Mogući scenariji za izlazak Grčke iz krize
Izvor: Blic NEMANJA VLAČO | 16. 06. 2011. - 00:02h | Foto: Reuters
ATINA - Čelnici evrozone pokušavaće tokom predstojećeg vikenda da pronađu rešenje za dužničku krizu u Grčkoj, gde su vodeći sindikati juče, nezadovoljni merama štednje vlade u Atini, održali novi 24-časovni štrajk, koji se pretvorio u nasilje na ulicama grčke prestonice.
Uslov EU i MMF za nastavak pomoći Grčkoj je velika štednja iz državnih fondova, na koju pobunjeni Grci ne žele da pristanu. U okviru EU još ne postoji dogovor o isplati druge tranše od 12 milijardi evra u okviru već dogovorenih 110 milijardi evra vredne pomoći Grčkoj, a upravo bi Brisel trebalo da ubedi MMF da Atini isplati svoj udeo u ovoj tranši narednog meseca. Svetski mediji pominju više scenarija ishoda grčke krize, uključujući i restrukturiranje duga Grčke, što bi moglo da ima posledice po uzdrmane ekonomije Irske i Portugala, ali i bankrot kojim bi vlasti u Atini vratile drahmu, devalvirale njenu vrednost i tek za desetak godina ponovo konkurisale za ulazak u evrozonu.
Bankrotu Grčke se kao najgoroj mogućoj opciji otvoreno protivi Žan-Klod Triše, predsednik Evropske centralne banke (ECB), ali i njegov već imenovan naslednik Mario Dragi. Prema Dragiju, grčki bankrot bi mogao da pokrene lančanu reakciju, ali mu ni opcija restrukturiranja duga nije prihvatljiva. On tvrdi da je Italija 1992. bila u gorem položaju nego Grčka danas, pa nije bankrotirala. Lorenco Bini Zmagi, član Izvršnog odbora ECB, kaže da Grčka nema potrebe da proglašava bankrot pošto poseduje imovinu čija je tržišna vrednost 300 milijardi evra, što otprilike odgovara dugovima ove države.
Mere štednje grčke vlade
- Grčka bi trebalo da bude smatrana solventnom i trebalo bi od nje tražiti da servisira dugove. Restrukturiranje bi trebalo da bude samo poslednja opcija kada postane jasno da zemlja dužnik ne može da otplati dugove - smatra Bini Zmagi.
Od sredine 19. veka do danas platnu nesposobnost proglasilo je približno 200 država, uglavnom manje razvijene latinoameričke i afričke države. Među novijim primerima je bankrot Argentine 2002, kad je ta država objavila da neće otplaćivati dugove, a bila je kažnjena zabranom učestvovanja na međunarodnom tržištu kapitala.
Jorgos Papandreu, premijer Grčke, izjavio je juče da je ovo istorijski trenutak za Grčku i pozvao na nacionalno razumevanje za vladin program štednje, koji bi trebalo da izvede zemlju iz nezapamćene ekonomsko-političke krize.
Strahove da produbljivanje grčke krize može ipak da vodi u bankrot i ugrozi celokupnu evrozonu pojačao je u međuvremenu novi pad kreditnog rejtinga Grčke. Prema Agenciji “Standard&Poor”, kreditni rejting te zemlje pao je sa nivoa B na nivo CCC, što je ispod rejtinga država poput Pakistana, Ekvadora i Granade. Skoro istovremeno međunarodna agencija za kreditne rejtinge “Mudis” upozorila je da bi mogla da snizi rejtinge tri najveće francuske banke zbog njihove izloženosti grčkom dugu. “Mudis” je ukazao na to da bankama “BNP Pariba” i “Kredi agrikol” preti sniženje rejtinga za jedan stepen, a “Sosijete ženeral” za dva stepena.
Štednja ili bankrot države
Izvor: Blic NEMANJA VLAČO | 16. 06. 2011. - 00:02h | Foto: Reuters
ATINA - Čelnici evrozone pokušavaće tokom predstojećeg vikenda da pronađu rešenje za dužničku krizu u Grčkoj, gde su vodeći sindikati juče, nezadovoljni merama štednje vlade u Atini, održali novi 24-časovni štrajk, koji se pretvorio u nasilje na ulicama grčke prestonice.
