časopisu "Science".
"Od sada možemo da kažemo da je, prema najvećoj verovatnoći, bio jedan transfer gena između neandertalaca i ljudi", istakao je Ed Grin, profesor biomolekularnog inženjeringa na Univerzittu Kalifornija u Santa Kruzu, vodeći autor studije.
Prema istraživačima, taj genski transfer dogodio se pre 50.000 do 80.000 godina, verovatno kada su prvi homo sapiensi napustili Afriku i sreli ljude Neandertala na Bliskom istoku, pre nego što su se proširili po Evroaziji. Činjenica da su se genski otisci neadertalaca pojavili u genomu individue evropskog i azijskog porekla, ali ne i kod Afrikanaca, potvrđuje tu hipotezu.
Prof. Ed Grin sa replikom lobanje iz koje je izvađena DNK
Između ostalog, nijedan gen homo sapiensa nije bio pronađen u genomu neandertalca sekvencioniranom na osnovu dela DNK tri fosilne kosti iz pećine Vindija kod Varaždina u Hrvatskoj, koje datiraju između 38.000 i 44.000 godina. Istraživači, među njima i oni sa Instituta Maks Plank, uporedili su genom neandertalca sa genomom pet ljudi modernog doba koji dolaze uz Afrike, Francuske, Kine i Nove Gvineje.
Oni su takođe izvršili poređenje sa genomom šimpanze čijih je 99,8 odsto gena identično onima čoveka. Neandertalac je bio 99,7 odsto genetski identičan sa modernim čovekom i 98,8 odsto sa šimpanzom.
Zajednički predak čoveka, neandertalca i šimpanze potiče iz perioda pre pet do šest miliona godina. Neandertalac i čovek su se razišli u evolucionom stablu u periodu između 270.000 i 440.000 godina, zaključili su istraživači i naglasili da su te dve vrste bile vrlo slične, ali da su razlike veoma zanimljive. Genetska evolucija čoveka posmatrana je preko gena koji igraju ključnu ulogu u mentalnom razvoju i kranijalnoj strukturi.
Izvor: B92
Međunarodna ekipa istraživača uspela je da izvrši sekvencioniranje genoma neandertalskog čoveka koje je pokazalo ukrštanje sa precima modernog čoveka na koje se odavno sumnjalo, pokazali su danas (7.5) objavljeni radovi.
Foto: Beta
Replika neandertalca iz Muzeja neandertalaca u Metmanu (zapadna Nemačka)
"Od sada možemo da kažemo da je, prema najvećoj verovatnoći, bio jedan transfer gena između neandertalaca i ljudi", istakao je Ed Grin, profesor biomolekularnog inženjeringa na Univerzittu Kalifornija u Santa Kruzu, vodeći autor studije.
Prema istraživačima, taj genski transfer dogodio se pre 50.000 do 80.000 godina, verovatno kada su prvi homo sapiensi napustili Afriku i sreli ljude Neandertala na Bliskom istoku, pre nego što su se proširili po Evroaziji. Činjenica da su se genski otisci neadertalaca pojavili u genomu individue evropskog i azijskog porekla, ali ne i kod Afrikanaca, potvrđuje tu hipotezu.
Prof. Ed Grin sa replikom lobanje iz koje je izvađena DNK
Između ostalog, nijedan gen homo sapiensa nije bio pronađen u genomu neandertalca sekvencioniranom na osnovu dela DNK tri fosilne kosti iz pećine Vindija kod Varaždina u Hrvatskoj, koje datiraju između 38.000 i 44.000 godina. Istraživači, među njima i oni sa Instituta Maks Plank, uporedili su genom neandertalca sa genomom pet ljudi modernog doba koji dolaze uz Afrike, Francuske, Kine i Nove Gvineje.
Oni su takođe izvršili poređenje sa genomom šimpanze čijih je 99,8 odsto gena identično onima čoveka. Neandertalac je bio 99,7 odsto genetski identičan sa modernim čovekom i 98,8 odsto sa šimpanzom.
Zajednički predak čoveka, neandertalca i šimpanze potiče iz perioda pre pet do šest miliona godina. Neandertalac i čovek su se razišli u evolucionom stablu u periodu između 270.000 i 440.000 godina, zaključili su istraživači i naglasili da su te dve vrste bile vrlo slične, ali da su razlike veoma zanimljive. Genetska evolucija čoveka posmatrana je preko gena koji igraju ključnu ulogu u mentalnom razvoju i kranijalnoj strukturi.
Izvor: B92