Stručnjaci tvrde: Euru se crno piše
Danas.hr 27.01.2011.
'Problemi u Europi rješavali su se, ali samo pomoću flastera. Nekoliko članica eurozone nije bilo dosljedno u tome, pa su si iskopali još dublje rupe', navodi jedan od analitičara i ulagača upitanih o tome što će se dogoditi sa zemljama zajedničke europske valute.
Većina svjetskih investitora predviđa da će neke članice morati napustiti europsku monetarnu zonu. Točnije, očekuju da će je u sljedećih pet godina barem jedna država napustiti, a da će se eurozona raspasti do 2015. godine.
Zanimljivo je da čak 11 posto svjetskih investitora, ispitanika u Bloombergovoj anketi, smatra da će neke države izići iz eurozone sljedeće godine. Upitani o tome koje bi to države mogle biti, ispitanici su bili podijeljeni između Portugala i Španjolske. Većina ih je uvjerena da su Grčka i Irska na dobrom putu da napuste eurozonu, i to zbog nemogućnosti vraćanja dugova.
Nobelovac Nouriel Roubini na otvaranju Svjetskoga ekonomskog foruma u srijedu rekao je kako je situacija u prezaduženoj Europi najveći rizik za svjetsko gospodarstvo. Takav pesimizam objašnjava inzistiranje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja za prikupljanje gotovo bilijun dolara u Fond za pomoć.
"Problemi u Europi rješavali su se, ali samo pomoću flastera. Nekoliko članica eurozone nije bilo dosljedno u tome, pa su si iskopali još dublje rupe", istaknuo je jedan od ispitanika u Bloombergovoj anketi, a prenosi Business.hr.
Merkel spašava stvar
Od tisuću ulagača i analitičara koji su sudjelovali u Bloombergovoj anketi, njih polovina misli da će eurozona propasti. Većina ih očekuje propast u sljedećih pet godina, a preostalih 50 posto smatra da se to neće dogoditi jer je takav scenarij nezamisliv.
Kennet Broux , stariji ekonomist Llodysa, smatra da se eurozona kao najveće globalno tržište duga nikada neće raspasti jer je politička investicija u nju ionako prevelika. To se najbolje vidi i u izjavama Angele Merkel, koja je u srijedu u Davosu izjavila kako će sve dati da spasi zajedničku europsku valutu i monetarnu uniju.
Danas.hr 27.01.2011.
'Problemi u Europi rješavali su se, ali samo pomoću flastera. Nekoliko članica eurozone nije bilo dosljedno u tome, pa su si iskopali još dublje rupe', navodi jedan od analitičara i ulagača upitanih o tome što će se dogoditi sa zemljama zajedničke europske valute.
Većina svjetskih investitora predviđa da će neke članice morati napustiti europsku monetarnu zonu. Točnije, očekuju da će je u sljedećih pet godina barem jedna država napustiti, a da će se eurozona raspasti do 2015. godine.
Zanimljivo je da čak 11 posto svjetskih investitora, ispitanika u Bloombergovoj anketi, smatra da će neke države izići iz eurozone sljedeće godine. Upitani o tome koje bi to države mogle biti, ispitanici su bili podijeljeni između Portugala i Španjolske. Većina ih je uvjerena da su Grčka i Irska na dobrom putu da napuste eurozonu, i to zbog nemogućnosti vraćanja dugova.
Nobelovac Nouriel Roubini na otvaranju Svjetskoga ekonomskog foruma u srijedu rekao je kako je situacija u prezaduženoj Europi najveći rizik za svjetsko gospodarstvo. Takav pesimizam objašnjava inzistiranje njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja za prikupljanje gotovo bilijun dolara u Fond za pomoć.
"Problemi u Europi rješavali su se, ali samo pomoću flastera. Nekoliko članica eurozone nije bilo dosljedno u tome, pa su si iskopali još dublje rupe", istaknuo je jedan od ispitanika u Bloombergovoj anketi, a prenosi Business.hr.
Merkel spašava stvar
Od tisuću ulagača i analitičara koji su sudjelovali u Bloombergovoj anketi, njih polovina misli da će eurozona propasti. Većina ih očekuje propast u sljedećih pet godina, a preostalih 50 posto smatra da se to neće dogoditi jer je takav scenarij nezamisliv.
Kennet Broux , stariji ekonomist Llodysa, smatra da se eurozona kao najveće globalno tržište duga nikada neće raspasti jer je politička investicija u nju ionako prevelika. To se najbolje vidi i u izjavama Angele Merkel, koja je u srijedu u Davosu izjavila kako će sve dati da spasi zajedničku europsku valutu i monetarnu uniju.