LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.12.2009
- Poruka
- 29.042
[h=1]Šta su pravi srpski brendovi?
[/h] Izvor: Novosti
Beograd -- Froškogorski "bermet", slatko vino koje se pilo na dvoru Marije Terezije, leskovački ajvar i homoljski med jedini su domaći proizvodi sa zaštićenim poreklom.
(Novosti)
Osim njih, na nacionalnom nivou, u Zavodu za intelektualnu svojinu, registrovana su još 43 proizvoda, ali i lokaliteta.
Među njima su užička pršuta i slanina, sremski kulen, kobasica i salama, požarevačka kobasica, rtanjski čaj, homoljski sirevi, "banatski rizling", "jagodinska ružica", kosovsko vino, kladovski kavijar, pirotski ćilimi, nekoliko mineralnih voda, leskovački roštilj, valjevski duvan čvarci, futoški kupus, ariljska malina... Ali, i Prizren, Kosovo Polje, Metohija i Sirogojno.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]NOVAK KAO "PROIZVOD"
Pored proizvoda, usluga i lokaliteta, formalno-pravno bi bilo moguće zaštiti oznakom geografskog porekla i značajne ličnosti, koje su proslavile zemlju. Naravno, uz njihovu saglasnost. Po rečima Branke Totić, ukoliko bi Novak Đoković pristao, on bi, recimo, mogao da bude zaštićen "srpski proizvod".
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
"Oznakama porekla zaštićeni su proizvodi čiji su specifični kvalitet ili svojstva rezultat tradicionalnog načina proizvodnje ili klimatskih uslova, kao i nazivi i mesta gde se oni tradicionalno proizvode", objašnjava Branka Totić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.
Ona kaže da nijedna institucija ne registruje "brendove", jer je to više marketinški termin, ali proizvodi sa zaštićenim oznakama porekla svakako bi u to spadali.
Vlada Srbije nedavno je iz budžeta odvojila 24 miliona dinara za ovu godinu za razvoj brendova. Uredba ododeli podsticajnih sredstava za razvoj brenda predviđa dodelu tri miliona, dok Uredba o dodeli podsticajnih sredstava za razvoj brendova u oblasti manifestacija i usluga predviđa 21 milion.
Kako objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, ovim uredbama predviđeno je da se podsticajna sredstva dodeljuju putem konkursa, a konkursna procedura otpočinje objavljivanjem javnog poziva za dostavljanje prijava. Pošto javni poziv još nije objavljen, to znači da konkursna procedura praktično još nije započela.
"Predmetne uredbe su donete u cilju jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti brendova iz Srbije", naglašavaju u Ministarstvu, i dodaju da to da li će nešto imati odlike snažnog brenda zavisi od kvaliteta proizvoda, usluge, preduzeća ili institucije, kao i od znanja, sposobnosti i kapaciteta onih koji taj brend razvijaju.
U Zavodu za intelektualnu svojinu je na kraju prošle godine bio registrovan 148.231 nov zaštićen žig (ime robne marke). Samo prošle godine prijavljeno je 1.135 novih znakova za zaštitu domaćih proizvoda i usluga, dok je broj stranih prijava dostigao 5.852. Naravno, neće sve ove robne marke uspeti da se izbore za laskavu titulu brenda, ali neke od njih nas možda i proslave u svetu.
[/h] Izvor: Novosti
Beograd -- Froškogorski "bermet", slatko vino koje se pilo na dvoru Marije Terezije, leskovački ajvar i homoljski med jedini su domaći proizvodi sa zaštićenim poreklom.
(Novosti)
Među njima su užička pršuta i slanina, sremski kulen, kobasica i salama, požarevačka kobasica, rtanjski čaj, homoljski sirevi, "banatski rizling", "jagodinska ružica", kosovsko vino, kladovski kavijar, pirotski ćilimi, nekoliko mineralnih voda, leskovački roštilj, valjevski duvan čvarci, futoški kupus, ariljska malina... Ali, i Prizren, Kosovo Polje, Metohija i Sirogojno.
[TABLE="class: antrfile right, align: right"]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD="class: textvesti"]NOVAK KAO "PROIZVOD"
Pored proizvoda, usluga i lokaliteta, formalno-pravno bi bilo moguće zaštiti oznakom geografskog porekla i značajne ličnosti, koje su proslavile zemlju. Naravno, uz njihovu saglasnost. Po rečima Branke Totić, ukoliko bi Novak Đoković pristao, on bi, recimo, mogao da bude zaštićen "srpski proizvod".
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
"Oznakama porekla zaštićeni su proizvodi čiji su specifični kvalitet ili svojstva rezultat tradicionalnog načina proizvodnje ili klimatskih uslova, kao i nazivi i mesta gde se oni tradicionalno proizvode", objašnjava Branka Totić, direktor Zavoda za intelektualnu svojinu.
Ona kaže da nijedna institucija ne registruje "brendove", jer je to više marketinški termin, ali proizvodi sa zaštićenim oznakama porekla svakako bi u to spadali.
Vlada Srbije nedavno je iz budžeta odvojila 24 miliona dinara za ovu godinu za razvoj brendova. Uredba ododeli podsticajnih sredstava za razvoj brenda predviđa dodelu tri miliona, dok Uredba o dodeli podsticajnih sredstava za razvoj brendova u oblasti manifestacija i usluga predviđa 21 milion.
Kako objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, ovim uredbama predviđeno je da se podsticajna sredstva dodeljuju putem konkursa, a konkursna procedura otpočinje objavljivanjem javnog poziva za dostavljanje prijava. Pošto javni poziv još nije objavljen, to znači da konkursna procedura praktično još nije započela.
"Predmetne uredbe su donete u cilju jačanja konkurentnosti i prepoznatljivosti brendova iz Srbije", naglašavaju u Ministarstvu, i dodaju da to da li će nešto imati odlike snažnog brenda zavisi od kvaliteta proizvoda, usluge, preduzeća ili institucije, kao i od znanja, sposobnosti i kapaciteta onih koji taj brend razvijaju.
U Zavodu za intelektualnu svojinu je na kraju prošle godine bio registrovan 148.231 nov zaštićen žig (ime robne marke). Samo prošle godine prijavljeno je 1.135 novih znakova za zaštitu domaćih proizvoda i usluga, dok je broj stranih prijava dostigao 5.852. Naravno, neće sve ove robne marke uspeti da se izbore za laskavu titulu brenda, ali neke od njih nas možda i proslave u svetu.