Sve više mladih prihvata vegetarijanski način ishrane

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978



Sve više mladih, iz uverenja da je to korisno za zdravlje i planetu, prihavata vegetarijanski način ishrane...

Zahvaljujući čestim napisima o štetnosti mesa po zdravlje, neprirodnom načinu uzgoja stoke i preradi mesa, za mnoge ljude ono više nije obavezna komponenta trpeze. Naravno, popularizaciju vegetarijanstva podstakle su brojne poznate ličnosti, čiji režim ishrane isključuje meso. No, bez obzira na to da li je u pitanju moda, ili zabrinutost za zdravlje, evidentno je da je sve veči broj ljudi prestalo da jede meso.

Vegetarijanci dolaze
Trend vegetarijanstva sve više se rasplamsava, i na planetarnom nivou sve je više "biljojeda" - na primer, tri miliona Britanaca uopšte ne jede meso. Ova brojka bi, za koju godinu, mogla da bude znatno veća, ako se osobe koje umanjuju unos mesa konačno opredele za bezmesni način ishrane.

Pitagorina etika
Vegetarijanstvo nije proizvod modernog načina života. Neproverena saznanja o ovakvom načinu ishrane sežu daleko u prošlost. Naime, pojedini naučnici tvrde da su naši homoidni preci bili vegetarijanci, i to sve do ledenog doba. Kako je od tada sve bilo prekriveno ledom, da bi preživeo, čovek je počeo da jede životinje. Međutim, pouzdana saznanja o vegetarijanskoj ishrani potiču od pre nekoliko hiljada godina, iz Indije. U toj mnogoljudnoj zemlji vegetarijanstvo je bilo i ostalo uobičajeno, kao i njihova filozofija nenasilja. Evrope što se tiče, u dalekoj prošlosti veliki pobornik vegetarijanstva bio je filozof Pitagora. Cilj njegove etike bio je da se stvore univerzalni zakoni po kojima neće biti dozvoljeno ubijanje živih bića, niti bi bilo dozvoljeno jesti njihovo meso. Danas vegetarijaci čine široke slojeve društva, pa svuda niču prodavnice zdrave hrane.

Specijalizovane radnje
Tržište, naročito zapadno, takođe ide naruku ovom soju ljudi: brojni restorani, posebna vegetarijanska odeljenja u supermarketima i specijalizovane radnje, svojom ponudom udovoljavaju vegetarijancima. Razumljivo, industrija alternative mesu u ishrani postala je veoma razvijena i, logično, donosi veliku zaradu.

Meso i rizik od kancera
Nakon što su objavljeni rezultati istraživanja Svetske zdravstvene organizacije, u kojem je otkriveno da svakodnevno konzumiranje više od dve porcije crvenog mesa ili mesnih prerađevina povećava rizik od kancera debelog creva za 35%, mnogi su odlučili da redukuju unos ove namirnice. Naučnici smatraju da nusprodukti razgradnje hema (krvni protein koji daje boju crvenom mesu) u crevima oštećuju DNK ćelije sluznice u digestivnom sistemu. To, naravno, povećava rizik od pojave kancera.

Štetni konzervansi

S druge strane, mesne prerađevine sadrže konzervanse na bazi nitrogena (obično su označeni kao natrijum-nitriti) i proizvode još veće količine štetnih materija u crevima. Zato se gotovo svi stručnjaci slažu da treba redukovati crveno meso i mesne prerađevine u ishrani, a povećati unos voća, povrća i biljnih vlakana.

Eko-industrija hrane
Ponuda na tržištu hrane i način proizvodnje možda je jedan od najvažnijih faktora u izboru načina ishrane. Na Zapadu se, na primer, industrija hrane izuzetno brzo prilagođava zahtevima potrošača za zdravim, ekološkim i organskim načinom uzgoja i prerade namirnica. Izmenjeni i poboljšani standardi prvenstveno se odnose na meso, pa je meso organski uzgajanih životinja (na farmama, pod prirodnijim uslovima) postalo veoma traženo. Studije već pokazuju da je takvo meso hranljivije za ljude, jer sadrži manje masnoća, a više proteina i omega-3 masnih kiselina.

Planetarna korist

S druge strane, brojni eko- -aktivisti tvrde da su životinjske farme mnogo štetnije po okruženje od motornih vozila, jer produkuju 18% gasova, koji, inače, nastaju u staklenicima, dok globalna transportna industrija emituje 13,5% štetnih isparenja. U jednoj studiji čak je utvrđeno da je proizvodnja kilograma goveđeg mesa odgovorna za veću količinu emisija štetnih gasova od trosatne vožnje automobilom.

Lepota i zdravlje
 
Natrag
Top