Oko 5.000 policajaca, uključujući na stotine onih obučenih za razbijanje demonstracija, pokušalo je da obuzda bes više od 20.000 demonstranata okupljenih na Trgu Sintagma. Demonstranti su se sukobili s policijom, koja je bacila suzavac pošto su mahom mladi učesnici protesta bacali „Molotovljeve koktele“ na pripadnike službe bezbednosti. Specijalne snage policije pokrenule su veliku operaciju u centru Atine kako bi sprečili demonstrante da blokiraju zgradu parlamenta.
Uslov EU i MMF za nastavak pomoći Grčkoj je velika štednja iz državnih fondova, na koju pobunjeni Grci ne žele da pristanu. U okviru EU još ne postoji dogovor o isplati druge tranše od 12 milijardi evra u okviru već dogovorenih 110 milijardi evra vredne pomoći Grčkoj, a upravo bi Brisel trebalo da ubedi MMF da Atini isplati svoj udeo u ovoj tranši narednog meseca. Svetski mediji pominju više scenarija ishoda grčke krize, uključujući i restrukturiranje duga Grčke, što bi moglo da ima posledice po uzdrmane ekonomije Irske i Portugala, ali i bankrot kojim bi vlasti u Atini vratile drahmu, devalvirale njenu vrednost i tek za desetak godina ponovo konkurisale za ulazak u evrozonu.
Bankrotu Grčke se kao najgoroj mogućoj opciji otvoreno protivi Žan-Klod Triše, predsednik Evropske centralne banke (ECB), ali i njegov već imenovan naslednik Mario Dragi. Prema Dragiju, grčki bankrot bi mogao da pokrene lančanu reakciju, ali mu ni opcija restrukturiranja duga nije prihvatljiva. On tvrdi da je Italija 1992. bila u gorem položaju nego Grčka danas, pa nije bankrotirala. Lorenco Bini Zmagi, član Izvršnog odbora ECB, kaže da Grčka nema potrebe da proglašava bankrot pošto poseduje imovinu čija je tržišna vrednost 300 milijardi evra, što otprilike odgovara dugovima ove države.
Mere štednje grčke vlade
- Ukupna ušteda 22 milijarde evra za period 2012-15.
- Smanjenje plata u javnom sektoru samo u 2011. treba da donese 800 miliona evra
- Od smanjenja socijalne pomoći ove godine Grčka očekuje uštedu milijarde evra
- Borbom protiv utaje poreza vlada računa na dodatnih 878 miliona evra u 2013.
- Privatizacijom bi do 2015. trebalo da bude obezbeđeno 50 milijardi evra
- Grčka bi trebalo da bude smatrana solventnom i trebalo bi od nje tražiti da servisira dugove. Restrukturiranje bi trebalo da bude samo poslednja opcija kada postane jasno da zemlja dužnik ne može da otplati dugove - smatra Bini Zmagi.
Od sredine 19. veka do danas platnu nesposobnost proglasilo je približno 200 država, uglavnom manje razvijene latinoameričke i afričke države. Među novijim primerima je bankrot Argentine 2002, kad je ta država objavila da neće otplaćivati dugove, a bila je kažnjena zabranom učestvovanja na međunarodnom tržištu kapitala.
Jorgos Papandreu, premijer Grčke, izjavio je juče da je ovo istorijski trenutak za Grčku i pozvao na nacionalno razumevanje za vladin program štednje, koji bi trebalo da izvede zemlju iz nezapamćene ekonomsko-političke krize.
Rejting gori od Pakistana
Strahove da produbljivanje grčke krize može ipak da vodi u bankrot i ugrozi celokupnu evrozonu pojačao je u međuvremenu novi pad kreditnog rejtinga Grčke. Prema Agenciji “Standard&Poor”, kreditni rejting te zemlje pao je sa nivoa B na nivo CCC, što je ispod rejtinga država poput Pakistana, Ekvadora i Granade. Skoro istovremeno međunarodna agencija za kreditne rejtinge “Mudis” upozorila je da bi mogla da snizi rejtinge tri najveće francuske banke zbog njihove izloženosti grčkom dugu. “Mudis” je ukazao na to da bankama “BNP Pariba” i “Kredi agrikol” preti sniženje rejtinga za jedan stepen, a “Sosijete ženeral” za dva stepena.