- Učlanjen(a)
- 07.02.2010
- Poruka
- 14.864
Sve manje srednjoškolaca, a više profesora
Izvor:
Nezavisne.com
Izvor:
Nezavisne.com
BANJALUKA - Broj učenika srednjih škola u RS opada u posljednjih jedanaest godina, dok se u istom periodu povećava broj nastavnog osoblja, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.Naime, podaci iz Statističkog godišnjaka za 2011. godinu pokazuju da su u školskoj 2000/2001. godini srednje škole u RS pohađala 51.283 učenika, dok je taj broj nakon deset školskih godina smanjen na 47.731 učenika, a ove školske godine je upisano njih 50.326.
Međutim, isti podaci pokazuju da je u tom periodu istovremeno rastao broj nastavnog osoblja u srednjim školama, pa je tako u školskoj 2000/2001. godini bilo 2.917 profesora, a ove školske godine njih 3.746. Tako podatak iz ove školske godine pokazuje da jedan profesor dolazi na 13 učenika srednjih škola u RS.
Komentarišući ove podatke, Mirko Banjac, profesor na Univerzitetu u Banjaluci i dobar poznavalac prilika u srednjoškolskom obrazovanju, rekao je da je potpuno tačan podatak da je svake godine sve manje učenika u srednjim školama, a sve više nastavnog osoblja
"Kada je u pitanju broj i porast nastavnog kadra, i to je tačno i naravno da se radi o neskladu", rekao je Banjac i dodao da to spada u domen strateškog kadroviranja kojim se kod nas niko ne bavi, a morao bi.
On je naveo da se kadroviranje odnosi i na nastavnike i na upis, te tvrdi da u cijeloj BiH ne postoji utvrđena obrazovna politika.
"Ako ne postoji utvrđena obrazovna politika u okviru koje je kadroviranje, onda je potpuno jasno da dolazi do ovakvih problema. Teško bi bilo bez dobre analize i istraživanja kazati šta su uzroci takvoj pojavi, jer ona očigledno zbunjuje", rekao je Banjac.
Branka Rogač, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS, rekla je da je manji broj upisanih učenika u srednje škole posljedica pada nataliteta u RS u posljednjih deset godina, a da je uzrok većeg broja profesora reforma srednjeg stručnog obrazovanja i primjena novog Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju.
"Tim zakonom je propisano da odjeljenje može imati maksimalno 32 učenika, minimalno 16, a optimalan broj je 24 učenika, a u tom periodu je povećan i broj srednjih škola u RS u školskoj 2010/2011. godini u odnosu na školsku 2000/2001. godinu", rekla je Rogačeva.
Ona je navela da je u školskoj 2004/2005. godini rađena reforma u srednjim stručnim i tehničkim školama, te da se prešlo na modularni pristup nastavi, pa je tako nastala potreba za angažovanjem većeg broja nastavnika.
Vladimir Jagodić, direktor Medicinske škole u Banjaluci, rekao je da nemaju viška profesora u ovoj školi, te da samo nekoliko njih dupunjuje svoju normu u drugim školama.
On je istakao da prilikom zapošljavanja poštuju sistematizaciju nastavnog i vannastavnog osoblja.
Milja Bjelovuk, sekretar Srednje stručne i tehničke škole u Gradišci, kazala je da se broj učenika u ovoj školi iz godine u godinu smanjuje, pa da istovremeno smanjuju i broj nastavnog osoblja.
"Trenutno ovu školu pohađaju 733 učenika, koji su raspoređeni u 25 odjeljenja", rekla je Bjelovukova.
Nedostaje matematičara
Kako je kazala Branka Rogač, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS, deficitarni nastavni kadar je za predmete matematika, i to 76, zatim fizika 14, informatika i ruski jezik po četiri profesora, te dio profesora za pojedine stručne predmete u manjim sredinama.
"Suficitaran nastavni kadar za rad u srednjim školama je iz predmeta fizičko vaspitanje, geografija i srpski jezik", istakla je Rogačeva.
Međutim, isti podaci pokazuju da je u tom periodu istovremeno rastao broj nastavnog osoblja u srednjim školama, pa je tako u školskoj 2000/2001. godini bilo 2.917 profesora, a ove školske godine njih 3.746. Tako podatak iz ove školske godine pokazuje da jedan profesor dolazi na 13 učenika srednjih škola u RS.
Komentarišući ove podatke, Mirko Banjac, profesor na Univerzitetu u Banjaluci i dobar poznavalac prilika u srednjoškolskom obrazovanju, rekao je da je potpuno tačan podatak da je svake godine sve manje učenika u srednjim školama, a sve više nastavnog osoblja
"Kada je u pitanju broj i porast nastavnog kadra, i to je tačno i naravno da se radi o neskladu", rekao je Banjac i dodao da to spada u domen strateškog kadroviranja kojim se kod nas niko ne bavi, a morao bi.
On je naveo da se kadroviranje odnosi i na nastavnike i na upis, te tvrdi da u cijeloj BiH ne postoji utvrđena obrazovna politika.
"Ako ne postoji utvrđena obrazovna politika u okviru koje je kadroviranje, onda je potpuno jasno da dolazi do ovakvih problema. Teško bi bilo bez dobre analize i istraživanja kazati šta su uzroci takvoj pojavi, jer ona očigledno zbunjuje", rekao je Banjac.
Branka Rogač, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS, rekla je da je manji broj upisanih učenika u srednje škole posljedica pada nataliteta u RS u posljednjih deset godina, a da je uzrok većeg broja profesora reforma srednjeg stručnog obrazovanja i primjena novog Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju.
"Tim zakonom je propisano da odjeljenje može imati maksimalno 32 učenika, minimalno 16, a optimalan broj je 24 učenika, a u tom periodu je povećan i broj srednjih škola u RS u školskoj 2010/2011. godini u odnosu na školsku 2000/2001. godinu", rekla je Rogačeva.
Ona je navela da je u školskoj 2004/2005. godini rađena reforma u srednjim stručnim i tehničkim školama, te da se prešlo na modularni pristup nastavi, pa je tako nastala potreba za angažovanjem većeg broja nastavnika.
Vladimir Jagodić, direktor Medicinske škole u Banjaluci, rekao je da nemaju viška profesora u ovoj školi, te da samo nekoliko njih dupunjuje svoju normu u drugim školama.
On je istakao da prilikom zapošljavanja poštuju sistematizaciju nastavnog i vannastavnog osoblja.
Milja Bjelovuk, sekretar Srednje stručne i tehničke škole u Gradišci, kazala je da se broj učenika u ovoj školi iz godine u godinu smanjuje, pa da istovremeno smanjuju i broj nastavnog osoblja.
"Trenutno ovu školu pohađaju 733 učenika, koji su raspoređeni u 25 odjeljenja", rekla je Bjelovukova.
Nedostaje matematičara
Kako je kazala Branka Rogač, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS, deficitarni nastavni kadar je za predmete matematika, i to 76, zatim fizika 14, informatika i ruski jezik po četiri profesora, te dio profesora za pojedine stručne predmete u manjim sredinama.
"Suficitaran nastavni kadar za rad u srednjim školama je iz predmeta fizičko vaspitanje, geografija i srpski jezik", istakla je Rogačeva.