Što ćemo izgubiti, a što dobiti ulaskom u EU?
Danas.hr 10.06.2011.
Hrvatska je prebrodila dugotrajan i mukotrpan proces pregovora za članstvo u Uniji. Mnoga pravila igre već su se promijenila upravo zbog traženih prilagodbi, no postoje brojne novosti, dobre i nešto manje dobre, koje nas čekaju jednom kad postanemo 28. članica.
Ono što je sada na Hrvatskoj da učini jest da građanima objasni prednosti i mane ulaska u Europsku uniju, piše Večernji list. Što nas sve čeka i koje su najvažnije novosti koje donosi ulazak u EU?
1. Hrvatski studenti moći će pohađati sveučilišta u EU pod istim uvjetima kao i studenti države u kojoj se sveučilište nalazi.
2. Svaki državljanin Hrvatske će se nakon nekog vremena koje se naziva "prijelazno razdoblje" moći preseliti i zaposliti u bilo kojoj od država EU, bez rizika od diskriminacije.
3. Neće se smjeti saditi novi vinogradi, ali će se moći obnavljati stari.
4. Više proizvoda i veća konkurencija nosi i niže cijene.
5. Tvrtke će moći pružati usluge na cijelom području Unije, a građani mogu izabrati najpovoljniju uslugu koja se nudi na unutarnjem tržištu.
6. Hrvatska će imati 12 zastupnika u Europskom parlamentu, sedam glasova u Vijeću EU, jednog povjerenika u Europskoj komisiji, jednog suca u Europskom sudu pravde te Općem i Revizorskom sudu, a hrvatski postaje 24. službeni jezik EU.
7. Brže rješavanje predmeta na sudovima.
8. Ukinut će se nulta stopa PDV-a na kruh, lijekove, knjige, novine i znanstvene časopise i morat će se uvesti snižena stopa od najmanje 5 posto.
9. Promjena propisa o kašnjenju u plaćanju, kojom se zateznim kamatama i sankcijama ograničava rok plaćanja na 30 dana.
10. Suce neće smjeti birati politika, depolitizacija policije!
11. Poljoprivreda kroz izravna plaćanja dobiva oko 373 milijuna eura u prvoj godini članstva.
12. Stranci, državljani EU, neće smjeti kupovati poljoprivredno zemljište najmanje sedam godina nakon pristupanja Uniji.
13. EU je za Hrvatsku pripremio 3,5 milijardi eura u prve dvije godine članstva za projekte i dokumentaciju.
14. Hrvatski će ribari koćaricama moći prići na milju i pol od zapadne obale Istre, sve do zapadnog ulaska u Kvarnerski zaljev. Ribari zadržavaju tradicionalne alate.
15. Marmelade koje nisu izrađene od citrusnog voća prodaju se dok ima zaliha, a onda mijenjaju naziv u džem.
16. U hrvatskim vodama istodobno će moći ribariti najviše 25 slovenskih brodova, a isto toliko hrvatskih u slovenskim teritorijalnim vodama.
17. Proizvodna kvota za mlijeko određena je na 765 tisuća tona.
18. Visina plaća ne ovisi o ulasku u EU.
19. Sloboda kretanja robe podrazumijeva ukidanje carina i taksa s jednakim učinkom, usvajanje zajedničke carinske tarife prema trećim državama, zabranu količinskih ograničenja i mjera s jednakim učinkom te reformu državnih monopola.
20. Samim pristupom u članstvo neće se ukinuti granična kontrola s državama EU. To će se učiniti nakon što Hrvatska pristupi Schengenskom sporazumu.